Povežite se sa nama

INTERVJU

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, UREDNIK PORTALA BUKA IZ BANJA LUKE: Važni koraci, obazrivo s euforijom

Objavljeno prije

na

Važno je da su se nove partije i nova lica pojavila u dva najveća grada u BiH. Ali je činjenica da su najveći broj glasova u cijeloj BiH uzele partije koje su ih i dosad imale. Osvajanje nekih narednih izbora počinje prvim korakom. Ogroman broj ljudi je dao glas opozicionim partijama, pa je njihova obaveza da na narednim izborima ostvare što bolji rezultat, ne samo u Sarajevu i Banju Luci nego i u ostalim gradovima u BiH

 

MONITOR: Da li su za vas, kao novinara i urednika, neočekivani rezultati lokalnih izbora u BiH, posebno u Banja Luci i Sarajevu, koji će dobiti gradonačelnike iz redova dosadašnje opozicije?

TRIFUNOVIĆ: Za mene nisu neočekivani rezultati ovih izbora. Mi koji pratimo politiku očekujemo da će ljudi početi glasati za partije koje su kontra partija koje su dosad na vlasti, koje su napravile toliko katastrofalne rezultate tako da nikome od nas nije jasno zašto se to nije ranije desilo. Iznenadio me je broj ljudi koji je izašao s obzirom na pandemiju. Ljudi se nisu uplašili, izašli su na izbore i na taj način pokazali veliki interes za svoju budućnost. Predizborne ankete su, barem što se tiče Banjaluke, govrile čas u prilog jednom čas u prilog drugom kandidatu, ali radilo se o razlici u malom postotku. Nekog velikog vođstva ni za jednog kandidata nije bilo i to su rezultati i pokazali.

MONITOR: Kako procjenjujete moguće posljedice ovih pobjeda opozicije u Sarajevu i Banja Luci nad SNSD i SDA Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića?

TRIFUNOVIĆ: Bio bih obazriv sa euforijom. Važno je da su se nove partije i nova lica pojavila u dva najveća grada u BiH. Ali je činjenica da su najveći broj glasova u cijeloj BiH uzele partije koje su ih i dosad imale. Naravno da svako putovanje počinje prvim korakom i svako osvajanje nekih narednih izbora počinje tim korakom. I on jeste važan. Ogroman broj ljudi dao je glas opozicionim partijama, pa je, neki način, obaveza opozicionih partija da se potrude i da na narednim izborima ostvare što bolji rezultat, ne samo u ova dva grada nego i u ostalim gradovima u BiH.

MONITOR: Izetbegović je prilično pomirljivo izjavio da su se „desile promjene, mada ne tektonske“. Dodik je prijetio građanima Banja Luke da će im onemogućiti normalnu egzistenciju. Kolika je i njihova faktička moć, institucionalna i vaninstitucionalna, iako su pretrpeli značajan poraz?

TRIFUNOVIĆ: I Izetbegović i Dodik su, po mom mišljenju, ma kako da su reagovali, Izetbegović pomirljivije nego Dodik, zadržali ogromnu moć. Oni, prije svega, imaju moć u ljudima koje su učinili bogatašima, ljudima koji su direktno vezani za njihov partijski rad, koji ih finansiraju, koji su se putem njihovog partijskog rada obogatili. To je njihov glavni razlog zašto se bave politikom i ti ljudi neće hteti da izgube pozicije. Tu su kompanije koje se konstantno pojavljuju oko javnih nabavki, a vrijednosti javnih nabavki su u BiH od pola milijarde do milijardu maraka, što su ogromni novci. Iako smo siromašno društvo i siromašna zemlja, ovdje se isplati baviti javnim poslovima. Najčešće su te velike kompanije vezane sa partijama na vlasti i lično. Njihovi predstavnici su tu i kao članovi.

MONITOR: Pobjedniku u Banjaluci Drašku Stanivukoviću se zamjera da je  i nacionalista. Invektiva „četnik“ može se često vidjeti uz njegovo ime, posebno u reakcijama na društvenim mrežama. Šta ona, u ovom kontekstu,  znači?

TRIFUNOVIĆ: Mislim da je važno što je gradonačelnik Banjaluke iz druge partije, nakon 22 godine i da je važno što je pokazano da je sa ovolikom ekonomskom i političkom silom, potpunom kontrolom javnog servisa, šikaniranjima koje je konstantno doživljavao Draško Stanivuković, on uspio da pobijedi. Ta su šikaniranja bila do te mjere direktna, da mu je Milorad Dodik sa skupštinske govornice rekao da neće nikad pobijediti, da će on lično voditi kampanju, da niko ozbiljan ne bi mogao nikada glasati za Draška Stanivukovića. Tako da je on na neki način porazio samog Milorada Dodika. Što se tiče povezivanja četnika sa Stanivukovićem, malo sam zbunjen kako se to sad tumači na društvenim mrežama. Prije samo godinu dana, Draško Stanivuković je predstavljan od strane sarajevskih medija kao zlatni dečko politike, bio je rado viđen gost u emisijama tamošnjih TV, predstavljan kao buduća nada politike. Činjenica je da se on nikada nije ogradio od četničkog pokreta u kontekstu u kojem su pojedini članovi njegove partije i njegovi saradnici davali vrlo jasna mišljenja da baštine taj pokret. Konkretno to je rekla njegova prva saradnica, da je Draža Mihailović prvi gerilac Evrope. Mislim da Stanivuković nije na talasu promocije četništva dobio izbore u Banjaluci niti je sa kokardom na glavi to uradio, niti je koristeći te simbole osvojio toliki broj glasova. Mislim da mu to nije bilo presudno u kampanji. Šta će on dalje i na koji način govoriti o tome, vidjećemo. U intervjuu koji je dao za naš magazin, u odgovoru na to pitanje dao je popriličan otklon od tih istorijskih tema, on ne misli da su one toliko sada bitne da on zauzima određen stav o njima. Sa njima će on svakako morati da se suoči jer su Banjaluku oslobodili partizani. To je činjenica o kojoj će on kao gradonačelnik morati da razmišlja.

MONITOR: Pominje se i ime Bogića Bogićevića, posljednjeg predratnog člana Predsedništva SFRJ iz BiH, kao mogućeg gradonačelnika Sarajeva. Ima li u tome i nekakve simbolike?

TRIFUNOVIĆ: Bogić Bogićević je bio aktivan političar prije 30 godina. Ja želim da vjerujem da je u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i svim ostalim gradovima, suština političkog života da mladi ljudi počnu da zauzimaju pozicije. Žalosno je ako mi nemamo da ponudimo nikog drugog u tim gradovima do ljudi koji su se bavili politikom 90-ih godina, kada najveći broj mladih ljudi koji sada žive u ovim gradovima još nije bio ni rođen. Želim da mi iznjedrimo mlađa imena, neke lidere budućnosti.

MONITOR: Dio srpske opozicije, posebno dvije građanske stranke,  Zajedno za Srbiju i GDF, čestitali su pobjednicima u Banja Luci i Sarajevu, uz komentar da promene počinju iz prestonice.

TRIFUNOVIĆ: Podsjećam da je Ana Brnabić bila u Banjaluci dan prije početka predizborne ćutnje, posjetila je, vjerovali ili ne, dio grada u kojem živi Draško Stanivuković, i tamo je otvorila objekte koje je finansirala Vlada Srbije. Simbolički, podrška opozicije ima neku snagu, ali ne pretjeranu. Jer se izbori dobijaju na nekim velikim brojevima. Ako pričamo recimo o Srbiji, odatle je uticajna podrška Vučića ili podrška Patrijarha što se ove godine nije desilo. Pretpostavljam zato što je Patrijarh bolestan, jer je on godinama dolazio i direktno ovdje podržavao Milorada Dodika.

MONITOR: Koje su vaše procjene u vezi sa kampanjama koje bi Izetbegović i Dodik mogli voditi za opšte izbore 2022. godine?

TRIFUNOVIĆ: Aktivni animoziteti između Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića, koji su u javnom prostoru sveprisutni, su njihova glavna moć. I oni crpe snagu jedan od drugog u toj politici odbrane i zaštite, oni u stvari fantastično sarađuju i ova vrsta statusa kvo-jedne beskonačne privremenosti, njima apsolutno odgovara. I mislim da će dati sve da to tako i ostane. Da se i dalje bore za svoje politike isključivosti: „BiH ili ništa“ – „RS ili ništa“, a da će ispod toga pokušavati da zadrže kontrolu nad ovim prostorom, prije svega materijalno-finansijsku. Ali, mislim i to, da ako se tako nastave ponašati, da će sigurno izgubiti naredne izbore. Da te prazne priče više niko ne želi da sluša. Mogu biti optimista i reći da im sigurno neće biti oprošteno toliko loših poteza – prije svega za vrijeme ove pandemije. Oni će morati da objasne kako su to oni postali jedni od najbogatijih u ovoj zemlji, a da oni koje su predstavljali, nisu ni blizu normalnog života. U jednom momentu oni će morati objasniti ljudima kako se to desilo i ko je napravio tu falinku sa životima ljudi ovdje. Oni već sada moraju pripremati odgovor na ta pitanja jer je sve više ogorčenih ljudi. Sada je sve pod lupom, više nego ikada. U pitanju su životi. Sposobnost države je prikazana kakva zaiste jeste, a to je jedna apsolutna nesposobnost i vi više ne možete šupljim pričama bacati mamce ljudima.

SNSD U PANICI

MONITOR: Dritan Abazović, jedan od pobjednika parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, pozdravio je uspjehe opozicije u BiH, tvrdeći da se „talas promjena prelio iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu“. Koliko su  povezane situacije i uslovi u kojima građani žive u zemljama ex-yu država?

TRIFUNOVIĆ: Zanimljivo mi je oko izjave Dritana Abazovića da je SNSD nakon lokalnih izbora usvojio nekakvu deklaraciju da rezultat tih izbora nema nikakve veze sa rezultatima izbora u regionu. Sad možete zamisliti koliko ih je uplašio taj talas promjena, konkretno u Crnoj Gori, gdje je Milo Đukanović nakon toliko godina pao sa vlasti. Njih je strah da bi se to moglo desiti i ovdje. Mislim da je SNSD u nekoj vrsti panike, jer nisu tolike godine iznjedrili nijedno ime koje bi se moglo približiti Miloradu Dodiku. Tu negdje je bio pominjan Igor Radojičić, koji je sada doživio izborni poraz. Dodik će morati da razmišlja koji su to potencijalni lideri iz njegove stranke koji će privući  ljude, pošto popularnost njegove stranke opada i to se godinama dešava i to će se desiti vjerovatno i nakon ovih izbora. Pogotovo sada pošto ljudi ne idu duboko u političke analize i njima je sada po rezultatima izbora u Banjaluci pobijedio neko drugi a ne Dodik. Biće mu teško da to eliminiše.

Mi smo svi na Balkanu povezani činjenicom da živimo jako loše. Prije neki dan sam pročitao vic čija je poenta da se danas u Norveškoj živi kao prije 30 godina kod nas. Naravno da taj romantičarski pogled na bivšu Jugoslaviju nije tačan, ali govori o nečemu: da mi jesmo bolje živjeli ranije nego što živimo sad i da smo svi mi taoci sadašnjih politika i da smo jednako nesrećni zbog toga.

 

 

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo