Porazno je svake godine u ekološkoj državi konstatovati da postoje iste ekokriminalne pojave, da se privatni interesi stavljaju iznad javnog, te da neefikasna primjena važećih zakona daje podsticaj onima koji uništavanjem prirodnih bogatstava nanose ogromne ekosistemske i ekonomske štete društvu
MONITOR: Ozon godinama prati nivo zagađenje vazduha u najugroženijim opštinama. Kakvo je stanje tokom ove godine?
PEROVIĆ: Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, do 1. oktobra tekuće godine u Pljevljima i Bijelom Polju imamo značajno više dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10 suspendovanih čestica. Dozvoljen broj dana sa prekoračenjima je 35 godišnje. U Pljevljima je već bilo 67 a u Bijelom Polju 54 dana. Zato u susret sezoni grijanja, kada je aerozagađenje u tim opštinama gotovo svakodnevno izraženo, moramo biti svjesni ozbiljnosti situacije
I građani Nikšića i Podgorice sezonu grijanja dočekuju sa značajnim brojem dana sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti PM10. Izvjesno je da će i ove godine i u dvije najveće opštine biti premašen broj od 35 dana dozvoljenih na godišnjem nivou.
U Nikšiću je do 1. oktobra registrovan 31 dan sa prekoračenjem srednjih dnevnih vrijednosti PM10, a u Podgorici u Bloku V 27, a na Zabjelu 28 dana.
Pravo na čist vazduh jedno je od najvažnijih ljudskih prava, koje garantuje i Ustav Crne Gore, pa se nadamo da će sljedeća Vlada rješavanje problema aerozagađenja staviti u sami vrh svojih prioriteta, jer samo tako mogu se očekivati pomaci.
MONITOR: Nedavno ste izjavili da je stanje u ekologiji isto kao prije deceniju. Zar nije bilo nikakvih pomaka?
PEROVIĆ: Prateći kontinuirano stanje životne sredine, trendove i sam način ozbiljnosti bavljenja ovom problematikom od strane nadležnih institucija, sa pravom smo ukazali da u posljednjoj deceniji nemamo nikakvih suštinskih pomaka.
U nekim oblastima, poput upravljanja vodama stanje je sve gore. Porazno je svake godine u ekološkoj državi konstatovati da su prisutne iste ekokriminalne pojave, da se privatni interesi stavljaju iznad javnog, te da neefikasna primjena važećih zakona, zapravo daje podsticaj onima koji uništavanjem prirodnih bogatstava nanose ogromne ekosistemske i ekonomske štete cijelom društvu.
Naročito zabrinjava što se i infrastrukturnim projektima, koji se prikazuju kao razvojni i potrebni, poput aut-oputa, ugrožavaju čak i zaštićena područja, zbog neznanja, nemara i ličnih interesa struktura koje koriste svaku priliku da od prirode otmu ono najvrednije.
Zaštićenih područja imamo značajno više nego prije 10 godina. Ali, moram istaći da, sem rijetkih primjera, loše upravljanje do te mjere unižava njihovu ekosistemsku vrijednost, da se s pravom može postaviti pitanje da li uopšte zaslužuju postojeće stepene zaštite.
MONITOR: Primjetna je veća vidljivost nevladinih organizacija i pojedinaca koji se bave zaštitom prirode. Da li su se i građani osvjestili što se tiče ekoloških nevolja?
PEROVIĆ: Ekološki aktivizam je nešto što možemo smatrati kao pozitivan trend, pa čak i najzdraviji dio građanskog pokreta i otpora u Crnoj Gori. Takođe možemo posmatrati razvoj ekološkog aktivizma i u kontekstu postojećeg stanja životne sredine, odnosno potrebe za očuvanjem prirodnih resursa koji život znače. Bahato i loše upravljanje i rad nadležnih institucija ne može se više istrpjeti i sve je više onih koji ne žele bez otpora gledati kako se uništavaju prirodna bogatstva. Naravno, i ovdje nije sve savršeno i treba biti svjestan da postoje pojedinci i grupe koje kroz ekološki aktivizam pokušavaju profitirati na političkom ili ličnom planu, ali vjerujem da to nije neprimjetno javnosti, te da se vrlo brzo sazna ko stoji iza čega.
MONITOR: Često alarmirate na ekološke probleme u Nikšiću. Koji su gorući i zašto se ne rješavaju?
PEROVIĆ: Nikšić je kao bivši industrijski centar zatrpan ekološkim problemima, koji su bili u drugom planu zbog socio-ekonomske krize i borbom ogromne većine građana za golim preživljavanjem.
Neuređeno gradsko smetlište „Mislov do”, nelegalna deponija istorijskog otpada iz Željezara tzv. „Halda”, devastirana korita rijeka, naročito Gračanice i Bistrice, planine ogoljene nelegalnom eksploatacijom šume, aerozagađenje, višedecenijski su problemi koji Nikšić čine jednom od najugroženiji životnih sredina u Crnoj Gori. Bahat odnos lokalnih samouprava u prethodnom periodu, kao i državnih institucija, zahtijeva i vrijeme i znanje da bi se unaprijedilo stanje i riješili problemi.
Moram reći da primjećujemo drugačiji pristup aktuelne lokalne samouprave, naročito prema našim inicijativama, ali i dalje osjećamo opstrukciju od strane vlasti na državnom niovu, koje ne pružaju ono što je potrebno da bi se vidjeli pomaci.
Politička kriza nepovljno utiče naročito na lokalne zajednice, koje su ugrožene konkretnim problemima. Nadam se da će sljedeća Vlada shvatiti koliko se mora efikasno i konkretno raditi na terenu, a ne kao do sada obesmišljavati napori proceduralnim manipulacijama.
Trenutno se radi na pripremi sanacije „Mislovog dola”, uspostavljanju Centra za upravljanje otpadom, što bi svakako bio konkretan pomak i moram istaći da smo uključeni u sva radna tijela u vezi te problematike.
Mi smo i u završnoj fazi prikupljanja potpisa za građansku inicijativu za zaštitu voda gornje Zete, koje se moraju zaštiti i od lokalne samouprave očekujemo podršku u tom cilju.
Takođe, konačno je počelo uređenje zaštitne šume i prostora u neposrednoj blizini Krupačkog jezera, koji je bio devastiran i prirodnim pojavama i nemarom nadležnih, pa očekujemo da će i taj jedan od najprepoznatljivijih prostora biti nova zelena oaza u kojoj ćemo svi uživati u narednom periodu.
MONITOR: Pregovori sa EU stagniraju, kakvo je stanje sa zahtjevnim Poglavljem 27 – Životna sredina i klimatske promjene, ima li napretka?
PEROVIĆ: Kada je proces pregovora u pitanju, naročito za poglavlje 27, primjetna je ne samo stagnacija, već bih rekao i pogoršanja situacije, iako to jezik Evropske komisije prikazuje na diplomatski način.
Smatram da se građanima Crne Gore ne pružaju kvalitetne i razumljive informacije o procesu evropskih integracija, izazovima koje prate taj kompleksni proces. Za to najveću odgovornost snose izvšna i zakonodavna vlast, koje zloupotrebljavaju nadležnosti, sa ciljem prisvajanja jeftinih političkih poena i partijskih interesa.
Nažalost, ni ubjedljiva većina građana, usljed stalne socio-ekonomske, političke, a u posljednjih tri godine i zdravstvene krize, ne pokazuje potrebno interesovanje za proces evropskih integracija, što je posljedica borbe za golo preživljavanje.
Imajući u vidu da se često ističe da je poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, najkompleksnije i najskuplje, te da je izražen trend zloupotrebe ekoloških tema od strane različitih interesnih lobija, što je povezano sa ekokriminalom, upozoravamo da se mora ukinuti dosadašnja praksa manipulisanja javnosti. Procese treba učiniti transparentnim i razumljivim, naročito kada su u pitanju značajni infrastrukturni projekti u nadležnosti države u koje se ulažu sredstva iz budžeta i kreditnih zaduženja.
Upozoravamo građane da ne dozvole da budu izmanipulisani i zaduženi zbog projekata koji se realizuju na osnovu kreditnih zaduženja, a pod plaštom opravdanosti zbog evropskih integracija, kakvi su u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama. Treba da budu svjesni da se i oni projekti koji imaju „zaštitarsku“ vrijednost, poput proglašenja zaštićenih područja zloupotrebljavaju od strane interesnih grupa.
Bez argumentovanog javnog dijaloga nema najboljih odluka. To je vrijednost koja će Crnu Goru prikazati u najboljem svjetlu i kao demokratsku i ekološku državu, dobrodošlog novog člana evropske porodice, koji donosi benefite a ne problem.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice