Povežite se sa nama

OKO NAS

ALARMANTNO ZAGAĐENJE RIJEKE LIM KROZ BIJELO POLJE: EU upozorava, naši ćute

Objavljeno prije

na

I Evopska unija je preko svoje misije u Crnoj Gori prepoznala problem zagađenja Lima. Zato su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama

 

Bjelopoljski novinar Milovan Novović napisao je, kako sam kaže, makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bila ,,jedna velika nula”. On je za Monitor kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile kratkotrajnog karaktera.

Naš sagovornik ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.  ,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika. I tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima, sa druge strane ne postoji volja nadležnih institucija da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode. ,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa. Tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”,  kaže Novović. On ukazuje i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Ne čudi, zato, što se često može čuti kako je rijeka Lim, koja prolazi kroz tri države od izvora do ušća u Drinu, najzagađenija upravo na teritoriji Bijelog Polja. Nevladina organizacija Euromost se preko deset godina bori da zaštiti ovu rijeku, ali situacija je, ističu, svake godine gora. Nekontrolisano odlaganje otpada na obalama Lima ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u koje se taj otpad spušta nakon svake veće kiše.

,,Zbog nečinjenja našeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma s jedne strane, i Opštine Bijelo Polje sa druge, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da na granici sa Crnom Gorom postave takozvane lančanice, koje bi plutajući otpad zadržale na području Bijelog Polja. U tom slučaju otpad bi iz rijeke vadile bjelopoljske komunalne službe”, kažu u Euromostu.

I oni ističu da je Lim na području Bijelog Polja trenutno najzagađenija rijeka u regionu koja, posebno ljeti, predstavlja ogroman rizik za zaraze, jer se u nju uliva čak pet hiljada kanalazicionih izliva, što direktno, što preko raznih gradskih rijeka, od Lješnice i Lipnice nadalje.

,,Opština Bijelo Polje, iako je milione eura dobila od EU za izgradnju kolektora da bi zaštitila ovu rijeku, preko šest godina nije završila ni pola posla”, istuču iz Euromosta, ,,a bjelopoljska komunalna policija za posljednje tri godine, iako se ogroman otpad odlaže na obalama Lima, nije podnijela nijednu prijavu, navodeći da nikoga nisu uhvatili na djelu”.

Iz te NVO Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj akcija čišćenja obale Lima, ali se na ista mjesta ponovo baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije ne odluče da preduzimu nešto po pitanju zagađivanja rijeke. Iz Euromosta su se obraćali i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu Karmenu Vella pokrenuo pitanje zagađivanja rijeke Lim na sastanku sa tadašnjim ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinom Simovićem, čime je skrenuta pažnja međunarodne javnosi na učestale ekološke incidente na ovoj rijeci.

Oni tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju. ,,Ono što je evidentno je da je Lim najviše ugrožen na području opštine Bijelo Polje. Nijesmo zadovoljni dinamikom  izgradnje prečišćivača. Koalicija organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”.

U Euromostu očekuju od mesnih prerađivača u Bijelom Polju da poštuju Zakon o veterinarstvu, s obzirom na to da su dobili vodne dozvole, ali iskazuju nezadovoljstvo  i radom veterinarske inspekcije. ,,Od predstavnika Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove dobili smo uvjeravanja da će preduzeti sve mjere što je u u njihovoj nadležnosti da se spriječe incidenti, ali, nažalost, i dalje se otpad životinjskog porijekla  odlaže u Lim. Prema našim informacijama, to se sada najviše dešava kasno noću. Mi smo spremni i danju i noću da dežuramo i sprečavamo uništavanje rijeke. To što neko misli da će mu od pomoći biti dojave o našem prisustvu na rijeci, od ljudi čiji je posao da sprečavaju divljanje na Limu, loša je računica”, poručuju iz te NVO.

Nešto manji zagađivači Lima su Plav, Andrijevica i Berane. Da je Evopska unija preko svoje misije u Crnoj Gori prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od zagađenja jedino u Beranama.

Svoje razočarenje trenutnim stanjem ne krije ni prirodnjak, speleolog i ekološki aktivista Željko Madžgalj. On ističe da je Bijelo Polje jedini grad koji se nalazi ne na Limu, nego, pored Lima. ,,Neshvatljivo je da Bijelo Polje nema nijednu ulicu koja izlazi na rijeku. Čitavom dužinom od dvadeset kilometara kroz bjelopoljsku opštinu, nigdje nema keja i šetališta pored Lima. Umjesto blagodeti, Lim je pretvoren u otvoreni kanal kroz grad. Mi ne možemo razvijati turizam u Bijelom Polju i turiste povesti pored Lima, kada su obale okićene smećem. Nezvanično sam čuo kako se, navodno, sada radi na otkupu zemljišta kako bi se izgradilo kakvo takvo šetalište”, kaže Madžgalj.

Da je situacija sa zagađenjem Lima kroz teritoriju Bijelog Polja više nego ozbiljna, svjedoči i činjenica da su učesnici posljednje tradicionalne Limske regate od Plava do Prijepolja na ulazu u teritoriju bjelopoljske opštine spakovali čamce, prošli  automobilima kroz taj grad, i nastavili da plove tek na izlazu iz Crne Gore. I zbog toga se niko nije zastidio.

                                                                                                                         Tufik SOFTIĆ  

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo