INTERVJU
AIDA ĆOROVIĆ, GRAĐANSKA AKTIVISTKINJA IZ SRBIJE: Nekada se moraju podnijeti neke žrtve
Objavljeno prije
11 mjesecina
Objavio:
Monitor onlineNe želim da se odreknem svog stava vezanog za ratne zločine, jer ovo je istovremeno i simbolički gest solidarnosti sa građanima Sarajeva. I ako nisam Srpkinja, dužna sam da pokažem odgovornost zbog svega što je prema okruženju, BiH prije svega, urađeno u ime nas građana Srbije
MONITOR: Prekršajni apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvostepeno rješenje kojim ste osuđeni na novčanu kaznu od 100000 dinara jer ste, kako se navodi, prekršili odredbe Zakona o javnom redu i miru. Jeste li očekivali ovakav ishod?
ĆOROVIĆ: Ovakva presuda je glupa. Da su oni koji stoje iza čitavog zamešateljstva pustili da ceo slučaj prođe “ispod žita”, da zastari, sve bi prošlo neprimećeno. Mene ne bi bilo svako malo u medijima da pričam na ovu temu, a samim tim, ne bi ni tema bila dve godine u žiži interesovanja.
Ključno je – govoriti o ratnim zločinima i ratnim zločincima, o odgovornosti i krivici političkog, vojnog i vrhova bezbednosnih službi tokom ratova 90-tih. U suštini, jako sam zadovoljna što je moj cilj postignut i što je njihova arogancija prevladala i što je, zahvaljući njima ova tema u fokusu, što su mnogi saznali ko je Ratko Mladić i za šta je pravosnažno osuđen u Haškom tribunlu. Sada postaje potpuno jasno da vlast u Srbiji pokušava da rehabilituje ratne zločince koji su počinili najveća zlodela nakon Drugog svetskog rata. To i ne čudi ako znamo da su baš oni bili deo ratne mašinerije 90-tih. Naravno, ova presuda ima i dimenziju upodobljavanja i disciplinovanja svakoga ko se na bilo koji način opire vlasti u Srbiji, a nema sumnje da sam agilno osuđena pred same izbore. Nema sumnje da sam i dodatno osuđena kao žena i kao pripadnica manjinskog naroda. Tako Vučić i pravosuđe daju vetar u leđa nacionalističim krugovima, koji sada imaju argument da me prozivaju izdajnicom Srbije, da me vređaju na nacionalnoj osnovi i šalju me u Sarajevo ili Stambol.
MONITOR: U odluci Suda se navodi da ste „gađali jajima“ i „ psovali policajca“. Nigdje se, međutim, ne pominje da je na zidu bio mural sa likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Kako objašnjavate taj „previd“?
ĆOROVIĆ: Jasno je da se ne radi o previdu, već o svesti da oni čine prekršaj, a ne Jelena Jaćimović i ja. Skaredno je da u pozivu za sud, a potom i u presudi, piše da sam gađala zgradu. Znaju sudije, mnogo bolje nego ja, da je Republika Srbija donela zakone o sarandji sa Haškim tribunalom i da je država, na osnovu tih pravnih akata, izručila Mladića Hagu. Srbija ima i zakonodavni okvir i Specijalni sud koji se bavi procesuiranjem ratnih zločina nižeg reda odnosno zlačina koji spadaju u naše zakonodavstvo. Dakle, Jelena i ja smo samo branile naše zakone i ustavni poredak, a oni su ih ovom presudom prekršili. Zamislte samo da najviši politički vrh u Nemačkoj stane iza prikaza Adolfa Hitlera i da njihovo pravosuđe aminuje takav akt, tako što kazni one koji javno protestvuju protiv slavljenja najvećeg zločinca u novijoj istoriji sveta.
MONITOR: Najavili ste da kaznu nećete platiti i da ste spremni na posljedicu da Vam se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora. „Verujem da ponekad treba žrtvovati sebe“, citirali su mediji Vaš stav. Pretpostavljam da to znači i da očekujete da će ljudi bolje razumjeti Vaše razloge zbog kojih ste napravili javni gest protiv slavljenja zločina?
ĆOROVIĆ: Uvek i pre svega mi je važno da budem u miru sa sobom i svojim odlukama. Dala sam reč i imam obavezu pred sobom, pogotovu za javno izgovorenu reč. Zbog odgovornosti prema sebi ostaću dosledna u odluci da odem u zatvor. Ne želim da se odreknem svog stava vezanog za ratne zločine, jer ovo je istovremeno i simbolički gest solidarnosti sa građanima Sarajeva. Čak i ako nisam Srpkinja, dužna sam da pokažem odgovornost zbog svega što je prema okruženju, BiH pre svega, urađeno u ime nas građana Srbije. Nekada se moraju podneti neke žrtve, nemoguće je samo na društvenim mrežama menjati okruženje.
MONITOR: Pored podrške, bilo je i onih koji su prikazujući Vas samo kao Bošnjakinju smatrali da niste „prava“ za gest osude Mladićevih zločina nad Bošnjacima. To je dolazilo i od onih koji su dobro poznavali Vaš građanski aktivizam. Kako ste razumjeli tu kritiku u vezi sa „podobnošću“?
ĆOROVIĆ: Kada govorimo o drugim ljudima i okolnostima, mi pre svega, govorimo o sebi. I tu leži odgovor na Vaše pitanje. Dežurni kritičari su oni koji uvek traže opravdanje zašto nešto nisu uradili, a ne rešenje i način da nešto bude učinjeno. To su, uglavnom, oni hrabri na društvenim mrežama, ali , odreda, neaktivni kada nešto zaista treba uraditi u realnom životu. To su ljudi koje Radomir Konstaninović opisuje u bravuroznoj Filozofiji palanke; to je odlika malograđanskog, palančkog duha; to su ljudi koji, u nedostatku hrabrosti, zapljuvavaju aktivnosti onih koji stoje iza svojih životnih stavova i dela. Puno je kolega iz civilnog sektora koji svoj angažman vide kao uhleb i aktivizam kao robu za koju će dobiti neki novac, ergo, ako nema para nema ni aktivizma. Srećom, nisu svi NVO aktivisti/kinje postali preduzetnici, još je puno onih koji veruju u ideje i ideale.
MONITOR: Ovih ste dana, aktivni i u reaktiviranju Antifašistickog fronta žena koji je nekada bio ambiciozno zamišljeni posleratni projekat emancipacije zena. Pominje se povezivanje zainteresovanih za tu ideju u svim postjugoslovenskim državama. Šta su povodi a šta ciljevi i ambicije novog AFŽ-a?
ĆOROVIĆ: Osam decenija nakon osnivanja Antifašističkog fronta žena, 6.decembra prošle godine, u Bosanskom Petrovcu nastala je Feministička antifašistička mreža (FAM-a) koja se oslanja na internacionalno nasleđe pretkinja koje su udružene u AFŽ krenule u borbu protiv fašizma.. Izbor svih nas koje činimo ovu mrežu su mir i razoružanje, ideja ravnopravnosti, poštovanja različitosti, slobode i pravde kao osnovnih vrednosti…Iza FAM-a danas stoji više od stotinu žena iz postjugoslovenskog prostora. Ali, važno mi je da podvučem, da je ova mreža otvorena ka svima.
Nekome ko prvi put čita naš Manifest- sve to može zvučati kao spisak lepih želja ili kao neka nova utopija. Ali, svaku stavku u ovom dokumentu vidimo kao osnov za zdravo društvo utemeljno na ravnopravnosti i poštovanju osnovnih ljudskih prava i sloboda.
MONITOR: Nakon dva masovna ubistva početkom maja, mnogo se govorilo o uzrocima erupcije tolikog nasilja. Neki su to povezivali i sa nikada „prevaziđenom“ atmosferom ratnih 1990-tih. Zašto su-i da li su, mali ili nikakvi pomaci u razumijevanju uloge Srbije u ratnom raspadu SFRJ?
ĆOROVIĆ: Ja sam jedan od najupornijih i najdosadnijih glasova u srpskoj javnosti koji stalno pokušava da nas vrati na početak 90-tih i na ono šta je tada pod okriljem srpskih i crnogorskih, a uz snažnu podršku hrvatskih političkih predvodnika učinjeno u krvavom raspadu Jugoslavije. Zagovornica sam i ideje da ratovi iz 90-tih nikada nisu ni otišli sa ovih prostora. Ovo što danas živi većina građana u Srbiji nije ništa drugo do rat, u nešto izmenjenom obliku. Kada se propagandni slojevi ogule, pokazuje se da ova je vlast svojim odnosom prema ratnim zločinima iz 90-tih, legitimisala svoj modus operandi. U moru egzistencijalnih problema, ali i u nastojanju da se 90-te zaborave, većina građana Srbije-ali i najveći deo opozicije, nikako da uvide snažne uzročno-posledične veze koje stoje između sadašnje pljačke Srbije, otimanja prirodnih resursa, Rio Tinta, između potpune devastacije Beograde i većine gradova ove zemlje, između sve gorih uslova života i sve većeg siromaštva, između razorenih institucija i uništavanja države, između skoro opipljivog osećanja straha i nesigurnosti, sa onim što je, u ime srpstva, urađeno tokom 90-tih. Tragični događaji iz maja ove godine i 19 ubijenih u OŠ Vladislav Ribnikar i u selima oko Mladenovca, posledica su mržnje i zla koje se svakodnevno ubrizgavaju u mentalne matrice većine, a sve to korene ima u 90-tim. Deca koja kinje i tuku drugu decu, deca koja spaljuju i čereče životinje, deca koja šalju dojave o bombama, deca koja maltretiraju starije, deca puna mržnje i straha su posledica vrednosnog sistema koji smo kao društvo iznedrili.
Upadljiv je izostanak čestitki sa Zapada Vučiću poslije izbora
MONITOR: U Beogradu se traži poništavanje beogradskih izbora. EU je reagovala dosta uopšteno, a Vladimir Bilčik je izborne nepravilnosti proglasio neuticajnim na rezultat. Drugi EU posmatrači su naveli očigledne prevare, a oglasilo se i Njemačko ministarstvo spoljnih poslova sa oštrijim primjedbama na regularnost. U kom pravcu bi moglo da krene razrješenje ove situacije?
ĆOROVIĆ: Dosadašnje ponašanje EU institucija mi nije ulivalo poverenje, a izjava Vladimira Bilčika je najbolje oslikavala njihov odnos prema nama. Dobra je vest da sada ključni mediji u Nemačkoj i Francuskoj pišu o otvorenoj izbornoj krađi, a sve glasniji su uticajni evropski političari koji apostrofiraju te iste probleme. Čini mi se da suština leži u izjavi Florijana Bibera, koji je rekao da je upadljiv izostanak čestitki sa Zapada i da će dalji razvoj događaja zavisti od toga koliko se opozicija i građani budu borili da ospore rezultate izbora.
Predstavnici međunarodne zajednice su saučesnici u našoj pljački i unižavanju
MONITOR: Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, pokazuju koliko je praksa zaštite prava na život u najvećem dijelu savremenog svijeta, daleko ispod „birokratski“ prihvaćenih normi. Kako gledate na nove lokalno-globalne sukobe i na njihov uticaj na zemlje našeg regiona koji se, od strane „geopolitičkog Zapada“ smatra ranjivim u ovom kontekstu?
ĆOROVIĆ: Podivljali i dehumanizovani neoliberalni kapitalizam, udružen sa brojnim oblicima perfidnog neokolonijalzma, uz pumpanje međuetničkih i međurasnih sukoba i kroz kreiranje straha-kao najefikasnijih načina držanja ljudi u potčinjenosti, čine novi pojavni oblik fašizma. Te činjenice obeležavaju ovaj globalni trenutak. Ratovi koje ste naveli služe da ljude na planeti drže u strahu i tako nam otupljuju reakciju za građansko samoorganizovanje i otpor planetarnoj ekonomskoj pljački. Tu se ni naš prostor ne razlikuje od ostatka sveta-desila se dramatična preraspodela dobara i vrednosti, većina građana grca u bedi i siromštvu, a broj milionera i milijardera je u stalnom porastu. Predstavnici međunarodne zajednice su druga strana tog novčića i mogu da kažem da su oni, praktično, saučesnici u pljački i unižavanju svih nas koji živimo na ovim prostorima. Licemerje međunardne zajednice vidi se u skretanju pogleda sa neregularnih izbornih procesa, u stalnom pritisku nad nezavisnim medijima, u tolerisanju minimizovanja i ukidanja ljudskih prava. Ogleda se i u stalnoj i bezrezervnoj podršci stabilokratskim režimamima čije su uspostavljanje podržali, ali najznačajnije, pokazuje se u stavljanju šape nad ekonomskim resursima u regionu. Ne verujem više obećanjima o ulasku u EU. Oni nas vide kao otpad za prljave tehnologije, kao izvor besplatnih ljudskih resursa i kao branu od narastajuće migranske plime.
Nastasja RADOVIĆ
Komentari
INTERVJU
DRAGAN KOPRIVICA, CENTAR ZA DEMOKRATSKU TRANZICIJU: Oni koji zaista žele evropske vrijednosti, ne smiju ćutati
Objavljeno prije
13 satina
1 Novembra, 2024Vladi se gledalo kroz prste prvih mjeseci, što je na neki način i opravdano, ali kad su krenuli rušiti osnovne demokratske principe to je naišlo na otpor. I taj otpor će biti sve veći. Ako to Vlada ne razumije, ako ne shvata važnost unutrašnje stabilnosti, stvari će eskalirati toliko da im ni Brisel više neće moći pomoći
MONITOR: Povodom godinu dana rada Vlade, CDT je objavio dokument Prva godina Vlade Crne Gore pod lupom: Od reformskog zamaha do političkog skretanja. Šta su vaši glavni nalazi, ili šta je dobro a šta ne?
KOPRIVICA: Činjenica je da nam je EU otvorila prostor kao nikad do sada i strateški je važno da se taj prostor iskoristi.
I pored manjkavosti nekih zakonskih rješenja i netransparentnosti procesa nesumnjivo najznačajniji rezultat koalicione vlasti u ovom periodu jesu i zaključci međuvladine konferencije na kojoj su zemlje Evropske unije odobrile dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, što Crnoj Gori omogućava prelazak u sljedeću fazu procesa pristupanja i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Takođe, vrijedan je pomena i politički uspjeh Vlade, kroz uspostavljanje dogovora vezanog za sprovođenje popisa 2023. godine, koji je zadovoljio sve strane i bio ključni uzrok smanjivanja tenzija koje su prijetile da pređu u ozbiljnije društvene nesporazume.
Nakon dobrog starta, Vlada i koaliciona vlast su donijeli pogrešnu procjenu da će joj zbog IBAR-a biti sve dozvoljeno i povukli su poteze koji se ne mogu okarakterisati ni kao demokratski, a ni evropski.
MONITOR: Ocjenili ste da je dobijanje IBAR-a najznačajniji uspjeh Spajićeve Vlade, ali da je umjesto da to bude podstrek za sprovođenje suštinskih reformi, vlast “taj otvoreni prostor počela koristiti za različite nedemokratske i nereformske prakse”. Koje su to prakse?
KOPRIVICA: Te prakse možemo sublimirati u dvije teze: netransparentnost i nepoštovanje demokratskih vrijednosti i principa.
Prije svega, rekonstrukcija Vlade sprovedena je netransparentno, uz nepoštovanje demokratskih pravila i standarda, nepoštovanje procedura u Skupštini, i predstavlja jasan izraz neprincipijelne političke trgovine i partitokratije. Dobili smo Vladu sa najvećim brojem članova u Evropi.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
DR SRĐAN PUHALO, PSIHOLOG I POLITIČKI ANALITIČAR: Mi u BiH više ne vjerujemo nikome i vjerujemo u sve
Objavljeno prije
13 satina
1 Novembra, 2024Posjeta Ursule fon der Lajen BiH i regionu prije svega je još jedan igrokaz EU i naših državica, gdje oni kao hoće da mi uđemo u EU-baš kao i mi, a i jedni i drugi znaju da to nije iskreno i tačno. Svima odgovara ovakvo stanje-i EU i domaćim vlastodršcima i zašto bi ga mijenjali
MONITOR: Tragedija koja je ovog mjeseca obilježila život u Donjoj Jablanici i BiH morala bi imati neke uzroke. O odgovornosti bi trebalo da odluči Tužilaštvo Kantona. U vezi sa tim pominje se i privatni vlasnik kamenoloma. Kako ocjenjujete ovu situaciju, šta je do sada urađeno da se pomogne stradalima?
PUHALO: U ovom trenutku mi i ne znamo broj potencijalnih katastrofa čiji uzrok mogu biti nelegalni kamenolomi, šljunkare, deponije, površinski kopovi i sl. Jednostavno rečeno obični ljudi o tome ne vode mnogo brige ili su nemoćni da bilo šta promijene, dok država tj. sistem ne poštuje svoje zakone. Jer kada bi poštivala zakone, mnogi „biznismeni“ bi ostali bez posla, a neki bi završili i u zatvoru. Takođe, poštivanje zakona bi dovelo do smanjenja prihoda političarima i političkim partijama. Nisam optimista ni kad se radi o odgovornosti- jer Jablanica i okolna mjesta lagano tonu u zaborav, a nisam siguran da postoji spremnost da se to istjera na čistac do kraja. Biće interesantno pratiti i sudbinu prikupljenog novca i druge pomoći nastradalima, plašim se da će i tu biti malverzacija. Na kraju krajeva, zapitajmo se u kakvoj državi mi živimo, kada ona nema sredstava i resursa da pomogne nastradalima u par sela tj. šta bi se desilo da imamo neku veću katastrofu?
MONITOR: Ursula fon der Lajen je nedavno bila na pogođenom području, tokom svoje turneje po Zapadnom Balkanu. Obećala je i pomoć. Kako izgleda njena najnovija posjeta Sarajevu i regionu?
PUHALO: Prije svega to je još jedan igrokaz EU i naših državica, gdje oni kao hoće da mi uđemo u EU-baš kao i mi, a i jedni i drugi znaju da to nije iskreno i tačno. Svima odgovara ovakvo stanje-i EU i domaćim vlastodršcima i zašto bi ga mijenjali. Realno, najveće briga EU je smanjenje uticaja Rusije i Kine na ovo područje i vjerujem da im je to mnogo važnije od našeg ulaska u ovaj savez.
Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
INTERVJU
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
Objavljeno prije
1 sedmicana
25 Oktobra, 2024Očigledno je da bi određenom broju sudija Vrhovnog suda jedini prihvatljiv kandidat za predsjednika Vrhovnog suda bila Vesna Medenica i da čine sve što su u mogućnosti da postupak izbora opstruiraju
MONITOR: Sudije i tužioci izrazili su nezadovoljstvo platama i najavili da će naći način da stupe u štrajk uprkos zakonskim ograničenjima. Kako to komentarišete?
RADULOVIĆ: Pravo na štrajk je propisano Ustavom Crne Gore, ali to pravo se može ograničiti državnim organima. U skladu sa zakonom pravo na štrajk sudija i tužilaca moglo bi se ograničiti ako se procijeni da bi taj štrajk ugrozio nacionalnu bezbjednost, bezbjednost lica i imovine, opšti interes građana ili funkcionisanje organa vlasti, u konkretnom slučaju državnog tužilaštva i sudova.
Materijalni položaj sudija i tužilaca, odnosno njihove zarade nijesu jedini problem. Prostorni, tehnički i kadrovski kapaciteti su na zabrinjavajuće lošem nivou i nijedna izvršna vlast do sada nije pokazala spremnost da te probleme rješava. Na žalost, ni pravosuđe nikada nije jedinstveno ukazalo na probleme sa kojima se suočava. Kad kažem jedinstveno mislim na sve djelove pravosuđa – sudstvo, tužilaštvo i advokaturu, koji su morali jedinstveno mnogo ranije izvršnoj vlasti ispostaviti zahtjeve i dati rokove za njihovo rješavanje.
Pravosuđe nikada nije, prema bilo kojoj izvršnoj vlasti nastupilo sa integritetom i autoritetom. Tamo još imamo kadrove koji su, ne tako davno, snishodljivo molili izvršnu vlast da im riješi stambeno pitanje i kojima je izvršna vlast proizvoljno to omogućavala. Zato je ignorantski i često ponižavajući odnos drugih grana vlasti prema pravosuđu logična posljedica. Zbog toga mislim i da najavljeni štrajk ne bi doprinio rješavanju lošeg položaja zaposlenih u pravosuđu, već da bi se, naprotiv, brojni problemi samo još više produbili.
MONITOR: Ozbiljne razloge za nezadovoljstvo čuli smo nedavno od sudija Specijalnog odeljenja. Više je alarmantnih podataka – da im je deset puta veći obim predmeta, nego sličnim sudijama u regionu, do toga da je u ovom trenutku u tom odeljenju nezavršeno preko 160 predmeta. Već ste ocijenili da njihov apel treba ozbiljno shvatiti. Šta bi nadležni odmah morali preduzeti?
RADULOVIĆ: Apel sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici morao bi se ozbiljno shvatiti jer on pokazuje da je rad tog odjeljenja pred kolapsom.
Sudski savjet, Vlada preko ministara pravde i finansija, ali i ostale sudije, u skladu sa svojim nadležnostima, moraju da preduzmu sve što je moguće kako bi se unaprijedio rad Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici. I Sudski savjet bi, sa predsjednikom Višeg suda, to isto trebao da razmotri, kako i u kom periodu bi se mogao povećati broja sudija, sudijskih saradnika, zapisničara i pripravnika.
U Specijalno odjeljenje na ispomoć bi trebalo uputiti neke od sudija iz Apelacionog suda, Višeg suda u Bijelom Polju i Vrhovnog suda, a Sudski savjet bi morao ubrzati postupak izbora četvoro sudija u Viši sud u Podgorici, koji traje od aprila i koji je odložen jer još nijesu donijeta Pravila za ocjenjivanje. Takođe, trebalo bi ubrzati i izbor šest savjetnika po javnom oglasu iz jula ove godine.
Problem nedostatka prostornih kapaciteta mogao bi se bar umanjiti korišćenjem velike sudnice u Osnovnom sudu u Podgorici, sudnice na Pravnom fakultetu UCG, a za suđenja sa manjim brojem učesnika u postupku mogle bi se koristiti i sudnice u Apelacionom i Vrhovnom sudu.
MONITOR: Sudije su upozorile da je u faktički u primjeni Zakon o krivičnom postupku iz 1974. godine. Šta to u stvari znači?
RADULOVIĆ: Sudije su ukazale da se odredbe koja se odnose na poštovanje procesne discipline i sprječavanje zloupotreba procesnih ovlašćenja nijesu mijenjala od 1974. godine. Međutim, mislim da ni te odredbe sudovi ne primjenjuju pravilno i dovoljno u praksi.
Svakodnevno svjedočimo brojnim zloupotrebama od strane okrivljenih i branilaca u nekim postupcima kojima se postupci odugovlače, prvenstveno sa motivom da protekne rok od tri godine bez donošenja prvostepene presude, kada se okrivljeni koji su u pritvoru moraju pustiti da se brane sa slobode. Nijesu rijetki slučajevi da sudovi to tolerišu. Te zloupotrebe su već dovele do toga da jedan broj okrivljenih za najteža krivična djela napuste pritvor zbog toga što sud nije donio prvostepenu presudu u roku od tri godine.
Taj problem je veoma lako riješiti izmjenom i dopunom člana 179. ZKP-a kojima bi se propisalo da se vrijeme odlaganja na zahtjev odbrane, odnosno okrivljenih i branilaca, ne računa u rok od tri godine za donošenje prvostepene presude. Na taj način okrivljeni i njihovi branioci bi se obeshrabrili da traže neopravdana odlaganja jer tako ne bi mogli uzrokovati ukidanje pritvora, a istovremeno bi to bilo za njih podsticajno da doprinesu bržem i efikasnijem vođenju postupka. Takođe, maksimalno trajanje pritvora od tri godine do donošenja prvostepene presude ostalo bi i dalje u zakonu kao dostignuti nivo zaštite ljudskih prava i obavezivalo sud da postupa ažurno. Tako bi zakon afirmisao suđenje u razumnom roku i podsticao i sud i učesnike u postupku da doprinose efikasnosti postupka.
MONITOR: Zbog čega vlast još nije izmijenila ovaj zakon?
RADULOVIĆ: Neprihvaljivo je i nerazumljivo zbog čega niko iz vlasti, ali niko ni iz opozicije, nije dao ovakav predlog ili ga podržao. To ukazuje da političke partije nemaju interesa da Crna Gora dobije efikasno, profesionalno i nezavisno pravosuđe koje bi obezbijedilo vladavinu prava, poštovanje pravnog poretka i u krajnjem pravdu koja bi trebala da bude ideal svakom pravnom poretku.
MONITOR: Nedavno ste, nakon što je početkom mjeseca, dvadeseti put odloženo suđenje Vesni Medenici, saopštili da se ona i svi oni koje je u pravosuđu zadužila, izruguju ovom sistemu. Ko je sve odgovoran za takvu situaciju?
RADULOVIĆ: Odgovornost za takvo stanje je na vlasti koja nije uradila ništa kako bi se pravosuđe reformisalo i kako bi se iz pravosuđa odstranili kadrovi Vesne Medenice koji i dalje imaju veliki uticaj. Neki od njih se boje prijetnji koje je Medenica javno uputila, a pojedini imaju obavezu prema njoj jer ih je na razne načine zadužila dok je bila na poziciji predsjednice Vrhovnog suda. Podsjetiću da novi sastav Sudskog savjeta, koji su političari predstavljali kao „reformski“, još uvijek nije preduzeo konkretne korake ka uspostavljanju sistema u kome će sudije napredovati i odgovarati u skladu sa zaslugama. Naprotiv, neke odluke Sudskog savjeta su doprinijele sumnjama da i dalje napreduju kadrovi za koje su u javnosti objavljene kompromitujuće informacije koje dovode u pitanje njihov integritet i koje pokazuju da su puno više napora uložili da bi služili Vesni Medenici, nego Ustavu i zakonu.
MONITOR: Zašto još čekamo veting i druga slična sistemska rešenja, i koliko još dugo možemo da ih čekamo obzirom na alarmantnu situaciju u pravosuđu?
RADULOVIĆ: Na veting i na suštinske reforme čekamo zato što ne postoji politička volja da se taj proces počne i sprovede. U partitokratskom sistemu kakav imamo u Crnoj Gori i koji je uzrok korupcije, a posljedično i organizovanog kriminala, političke partije i njihovi funkcioneri nemaju interes da Crna Gora dobije reformisano pravosuđe jer bi takvo pravosuđe izvjesno dovelo do utvrđivanja odgovornosti mnogih od njih. Svaki dan čekanja uzrokuje višestruku štetu za javni i državni interes i prijeti da bi i neki važni postupci koji su pokrenuti aktivnostima SDT-a i SPO-a mogli da završe neslavno, poput postupaka koji su svojevremeno vođeni protiv Svetozara Marovića. Odnos izvršne i zakonodavne vlasti prema pravosuđu glavna je kočnica ukupnim reformama i napretku Crne Gore u dostizanju standarda potrebnih za punu integraciju Crne Gore u društvo država EU.
MONITOR: Čekamo i predsjednika/cu Vrhovnog suda. Kako to vidite?
RADULOVIĆ: V.D. stanje u Vrhovnom sudu traje gotovo četiri godine od kako je Vesna Medenica krajem 2020. godine odlučila da napusti funkciju, nakon što je godinu i po suprotno Ustavu bila u trećem mandatu za koji je dobila podršku svih 18 tadašnjih sudija Vrhovnog suda. Četiri godine kasnije, uticaj Medenice na pravosuđe je još uvijek prisutan i tome svjedočimo gotovo svakodnevno, prvenstveno kroz postupak koji se vodi protiv nje i koji, jednako kao i izbor predsjednika Vrhovnog suda, ne može ni da počne.
Izbor predsjednika Vrhovnog suda je ključan za nezavisno i nepristrasno pravosuđe i taj postupak opstruiraju isti oni koji su pravosuđe doveli do stanja u kome se nalazi, u kome je moguće naručivati presude i u kome i dalje ključne uloge igraju kadrovi koji nijesu izabrani, niti su napredovali, na osnovu znanja i zasluga. Nakon osam neuspjelih pokušaja izbora koji su propali zbog neprihvatljive neodgovornosti i opstrukcije jednog broja sudija Vrhovnog suda, neophodno je bilo mijenjati Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, pa kada je to urađeno i stvoreni uslovi za izbor, imamo najave jednog dijela sudija da se oglas poništi dok se ne donese novi Poslovnik o radu Opšte sjednice Vrhovnog suda. Očigledno je da bi određenom broju sudija Vrhovnog suda jedini prihvatljiv kandidat za predsjednika Vrhovnog suda bila Vesna Medenica i da čine sve što su u mogućnosti da postupak izbora opstruiraju. Reforma pravosuđa i vladavina prava biće daleko sve dok god se ne sprovede veting i iz sudstva, ali i iz tužilaštva i advokature, ne odstrane takvi kadrovi koji su godinama bili akteri tzv. pravosudnog kartela preko koga su se naručivale presude.
MONITOR: Šta je u suštini urađeno na reformi pravosuđa nakon avgusta 2020?
RADULOVIĆ: Vrlo malo. Pozitivne pomake imamo u dijelu SDT-a koje je u saradnji sa SPO-om pokrenulo neke veoma važne postupke. Međutim, treba priznati i da su ti postupci pokrenuti na osnovu dokaza pribavljenih međunarodnom saradnjom sa Europolom. U sudstvu teško da možemo govoriti o bilo kakvim reformama, što predstavlja objektivan rizik da i ti postupci koji su pokretnuti neće imati pravičan i zakonit epilog.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala
Čas snova
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
Izdvajamo
-
Izdvojeno13 sati
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
FOKUS4 sedmice
POBJEDNICI I OSTALI: Dobri moji, ovo nije završeno
-
INTERVJU4 sedmice
DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Ključna pouka je da ne treba potcjenjivati građane
-
Izdvojeno3 sedmice
FORUM 2BS U KGB HOTELU: Koga i šta zastupa Atlantski savez CG
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Odbrojavanje
-
DANAS, SJUTRA3 sedmice
Lov na agente
-
Izdvojeno4 sedmice
33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina
-
Izdvojeno4 sedmice
SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl