Povežite se sa nama

OKO NAS

AGROPOLIMLJE BERANE: Čekajući tužioca

Objavljeno prije

na

Nekadašnji radnici i akcionari bivšeg preduzeća „Agropolimlje” za-tražili su od tužilaštva da preispita dešavanja koja su se u toku tranzicio-nih procesa odigrala u tom velikom kolektivu, koji je najprije rasparčan a zatim temeljno pokraden.

Ova beranska kompanija u oblasti agroprivrede, koja je formirana daleke 1963. godine kao dio Agrokombinata 13. jul, odlukom Skupštine akcionara DD „Agropolimlja” Berane od 24. juna 1998. godine, podije-ljena je na deset novih pravnih subjekata, odnosno akcionarskih društa-va. Tada su kola krenula niz brdo, a tako usitnjene kćerke-firme lako su postale plijen raznoraznih tajkuna, od Berana do Podgorice.

Sada bivši radnici i akcionari pričaju kako godinama na njih niko ne okreće glavu, iako su uporno pokušali da dokažu da su određena lica prilikom privatizacije preduzeća, kontinuirano u dužem vremenskom pe-riodu, preduzimala brojne nedozvoljene radnje u cilju pribavljanja pro-tivpravne imovinske koristi, na štetu radnika, akcionara i države Crne Gore.

Oni navode da su, kao akcionari, grubo oštećeni na način što im je prili-kom diobnog bilansa preduzeća uskraćeno pravo na dio svojine koja je pripadala nekadašnjem preduzeću „Agropoplimlje”.

Kažu i da postoje osnovane sumnje da se u ovom slučaju radi o organi-zovanom kriminalu i da akteri tih radnji godinama ostaju nekažnjeni. Akcionari su zatražili da se razmotri odgovornost za, kako su naveli, „nepostupanje pravosudnih organa u očiglednom slučaju korupcije prili-kom prodaje preduzeća”.

“Na osnovu postojećih dokaza, jasno se može zaključiti da su pojedinci ostvarili dobit od imovine koja je pripadala našem preduzeću. Tako i dan-danas ti pojedinci uništavaju imovinu i ruše objekte u kojima smo nekad radili i umjesto njih, na očigled svih, podižu zgrade i tako uveća-vaju svoje bogatstvo” – pričaju akcionari.

Sve to je, kako tvrde, omogućeno zbog nepostupanja nadležnih instituci-ja koje nijesu preduzele ništa da se spriječi otimanje imovine njihovog preduzeća.

“Zato zahtijevamo od glavnog specijalnog tužioca da reaguje što prije ka-ko bi se konačno utvrdilo zbog čega nadležne institucije nijesu preduzele mjere kako bi na vrijeme spriječile neodgovorno ponašanje stečajnih upravnika, stečajnih sudija, tužilaca, inspekcijskih službi i Područne jedi-nice Uprave za nekretnine Berane” – kažu akcionari.

Oni ističu i da je posebno nepravedno to što dugi niz godina nije ispošto-vano njihovo pravo na pravično i pošteno suđenje i da se krajnje neza-konito došlo do zaključka da nije osnovan predlog za ponovno pokreta-nje stečajnog postupka.

“Od 2006. do 2010. godine naš predmet se nalazio kod Osnovnog suda u Beranama. Nakon toga pravdu smo uzaludno tražili kod Višeg suda u Bijelom Polju. Slično su se odnijeli i Privredni i Apelacioni sud, tako da smo mi na kraju izgubili povjerenje u pravni poredak Crne Gore. Zato krajnje očajni i ogorčeni tražimo da se specijalno tužilaštvo suoči sa na-šim zahtjevima i shvati da su u našem preduzeću spovođene nezakonite radnje. Tim prije, jer se radi o organizovanom kriminalu gdje su pojedin-ci preko noći za sebe prigrabili ogromno bogatstvo koje su brojne gene-racije decenijama stvarale” – naglasili su akcionari.

Nakon što je 1998. godine rasparčano na deset novih firmi, sva imovina dotadašnjeg DD „Agropolimlja” Berane, koja je podijeljena između akci-onarskih društava, procijenjena je, tako da je utvrđen akcionarski kapital zaposlenih i fondova. Zatim su sva nova akcionarska društva formirala skupštine akcionara i upravne odbore i imenovala izvršne direktore.

Bivši akcionari tvrde da su nakon toga direktori akcionarskih društava pribjegli nezakonitim radnjama..

“Direktori akcionarskih društava su, protivno odredbama Zakona o pri-vrednim društvima, dakle, bez zakonskih mogućnosti, mimo skupština akcionarskih društava 10.3.2004. godine, sačinili aneks diobnog ugovora od 23.09.2002. godine, kojim su navodno njihova akcionarska društva poljoprivredno zemljište i šumarske komplekse ustupili u svojinu AD „Poljoprivredi i šumasrvtu” Berane” – pričaju akcionari.

Oni objašnjavaju da je taj aneks ugovora ovjeren kod Osnovnog suda u Beranama 10.3.2004. godine.

“Problem je u tome što diobni ugovor sačinjen mimo skupština akcionar-skih društava, kao jedino zakonom ovlašćenih organa za prenošenje i ustupanje prava svojine akcionarskih društava i poslužio je da se AD „Poljoprivreda i šumarstvo” Berane nezakonito uknjiži kod Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice Berane, kao vlasnik svih nepo-kretnosti, koje su bile svojina DD „Agropolimlje” Berane. Na taj način oštećeni su svi akcionari i to svih akcionarskih društava, pravnih sljed-benika DD „Agropolimlja” Berane, jer svima njima pripada pravo svoji-ne na dio poljoprivrednog i šumskog zemljišta, koja su bila svojina nji-hovog pravnog prethodnika DD „Agroplimlja” Berane” – smatraju akcionari.

Oni tvrde i da su pojedini biznismeni poslednjih godina vrijednu nepo-kretnu imovinu, vlasništvo akcionara, bivših radnika DD „Agropoli-mlja” Berane, na svoju ruku prodavali raznim kupcima, a da su novac od prodatih nepokretnosti zadržavali isključivo za sebe.

“Zato je potrebno da tužilaštvo preko stalnog sudskog vještaka-geometra i Uprave za nekretnine Crne Gore, Područne jedinice u Beranama, tačno utvrdi koja je površina nepokretnosti bila upisana na AD „Poljoprivreda i šumarstvo” i na osnovu kojeg pravnog osnova, zatim koliko je od tih nepokretnosti otuđeno, kada, kojim licima i kako i na koji način su vrše-ne promjene na nove kupce. Potrebno je utvrditi i za koje novčane iznose su sve te nepokretnosti prodate, da li su prodaje bile zakonite i da li je novac od svih tih prodatih nepokretnosti samo zadnjih godina, ulazio i u završne bilasne AD „Poljoprivreda i šumarstvo”. Neophodno je ispitati kretanje toga novca i zašta je utrošen, tim prije jer AD „Poljoprivreda i šumarstvo” formalno postoji samo na papiru i to svih ovih godina” – tvrde akcionari.

Oni vjeruju da djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju i da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji.

Smatraju da je slučaj Agropolimlja „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara.

„Građani koji su oložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo” – kažu akcionari.

Bivši radnici i akcionari Agropolimlja, odnosno desetak novonastalih kompanija, objašnjavaju da su se ulažući porodične vaučere, rukovodili razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru. Dogodila se, međutim, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu je rasturen, a mala preduzeća koja su nastala njegovom segmentacijom na čudne načine prisvojena i opljačkana.

I tako opljačkana i dalje se vode u Centralnoj depozitarnoj agenciji, o čemu je Monitor ranije pisao – Hladnjača AD Berane, Maloprodaja AD Berane, Bepek AD Berane, Poljoprivreda i šumarstvo AD Berane… Svega toga više nema, kao ni Agropolimlja koji je zapošljavao hiljadu radnika. Ta priča je otišla daleko u zaborav.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo