Tender za izgradnju brana na Morači neće biti zaključen 15. aprila kako je bilo planirano. Italijanske firme A2A i Enel zatražile su od Vlade Crne Gore još vremena da pripreme potrebnu dokumentaciju. I dobile su traženo. Tako će, prema odluci Vladine Komisije za ekonomsku politiku, na predlog Ministarstva ekonomije, tender biti produžen do 30. septembra. Za to vrijeme nevladin sektor – Forum 2010, MANS i Grin hom traže od premijera Igora Lukšića da poništi taj isti tender sa obrazloženjem da nije dokazano da će građani, ukoliko brane budu nikle na Morači, imati koristi.
PROFIT KONCESIONARU: ,,Ekonomski podaci, koji su prikazani u izvještaju konsultanta, pokazuju da je izgradnja HE na ivici isplativosti, čak i kada se isključe iz kalkulacije ekološki i socijalni troškovi. Pošto je projektom predviđeno da država finansira dobar dio troškova gradnje elektrana na Morači, a da će profit ostvarivati budući koncesionar, potvrdile su se kao opravdane sumnje javnosti da projekat donosi više štete, nego koristi Crnoj Gori”, ocijenili su predstavnici NVO sektora.
Italijani, tako makar tvrde, nisu još načisto šta da rade. Na proslavi povodom 35 godina izgradnje HE Piva Enriko Malerba, izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, rekao je da bi italijanska kompanija A2A, strateški partner i suvlasnik Elektroprivrede, investirala u obnovljive izvore energije – ali njeni menadžeri još ne znaju kada i koliko.
Potvrdio je učešće A2A na tenderu za izgradnju elektrana na Morači, kao član konzorcijuma. „Trenutno se radi analiza, jer se ne radi o jednostavnom projektu, već prilično kompleksnom sa ekonomsko-tehničkog aspekta. Zbog toga smo tražili produženje roka za prijavu na tender”, rekao je Malerba dok je sa gostima obilazio HE Piva – u srcu osiromašenog i opustjelog plužinskog kraja iz kojeg se mještani već godinama iseljavaju.
GRADIĆE AKO POSKUPI STRUJA: Malerba je, u svečanom trenutku, rekao nešto zanimljivo. Menadžment će, tvrdi on, ove investicije planirati i u skladu sa odobrenim prihodima od strane Regulatorne agencije za energetiku. „Sa jedne strane cijene električne energije raste u cijelom svijetu, a u Crnoj Gori već imamo priliku da vidimo da padaju. U prethodnoj godini REA je smanjila dozvoljeni prihod, u ovoj godini je smanjenje za 10 procenata” podsjetio je Malerba.
Poručuju li to italijanski partneri crnogorske vlade da neće graditi elektrane od kojih isključivo oni imaju koristi ako od suvlasništva u EPCG ne zarade dovoljno novca da bi ih gradili? Legitimno je da strani investitor gleda svoj interes. Po mogućnosti maksimalni. Međutim, pitanje je o čijim interesima vodi računa crnogorska vlada kada izlazi u susret investitorima.
Produženje tendera – još jedan je ustupak. Zašto bi crnogorska vlast pravila tolike ustupke? Zaista je moguće da Italijani nisu pripremili svu potrebnu dokumentaciju i da im treba još vremena. Drugi razlog za odlaganje finiširanja tendera jeste loša reputacija ovog vladinog projekta, ali i mogućeg investotora koji je crnogorskoj javnosti već poznat kao suvlasnik EPCG. Iskompromitovan od početka, kroz sve faze kritikovan, nikad dorečen i potpun – Vladin plan za gradnju elektrana na Morači jedan je od najvećih promašaja u problemima bremenitoj Crnoj Gori.
KOME TREBAJU BRANE: Protiv brana na Morači digla se i stručna i laička javnost. Svi su ga iz svog ugla kritikovali. No, jedinstvena je ocjena da je suštinski problem u tome što nije javnosti poznato – imaju li građani ikakav interes da im se potopi teritorija i izgrade brane. Iz vlasti na to niko konkretno nije odgovorio.
No, prema izvoru Monitora – najveći razlog za odgađanje zaključenja tendera su disonantni tonovi unutar vladajuće koalicije. Za DPS nema dileme – Moraču treba potopiti i dati Italijanima. U SDP-u nisu načisto da li treba da podrže takav stav ili ne, te koja će odluka biti politički manje štetna po partiju.
Uskoro će karte biti otvorene. Već u aprilu poslanici u Skupštini će se izjasniti o Predlogu deklaracije o načinu i redosljedu valorizacije energetskih potencijala. Deklaracijom je predviđeno da parlament obaveže Vladu da obustavi proceduru izgradnje HE na Morači.
KOALICIONA BROJALICA: Na Odboru za ekonomiju izglasana je podrška Deklaraciji PzP-a pošto su je i SNP i SDP načelno podržali najavljujući amandmane kojim će „suštinski i tehnički” mijenjati tekst deklaracije. No, kako stvari stoje, SDP ne podržava dio deklaracije koji podrazumijeva zaustavljenje procesa davanja koncesije za gradnju brana na Morači.
Socijaldemokrate kako su i navikli. Deklarativno, uglavnom, kritikuju loša rješenja i dilove većeg koalicionog partnera, ali, na kraju, obično pokleknu. Sa nizom pragmatičnih obrazloženja.
Aleksandar Damjanović, poslanik SNP-a, tvrdi u razgovoru za Monitor da se Vlada odlučila za produženje tendera najvjerovatnije da bi izašla u susret italijanskoj A2A. „Bitno je zašto sada Italijani traže produžnje tendera. Moguće da osjete klimu koja vlada, posebno nakon usvajanja Deklaracije na skupštinskom Odboru za ekonomiju, koju je i SDP podržao”, kaže Damjanović.
BEZ RAČUNICE: Za Damjanovića sada nema sumnje: „Partije koje su glasale za Deklaraciju su se deklarisale za obustavu tendera za gradnju HE na Morači i to bi trebalo imati odjeka na tenderski postupak. Svaki ozbiljni investitor bi tu činjenicu uzeo u obzir”. On tvrdi da je gradnja HE na Morači skup i neekonomičan potez i daje prednost gradnji drugih energetskih objekata.
Sada je izvjesno da će Morača biti još jedan test – koliko je javno mnjenje jako i koliko je one koji sjede u vlasti briga za ono što govore građani o čijoj zemlji odlučuju bez jasne računice.
Rasprodaja prirodnog bogatstva
Po riječima Nikolete Tonuti, direktorice programa za vode u Svjetskom fondu za zaštitu prirode (WWF) , Crna Gora, koja je promovisana u ekološku zemlju, sada daje svoje prirodno bogatstvo. Ona je u izjavi za ANSU objasnila da je u kanjonu Morače identifikovano 115 vrsta ptica, uključujući i rijetke vrste.
„Vode ove rijeke ulivaju se u Skadarsko jezero koje je jedno od najvećih staništa u mediteranskoj regiji pod zaštitom Ramsarske konvencije”, objasnila je Tonuti i dodala da jezero ima veliku ekonomsku vrijednost, jer se 90 odsto ribe koja se konzumira upravo tu i lovi.
WWF je skrenuo pažnju međunarodnoj javnosti da nije ispitana mogućnost korišćenja alternativnih izvora energije, niti ima pouzdanih cost-benefit analiza koje bi pokazale ekološke i društvene troškove, dok stvarni troškovi projekta ostaju otvoreno pitanje.
Marijana BOJANIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice