Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Agonija koja traje

Objavljeno prije

na

U praksi Evropskog suda za ljudska prava dominira stav da su ljudska prava prekršena ako je postupak trajao duže od osam godina. Koliko je crnogorsko pravosuđe daleko od evropske prakse ilustruje slučaj Veselina Piletića. Proces koji tužilaštvo vodi protiv njega ulazi u 14 godinu i izvjesno je da epilog neće dobiti uskoro.

Veselin Piletić je 1999. uhapšen pod sumnjom da je ubio Milana Paljevića. Prema navodima optužnice Piletić je 14. jula 1999. u Park šumi na Zlatici ubio Paljevića, na podmukao način i iz koristoljublja, kako bi izbjegao da mu vrati dug. Paljević je posuđivao novac pod kamatu, a na spisku dužnika, koji je pronađen, nalazio se i Piletić, dugovao mu je 27.000 tadašnjih maraka. Piletić, međutim, kategorično negira da je bio dužan Paljeviću. On je ispričao da jeste od njega posudio novac, ali i da mu je, kako tvrdi, vratio dug.

Piletić od tada tvrdi da je lažno optužen.

Viši sud, čijim je vijećem predsjedavao sudija Dragutin Čolaković, oslobodio je Piletića u decembru 2000. Kako se obrazlaže u toj presudi, sva vještačenja, uključujući i DNK analizu, pokazala su da „nije bilo dokaza da je Piletić kriv”. U presudi se objašnjava: pištolj koji je pronađen kod Veselina Piletića nije odgovarao pištolju iz kojeg je Paljević ubijen, na odjeći Veselina Piletića nije bilo barutnih čestica, u kolima u kojima je pronađen ubijeni Paljević nije bilo Piletićevih otisaka prstiju, DNK materijal pronađen na odjeći ubijenog nije pripadao Piletiću…

Ključni dokaz na kom je tužilaštvo temeljilo optužnicu protiv Piletića bio je iskaz svjedoka Slavoljuba Šćepanovića. Šćepanović, koji je sa Piletićem boravio u istražnom zatvoru, tvrdio je da je u zatvoru čuo Piletića, dok su bili sami u sobi, kako govori – „ kuku majko, šta učinjeh”, te kako mu je Piletić dao ceduljicu na kojoj je pisalo da će ,,biti zaklan” ukoliko to ispriča inspektorima, koji su navodno na zahtjev Šćepanovića dolazili da ga saslušaju u spuškom zatvoru.

Sudija Čolaković smatrao je da se Šćepanoviću kao svjedoku ne može vjerovati iz više razloga. Ceduljica za koju je Šćepanović u sudnici tvrdio da je sakrivena u bojleru sobe istražnog zatvora – tamo nije pronađena. Dvojica zatvorenika koji su takođe dijelili sobu sa Piletićem i Šćepanovićem tvrdili su da nijesu primijetili da su Šćepanović i Piletić ikada bili sami u sobi, niti da su razgovarali. U oslobađajućoj presudi se navodi da je Šćepanović duševni bolesnik, što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom o njegovom liječenju u klinikama za duševne bolesti u Splitu, Podgorici i Beogradu. Sam Šćepanović je na jednom od suđenja izjavio: „Ja o tome ne znam ništa”.

Po žalbi tužilaštva Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni razlog – sporna ceduljica koju je Piletić navodno dao Šćepanoviću, a koju je tužilaštvo naknadno pribavilo. Na pitanje sudije da li je listica pribavljena na zakonit ili nezakonit način tadašnja zamjenica višeg tužioca Stojanka Radović je ponavljala: ,,Neću da kažem”.

Tužilaštvo do danas odbija da saopšti odakle mu ceduljica. Monitor je već pisao da je fotokopiju sporne ceduljice sudu dostavilo državno tužilaštvo, a tužilaštvu advokat Rajko Božović, punomoćnik oštećene porodice. Ostala je tajna otkud Božoviću, bratu predsjednice Apelacionog suda Svetlane Vujanović, supruge predsjednika države Filipa Vujanovića, listica koju je svjedok Slavoljub Šćepanović navodno sakrio u bojleru, a koju sud tamo nije pronašao.

Ni poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore upućena vrhovnoj državnoj tužiteljici Ranki Čarapić o porijeklu listice, ni insistiranje Piletićevih advokata, već duže od deceniju, nijesu pomogla da se otkrije porijeklo listice. Piletićevi advokati su jasni: „Zakon o krivičnom postupku Crne Gore ne poznaje institut tajnih dokaza. To je bilo moguće u vrijeme Golog otoka”.

Tekst na spornoj listici doslovno glasi: ,,Znam da su Bili ispektori šta si im pričao jesili što smo ja i ti pričali da jesi Bio Bi zaklan”. Upada u oči elementarno nepoznavanje osnova gramatike, a Piletić je magistar književnih nauka!

I tako sumnjivo pribavljeni dokaz oboren je na sudu. Vještaci grafološke struke Zavoda za vještačenje u Novom Sadu i Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu utvrdili su da rukopis na spornoj ceduljici nije rukopis okrivljenog Piletića.

Viši sud, predsjedavajući sudija Ratko Čupić, je jula prošle godine opet oslobodio Piletića optužbe. Međutim, sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić, u maju ove godine, ponovo ukida presudu. Traži da se listica još jednom vještači, ovog puta u Visbadenu u Njemačkoj.

Piletićev advokat Slavomir Božović je početkom ovog mjeseca Sudskom savjetu uputio podnesak u kome se navodi da ovaj krivični postupak neopravdano dugo traje. U podnesku se tvrdi da je postupak montiran, jer je ,,instruiran ključni svjedok – duševni bolesnik koji je posebno pripreman i obrađivan u istražnom zatvoru od strane obučenih kadrova MUP-a”. Posebno se akcentuje listica koja od strane državnih organa nikada nije pronađena. U podnesku se traži da se u predmetu postupa zakonito i da se ,,na pravilan, potpun i zakonit način utvrdi ko je obezbijedio i na koji način sporni dokaz – ceduljicu, te da se nakon saslušanja svjedoka Slavoljuba Šćepanovića izvrši njegovo psihijatrijsko posmatranje”.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Medenica je sredinom ovog mjeseca odgovorila na podnesak i uputila Piletića i njegove advokate da se ,,ukoliko imate dokaze za postojanje krivičnog djela u postupanju učesnika postupka, obratite nadležnom tužilaštvu”.

Istom onom tužilaštvu koje već duže od deceniju neće da kaže odakle mu sporna listica, zbog koje se ovom maratonskom procesu ne nazire kraj.

Piletić, karatista koji je postizao međunarodne uspjehe, sportski trener, kaže da već 14 godina preživljava golgotu. ,,Oduzeto mi je pravo na rad, sloboda kretanja, pravo na slobodu. A to znači oduzeto mi je pravo na život”.

Veselin Piletić je krajem septembra štrajkovao glađu ispred zgrade Višeg suda u Podgorici. ,,Ja se ne borim samo za sebe, da se odbranim od te lažne optužnice, već se borim za ono što jeste temelj pravosudnog sistema Crne Gore. Ako znate da neko od tužilaca podmeće dokaz, onda je to situacija u kojoj niko nije siguran. Danas pojedinci podmeću meni, a već sjutra mogu da podmetnu vašem bratu, ocu ili sinu”, izjavio je tada Piletić.

Štrajk je prekinuo nakon održavanja prvog pretresa u ponovnom suđenju pred Višim sudom, 27. septembra. Zbog posljedica štrajka iskomplikovalo mu se zdravstveno stanje i završio je u bolnici. Nakon hirurške intervencije oslabio je 17 kilograma.

Novo ročište je zakazano za 26. ovog mjeseca. Piletić je, ove nedjelje, uputio molbu sudiji Višeg suda Ratku Ćupiću da se ročište odgodi, jer je nakon napada advokata Rajka Božovića Piletićev advokat Slavomir Božović završio u bolnici. Rajko Božović je 60-godišnjeg Piletićevog advokata, koji boluje od angine pektoris, pozivao da se biju, navodi Piletić.

Nakon što se na ovom slučaju promijenilo više od 30 sudija i porotnika na preko 100 ročišta, procesu se još ne nazire kraj. Piletić strahuje da bi se pravna agonija mogla nastaviti još nekoliko godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo