Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Agonija koja traje

Objavljeno prije

na

U praksi Evropskog suda za ljudska prava dominira stav da su ljudska prava prekršena ako je postupak trajao duže od osam godina. Koliko je crnogorsko pravosuđe daleko od evropske prakse ilustruje slučaj Veselina Piletića. Proces koji tužilaštvo vodi protiv njega ulazi u 14 godinu i izvjesno je da epilog neće dobiti uskoro.

Veselin Piletić je 1999. uhapšen pod sumnjom da je ubio Milana Paljevića. Prema navodima optužnice Piletić je 14. jula 1999. u Park šumi na Zlatici ubio Paljevića, na podmukao način i iz koristoljublja, kako bi izbjegao da mu vrati dug. Paljević je posuđivao novac pod kamatu, a na spisku dužnika, koji je pronađen, nalazio se i Piletić, dugovao mu je 27.000 tadašnjih maraka. Piletić, međutim, kategorično negira da je bio dužan Paljeviću. On je ispričao da jeste od njega posudio novac, ali i da mu je, kako tvrdi, vratio dug.

Piletić od tada tvrdi da je lažno optužen.

Viši sud, čijim je vijećem predsjedavao sudija Dragutin Čolaković, oslobodio je Piletića u decembru 2000. Kako se obrazlaže u toj presudi, sva vještačenja, uključujući i DNK analizu, pokazala su da „nije bilo dokaza da je Piletić kriv”. U presudi se objašnjava: pištolj koji je pronađen kod Veselina Piletića nije odgovarao pištolju iz kojeg je Paljević ubijen, na odjeći Veselina Piletića nije bilo barutnih čestica, u kolima u kojima je pronađen ubijeni Paljević nije bilo Piletićevih otisaka prstiju, DNK materijal pronađen na odjeći ubijenog nije pripadao Piletiću…

Ključni dokaz na kom je tužilaštvo temeljilo optužnicu protiv Piletića bio je iskaz svjedoka Slavoljuba Šćepanovića. Šćepanović, koji je sa Piletićem boravio u istražnom zatvoru, tvrdio je da je u zatvoru čuo Piletića, dok su bili sami u sobi, kako govori – „ kuku majko, šta učinjeh”, te kako mu je Piletić dao ceduljicu na kojoj je pisalo da će ,,biti zaklan” ukoliko to ispriča inspektorima, koji su navodno na zahtjev Šćepanovića dolazili da ga saslušaju u spuškom zatvoru.

Sudija Čolaković smatrao je da se Šćepanoviću kao svjedoku ne može vjerovati iz više razloga. Ceduljica za koju je Šćepanović u sudnici tvrdio da je sakrivena u bojleru sobe istražnog zatvora – tamo nije pronađena. Dvojica zatvorenika koji su takođe dijelili sobu sa Piletićem i Šćepanovićem tvrdili su da nijesu primijetili da su Šćepanović i Piletić ikada bili sami u sobi, niti da su razgovarali. U oslobađajućoj presudi se navodi da je Šćepanović duševni bolesnik, što je utvrđeno i medicinskom dokumentacijom o njegovom liječenju u klinikama za duševne bolesti u Splitu, Podgorici i Beogradu. Sam Šćepanović je na jednom od suđenja izjavio: „Ja o tome ne znam ništa”.

Po žalbi tužilaštva Vrhovni sud ukinuo je oslobađajuću presudu i predmet vratio na ponovno suđenje. Glavni razlog – sporna ceduljica koju je Piletić navodno dao Šćepanoviću, a koju je tužilaštvo naknadno pribavilo. Na pitanje sudije da li je listica pribavljena na zakonit ili nezakonit način tadašnja zamjenica višeg tužioca Stojanka Radović je ponavljala: ,,Neću da kažem”.

Tužilaštvo do danas odbija da saopšti odakle mu ceduljica. Monitor je već pisao da je fotokopiju sporne ceduljice sudu dostavilo državno tužilaštvo, a tužilaštvu advokat Rajko Božović, punomoćnik oštećene porodice. Ostala je tajna otkud Božoviću, bratu predsjednice Apelacionog suda Svetlane Vujanović, supruge predsjednika države Filipa Vujanovića, listica koju je svjedok Slavoljub Šćepanović navodno sakrio u bojleru, a koju sud tamo nije pronašao.

Ni poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore upućena vrhovnoj državnoj tužiteljici Ranki Čarapić o porijeklu listice, ni insistiranje Piletićevih advokata, već duže od deceniju, nijesu pomogla da se otkrije porijeklo listice. Piletićevi advokati su jasni: „Zakon o krivičnom postupku Crne Gore ne poznaje institut tajnih dokaza. To je bilo moguće u vrijeme Golog otoka”.

Tekst na spornoj listici doslovno glasi: ,,Znam da su Bili ispektori šta si im pričao jesili što smo ja i ti pričali da jesi Bio Bi zaklan”. Upada u oči elementarno nepoznavanje osnova gramatike, a Piletić je magistar književnih nauka!

I tako sumnjivo pribavljeni dokaz oboren je na sudu. Vještaci grafološke struke Zavoda za vještačenje u Novom Sadu i Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu utvrdili su da rukopis na spornoj ceduljici nije rukopis okrivljenog Piletića.

Viši sud, predsjedavajući sudija Ratko Čupić, je jula prošle godine opet oslobodio Piletića optužbe. Međutim, sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić, u maju ove godine, ponovo ukida presudu. Traži da se listica još jednom vještači, ovog puta u Visbadenu u Njemačkoj.

Piletićev advokat Slavomir Božović je početkom ovog mjeseca Sudskom savjetu uputio podnesak u kome se navodi da ovaj krivični postupak neopravdano dugo traje. U podnesku se tvrdi da je postupak montiran, jer je ,,instruiran ključni svjedok – duševni bolesnik koji je posebno pripreman i obrađivan u istražnom zatvoru od strane obučenih kadrova MUP-a”. Posebno se akcentuje listica koja od strane državnih organa nikada nije pronađena. U podnesku se traži da se u predmetu postupa zakonito i da se ,,na pravilan, potpun i zakonit način utvrdi ko je obezbijedio i na koji način sporni dokaz – ceduljicu, te da se nakon saslušanja svjedoka Slavoljuba Šćepanovića izvrši njegovo psihijatrijsko posmatranje”.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Medenica je sredinom ovog mjeseca odgovorila na podnesak i uputila Piletića i njegove advokate da se ,,ukoliko imate dokaze za postojanje krivičnog djela u postupanju učesnika postupka, obratite nadležnom tužilaštvu”.

Istom onom tužilaštvu koje već duže od deceniju neće da kaže odakle mu sporna listica, zbog koje se ovom maratonskom procesu ne nazire kraj.

Piletić, karatista koji je postizao međunarodne uspjehe, sportski trener, kaže da već 14 godina preživljava golgotu. ,,Oduzeto mi je pravo na rad, sloboda kretanja, pravo na slobodu. A to znači oduzeto mi je pravo na život”.

Veselin Piletić je krajem septembra štrajkovao glađu ispred zgrade Višeg suda u Podgorici. ,,Ja se ne borim samo za sebe, da se odbranim od te lažne optužnice, već se borim za ono što jeste temelj pravosudnog sistema Crne Gore. Ako znate da neko od tužilaca podmeće dokaz, onda je to situacija u kojoj niko nije siguran. Danas pojedinci podmeću meni, a već sjutra mogu da podmetnu vašem bratu, ocu ili sinu”, izjavio je tada Piletić.

Štrajk je prekinuo nakon održavanja prvog pretresa u ponovnom suđenju pred Višim sudom, 27. septembra. Zbog posljedica štrajka iskomplikovalo mu se zdravstveno stanje i završio je u bolnici. Nakon hirurške intervencije oslabio je 17 kilograma.

Novo ročište je zakazano za 26. ovog mjeseca. Piletić je, ove nedjelje, uputio molbu sudiji Višeg suda Ratku Ćupiću da se ročište odgodi, jer je nakon napada advokata Rajka Božovića Piletićev advokat Slavomir Božović završio u bolnici. Rajko Božović je 60-godišnjeg Piletićevog advokata, koji boluje od angine pektoris, pozivao da se biju, navodi Piletić.

Nakon što se na ovom slučaju promijenilo više od 30 sudija i porotnika na preko 100 ročišta, procesu se još ne nazire kraj. Piletić strahuje da bi se pravna agonija mogla nastaviti još nekoliko godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo