Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Afrički model

Objavljeno prije

14 godina

na

enrico-malerba

Hladni zimski dani osim što građanima Crne Gore donose visoke račune za struju – donijeli su i najavu da bi oni mogli uskoro biti još veći.

Uz to – dobili smo i potvrdu da je A2A kreator naše energetske sadašnjosti, a kako stvari stoje i budućnosti. Iako je još manjinski vlasnik Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), ova italijanska firma traži povećanje cijena struje i što brži povraćaj uloženog novca. Legitimno je što je privatnoj firmi njen interes na prvom mjestu. No, problem je kad predstavnici države koja je većinski vlasnik EPCG i državne Agencije za regulaciju – ne čine dovoljno da zaštite interese građana. Ili baš moraju da manjinskom akcionaru obezbijede ono što su Italijani nameračili?

Kada se digla prašina oko zahtjeva EPCG i Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCG, priznao je da italijanski partneri – pretjeruju.

NEREALNI ZAHTJEVI ITALIJANA: „Stopa od oko 11 odsto povrata investicija je previsoka i uticala je na povećanje zahtjeva za oko 70 miliona eura. To je standard koji je određen na zapadu, ali u ovom trenutku to u Crnoj Gori nije realno i to je bio jedan od razloga zašto su se predstavnici državnog udjela u EPCG distancirali od zahtjeva izvršnog menadžmenta”, objasnio je Kovačević.

On je negirao da je Odbor direktora dao saglasnost na sporni zahtjev kojim se za domaćinstva traži čak 79 odsto veća cijena, jer za to nemaju ovlašćenja. A o tome da je Odbor dao saglasnost na dokumentaciju za pripremu zahtjeva Regulatornu agenciju za energetiku je obavijestio – direktor EPCG Enriko Malerba.

Kovačević je odgovornost prebacio i na RAE tvrdeći da je problem u pripremi zahtjeva za poskupljenjem izazvala postojeća metodologija RAE „koja za određene troškove ne definiše njihovo izračunavanje”.

ŠUPLJINE I STAVOVI: No, i pored svega – svi su ostali u svojim foteljama dok građani strepe pri pomisli da bi struja koja je ionako skupa za crnogorski standard mogla dodatno poskupjeti.

Doduše, nisu građani i NVO sektor usamljeni. I premijeru Igoru Lukšiću se čini da su zahtjevi EPCG pretjerani. On je rekao da treba do kraja rasvijetliti motiv EPCG zašto traži poskupljenje, ističući da je to posao RAE. „Ne mogu da se otmem utisku da je takav zahtjev očigledno nerealan s obzirom na to da je rasprava pokazala da ima mnogo šupljina u tom zahtjevu, i očekujem od dalje komunikacije EPCG sa RAE da se u potpunosti pojasne njihovi stavovi”.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević traži da Ranka Čarapić pokrene postupak za utvrđivanje krivične odgovornosti protiv ljudi iz Regulatorne agencije za energetiku. Smatra da su napravili nakaradnu metodologiju koja nije tržišna, a EPCG i njenom vlasniku omogućava da uvećaju cijenu struje i tako zakonski i legalno pljačkaju građane Crne Gore. „Za EPCG nema tržišnog rizika. Ona djeluje u monopolskom okruženju jer građani naše zemlje nemaju alternativu pri kupovini struje, pa vlasnik zbog propusta države ima osnov da traži uvećanje cijena”, objašnjava Medojević.

I SDP je odlučio da se oglasi i zaškripi zubima. Valja se, s vremena na vrijeme. Tako je vicepremijer – Vujica Lazović najavio da će država inicirati izmjene statuta EPCG, kako bi se onemogućila poskupljenja električne energije bez prethodne saglasnosti predstavnika države u Odboru direktora. Na vakat! A upravo je on potpisao Ugovor o dokapitalizaciji i djelimičnoj privatizaciji u ime Vlade. Tada je upravljanje kompanijom prepušteno menadžmentu, na čijem je čelu izvršni direktor Enriko Malerba čiji se potezi sada Lazoviću, eto, ne dopadaju.

KOALICIONI MIR: Ipak, Lazović, u maniru SDP-a, tvrdi da je ugovor sa A2A dobar za Crnu Goru i da će kao dokaz za to predložiti Vladi da se dokument objelodani, kako bi prestale medijske špekulacije i sakupljanje jeftinih političkih poena. „Tvrdim da je to jedan od dobrih ugovora koji smo potpisali, gdje su maksimalno zaštićeni interesi države”. Šta Lazović podrazumijeva pod „državom” vidjećemo kada se EPCG i RAE raskusuraju.

Iako je SDP do sada o pitanjima energetike vodila donekle konzistentnu politiku (deklaracija o zaštiti rijeke Tere, drugi blok termoelektrane Pljevlja) veliko je pitanje kako će se sada nositi sa naraslim apetitima inostranih partnera i ovdašnjih interesnih grupa. Ministri iz SDP-a su krajem 2010. godine, dok je premijer bio Đukanović, ćutali kada je na dnevni red Vlade stigla izgradnja hidroelektrana na Morači. Uzdržanošću kada se glasalo za usvajanje koncesionog akta i nacrta ugovora o koncesiji za Moraču pokazali su da jasno vide da nešto nije u redu sa vladinim planovima, ali i da se ne mogu otvoreno usprotiviti DPS-u i njihovom silovitom srljanju u posao dodjele koncesija za gradnju elektrana Italijanima. Istoj firmi koja je manjinski vlasnik EPCG i koja ima, po priznanju i vlasti i opozicije, u tom aranžmanu nerealne zahtjeve i očekuje veliku zaradu.

PUTUJ EVROPO: Izgradnja hidroelektrana na Morači će narednih sedmica doći na red u parlament. Tada će sve političke partije imati priliku da, još jednom, pokažu koliko su posvećene interesima građana, a koliko interesnih grupa.

U međuvremenu se crnogorske energetske enigme pominju i u Evropskom parlamentu.

Na sjednici Odbora za međunarodne poslove EP, na kojoj se raspravljalo o predlogu Rezolucije o procesu evropskih integracija Crne Gore Čarlsa Tanoka i amandmanima na nju, pominjan je kabl. U dijelu rezolucije gdje Tanok pozdravlja izgradnju podvodnog kabla između Crne Gore i Italije, evropska poslanica Urlike Lunaček tražila je da se doda amandman kojim se traži od crnogorskih vlasti, prije svega Ministarstva ekonomije, da objavi sporazum o izgradnji kabla.

,,EP uzima u obzir sudske žalbe u Italiji koje su podnijele neke opštine i NVO vezano za ovaj projekat i poziva da se objave sve posljedice sporazuma, uključujući i uticaj na životnu okolinu”, piše u amandmanu, koji je podnijela Lunaček.

Ne treba zaboraviti da su taj posao utanačili Silvio Berluskoni i Milo Đukanović, da je posao pripao italijanskoj Terni, a da ni taj, kao ni ugovor o dokapitalizaciji EPCG sa A2A nisu dostupni javnosti. Prije nekoliko dana Terna je postala suvlasnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema sa oko 22 odsto akcija, jer je dokapitalizacija završena. Terna je 25. januara uplatila 34,2 miliona eura za akcije Elektroprenosa, sa kojim će graditi podvodni energetski kabl Crna Gora – Italija. Takođe ne treba zaboraviti da su koristi od ovoga posla višestruke: Republički zavod za urbanizam i projektovanje, u vlasništvu Aca Đukanovića, radiće detaljni prostorni plan.

MORA DA POSKUPI: Protivnici postavljanja podvodnog energetskog kabla Peskara – Tivat, sa obje strane Jadrana su se ujedinili. Kabl – ne žele. Labud Mihović, predsjednik Mjesne zajednice Lastva Grbaljska, tvrdi da su mu prekomorski saborci objasnili da je najavljeno poskupljenje struje u Crnoj Gori i Italiji direktna posljedica zahtjeva italijanske kompanije A2A da tako finansira Ternin projekat.

Mihović pojašnjava da su razgovarali sa vođom pokreta „Ne dirajte našu budućnost” i najistaknutijim protivnikom Terninog energetskog kabla, lokalnim političarem iz Peskare Lorencom Valorejom. On im je, kaže Mihović, još prije mjesec dana rekao da će prva dobrobit od kabla biti poskupljenje struje 90 odsto. „Hoće da iz te cijene poskupljenja u Italiji i ovdje finansiraju cijeli projekat”, objašnjava Mihović.

Mještani Lastve Grbaljske tvrde da podatke o kablu ne mogu dobiti ni od lokalnih, ni od državnih vlasti. Slična je situacija i sa projektom HE na Morači. Iako je odmakao do tendera, još se ne znaju najvažnije stavke – prije svega kakvu i koliku će koristi Crna Gora i njeni građani imati od tog projekta.

Žarko Rakčević, koordinator Foruma 2010, u nekoliko navrata je upozorio da se izgradnjom HE na Morači neće riješiti deficit električne energije, plaćaće se veća kamata nego što su doprinosi od koncesija i poreza, a ni zaposlenost se neće povećati, tako da tu nema ni riječi o javnom interesu.

Slika čitavog posla oko privatizacije EPCG, kabla i HE na Morači mogla bi kao epilog imati „afrički razvoj” Crne Gore, kako je to nedavno formulisao ekolog Darko Pajović. Izvlačenje resursa i siromašenje ionako privredno iznurene Crne Gore.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

1 dan

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

2 sedmice

na

17 Januara, 2025

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo