Povežite se sa nama

MONITORING

AFERE KOJE SU OBILJEŽILE 2019.: Koverta i drugi skandali

Objavljeno prije

na

Što se Kneževićevih svjedočenja tiče, sistem je ekspresno reagovao jedino u slučaju Velibora Miloševića koji je uhapšen nakon što je poručio kako ima svu dokumentaciju o CBCG i Atlas banci

 

Godina je počela kućnim videom u kome odbjegli biznismen Duško Knežević predaje kovertu školskom drugu i tadašnjem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću, a današnjem generalnom sekretaru predsjednika države. Snimak je nastao u osvit parlamentarnih izbora 2016, a Knežević u njemu kaže ,,Stijepoviću, to ti je 97.500 za Mila!’’.

Kontraudar je bio brz i jednostavan – Za sve je kriv Duško Knežević. Tu mantra mjesecima ponavljaju svi u DPS-u, čelnici Agencije za sprječavanje korupcije, prvi ljudi tužilaštva – VDT Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Koji se potrudio da laicima predoči pojam udaljena sumnja, koja, po svim pitanjima vezanim za predsjednika države i DPS Mila Đukanovića – ne postoji.

Stijepović, naravno niti je razrješen, niti je podnio ostavku. Naprotiv, dobio je mjesto u Glavnom odboru DPS. Kao reprezent vrijednosti koje promoviše  vladajuća partija.

Nakon skoro godinu dana, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić najavio je da će,  ,,za 15 dana”, odlučiti o podizanju optužnice u aferi Koverat. ,,Mislio sam onako aprosikmativno, ali ću je podići, za dan, dva još ili pet’’, kazao je Katnić početkom  nedjelje. Nije žurba.

Knežević je, pored ovog, dokumentovao zajedničke izlete sa Đukanovićem i Branimirom Gvozdenovićem u San Trope i Dubai. Objelodanio je da je novac sa njegovog računa poslužio kao kolateral za londonski kredit kojim je Đukanović ozvaničio svoj prvi milion. Naknadno su nas uvjeravali da račun jeste bio njegov ali su novac za garanciju dali Dušan Ban i Željko Mihailović, Đukanovićevi ,,pravi prijatelji”. A, bogme, i poslovni partneri nekoliko DPS vlada u raznim poslovima – od duvanskog tranzita do privatizacije Pomorskog saobraćaja. Knežević je tih dana „priznao“ da je lično izmirio i Đukanovićeve dugove po rivolving kartici u Atlas banci… Obznanio i da je finansirao inostranu specijalizaciju nekadašnjem DPS ministru zdravlja Budimiru Šegrtu.

Specijalno tužilaštvo istražuje i Kneževićeve navode da je predsjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću pomogao da prihoduje 150.000 eura od  prodaje zemljišta, kako bi on tim novcem vratio dug Atlas banci od najmanje 50.000 eura sa rivolving kartice. Tužilaštvu to nije prvi ovogodišnji susret sa predsjednikom SD. Nakon lažnog svjedočenja u sudu u slučaju Ramada, tužilaštvo je ljetos zaključilo kako Brajović, za razliku od ostalih svjedoka koji su optuženi i u međuvremenu osuđeni, nije znao da pred sudom govori neistinu.

A što se Kneževićevih svjedočenja tiče, sistem je ekspresno reagovao jedino u slučaju Velibora Miloševića koji je uhapšen nakon objavljivanja audio zapisa i tvrdnji Duška Kneževića da ga je, dok je bio viceguverner, reketirao.

Savjet Centralne banke (CBCG) u martu je započeo stečajni postupak nad Atlas bankom. Tako je, nakon Invest Banke Montenegro (IBM), ozvaničena propast starije i veće članice (posrnule) finansijske imperije odbjeglog tajkuna. Istovremeno je guverner CBCG Radoje Žugić obznanio da crnogorski bankarski sistem „nikada nije bio zdraviji“. Nije ga pokolebala propast dvije banke sa ukupnim depozitima od blizu četvrt milijarde eura, kao ni  činjenica da su građani Crne Gore sa privatnih računa u ovdašnjim bankama od početka decembra do kraja februara podigli preko 50 miliona eura. I odnijeli ih u slamarice ili u strane banke.

Knežević je, u drugoj polovini godine, počeo da objavljuje  audio zapise  telefonskih razgovora sa sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem. U njima Vujošević priča kako je Kneževićev novac dijelio po tužilaštvu, pa i Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću.

Stanković se na konferenciji za javnost, koju je lično sazvao, pozvao na poštenje i otišao, ,,zbog ranije preuzetih obaveza”. Branio ga je Katnić. On  je kazao da VDT neće podnijeti ostavku, a da ga on neće saslušati u vezi optužbi za korupciju koje je čula sva Crna Gora.

Vujošević je, kao što je i naslućivao u snimcima, pritvoren, uz obrazloženje da bi mogao uticati na svjedoke. Javno iskazano nezadovoljstvo aferom i radom tužilaštva ministra pravde Zorana Pažina nije pomoglo. Stanković je do daljnjeg na čelu Tužilaštva, kao v.d.  Posljednja informacija u ovoj farsi glasi: glavni specijalni tužilac Katnić saslušaće v.d. vrhovnog državnog tužioca Stankovića kao svjedoka u predmetu koji se vodi protiv sekretara tužilaštva. To je odlučeno na sjednici Vrhovnog državnog tužilaštva, gdje je kao neosnovan ocijenjen zahtjev advokata Zdravka Đukanovića i Borivoja Borovića za izuzeće Katnića.

Snimci Tare pokazali su da je tokom izgradnje prioritetne dionice autoputa (Smokovac – Mateševo) nesumnjivo došlo do ekocida – devastacije korita Suze Evrope. Suprotno slikama sa terena, izvođač radova CRBC, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i hidrolog Mihailo Burić, sve su to  poricali. ,,Korito rijeke Tare nije izmješteno, Tara nije potpuno ugrožena i ona se neće skinuti sa liste MAB (čovjek i biosfera),  nije istina da praktikujemo politiku nekažnjavanja”, besjedio je sada već bivši ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Stav je donekle revidiran nakon što su predstavnici UNESCO-a, pod čijom je zaštitom Suza Evrope, na samitu u Bakuu izrazili zabrinutost izgradnjom autoputa u koritu rijeke Tare.

Ni Tara, ni druge afere, ministra Pavla Radulovića nisu puno pogađali. Ipak desilo se i to ,,čudo’’ da je jedan ministar u Crnoj Gori nakon objelodanjene korupcionaške afere u svom resoru podnio ostavku.

Radulović je ,,otišao” nakon objavljivanja video snimka, u emisiji Načisto na TV Vijesti, na kojem se vidi kako inspektori Urbanističko-građevinske inspekcije Zoran Bošković i Vladan Juretić reketiraju investitora iz Budve. „Ne znam ima li građanina Crne Gore koji plaća porez, a da mu sinoć nije bilo teško. Pokušali smo da gonimo jednog od dvojice inspektora koji se pominju, nismo u tome uspjeli. Poveli smo nekoliko disciplinskih postupaka protiv njih, nismo uspjeli u tome i zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku”, kratko je pojasnio Radulović. Mnogi su se nakon njegove  ostavke pitali što i koga čekaju ostali, pogotovo Stijepović i Stanković.

Ništa, samo nastavljaju praksu držanja mandata po svaku cijenu. Dobar primjer za to je treći mandat Vesne Medenice na čelu Vrhovnog suda. Stručna javnost je uzaludno objašnjavala da je to očigledno kršenje prava i obesmišljavanje Ustava, ali sve je zapakovano kao svojevremeno i za Filipa Vujanovića da, u stvari, tri mandata nisu tri nego dva, a ,,ko drugčije kaže taj kleveće i laže”. Tako je Vujanović bio predsjednik 15 godina, a Medenica bi na čelnoj funkciji crnogorskog pravosuđa mogla provesti 17 godina.

Nedležne nije zabrinula ni afera koju je objelodanio MANS da je  Medenica, godinama, u svom imovinskom kartonu tajila prihod od blizu 140 hiljada eura, ostvaren 2015. godine. Riječ je o poslovnom aranžmanu  Medenice i kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića. Medenica je nakon dužeg odugovlačenja da se izjasni o ovoj aferi, kazala da je zemlju morala da proda da bi obezbjedila budućnost svoje djece, i to, požalila se, po vrlo niskoj cijeni. ,,Ni pet eura po kvadratu. U tome je moj problem, ne znam u čemu je vaš problem”.

Suština našeg problema, kao društva, objelodanjena je aferom stanovi. Vlade premijera Duška Markovića i Mila Đukanovića u tajnosti su, bez jasnih kriterijuma i pravila, dodjeljivale stanove i stambene kredite  povlašćenim funkcionerima. Nekima od njih i po nekoliko puta. Prema podacima Instituta alternative, za te namjene je  od 2009. godine do kraja 2018. potrošeno više od 13 miliona.  Premijer Marković je najavio ne samo da će nastaviti sa ovom praksom, već je novinare koji su ga propitivali o spornim darovima, optužio za „opstrukciju Vlade“.

Zato su nagrađeni ,,ponosno” isticali da su dobijene stanove/kredite zaslužili. Svaki put. Dok su građani dobili novu potvrdu kako je stvoren sistem koji je na usluzi  samo zaslužnima.

 

,,Sportske’’ igre

 

Početkom juna, utakmica kvalifikacija za Evropsko prvenstvo između Crne Gore i Kosova odigrana je bez selektora i dvojice igrača crnogorske reprezentacije.  Ljubiša Tumbaković,  Mirko Ivanić i Filip Stojković, (igrači Crvene zvezde) odbili su, na dan utakmice, da igraju protiv ,,tzv.  reprezentacije Kosova”. Nezvanično, nakon prijetnji koje su oni i njihove porodice dobile od Delija, navijačkih formacija Zvezde sa dobrim vezama u svijetu politike i kriminala (trgovina narkoticima, reketiranje…).

Fudbalski savez (FSCG) je, iste večeri, smijenio selektora, a on je koji mjesec kasnije imenovan za selektora reprezentacije Srbije.

Predsjednik FSCG  Dejan Savićević rekao je da je direktor Crvene zvezde Zvezdan Terzić „bacio atomsku bombu na fudbal u Crnoj Gori“. Savićević je za TVCG rekao: ,,Jednog dana ću reći, mada nije mi problem ni sada da kažem, koji su to ljudi iz vlasti Srbije, i tajne službe koje su kazale Tumbakoviću ‘ne igraju igrači Zvezde, nećeš valjda ti da izdaš sve’“, rekao je Savićević.

Na utakmicama košarkaša i fudbalera Zvezde pojavili su se transparentii koji vrijeđaju Savićevića, nesuđenu ,,zvezdinu zvezdu”. A Terziću je u oktobru zabranjen ulazak u Crnu Goru. ,,Do mene je došla informacija da je Savićević tražio od najviših organa da mi se zabrani ulazak u Crnu Goru. Do danas sam mislio da je to šala. Danas na aerodromu u Tivtu pripadnici granične policije su mi ljubazno saopštili da mi je zabranjen ulazak u Crnu Goru. Zahvalio sam im i prvim sledećim letom se vratio u Beograd“, kazao je Terzić, čovjek koji se godinama, navodno, dok je za njim u Srbiji bila raspisan potjernica skrivao u Crnoj Gori.

 

Roćenovi snimci s dvora

 

Portal IN4S objavio je snimke razgovora Milana Roćena, bivšeg ministra inostranih poslova i ambasadora u Moskvi, danas  savjetnika Mila Đukanovića, kojima se prikazuje njegovo nezvanično i ne baš  diplomatsko lice. Snimci datiraju iz 2005. i 2006. godine, kada je Roćen bio ambasador  u Moskvi.

Objavljeno je šest Roćenovih razgovora sa predstavnicima različitih struktura, od vrha vlasti, do stranih diplomata, ruskih oligarha, te lokalnih (kontroverznih) biznismena. Roćen razgovara sa Đukanovićem i njegovom suprugom Lidijom, bivšim ministrom spoljnih poslova Srbije Vukom Jeremićem, ruskim oligarhom Olegom Deripaksom, Duškom Kneževićem, Srećkom Radonjićem, vlasnikom više butika u elitnom dijelu Podgorice te Rankom Ubovićem, vlasnikom nekadašnjeg podgoričkog lokala Grand i jednim od vlasnika Hidroenergije Montenegro.

Tu Roćen o važnim državnim poslovima govori kao, što bi on rekao, o – „zajebancijama“. Tako u razgovoru sa Vukom Jeremićem, Roćen kroz smijeh kaže: „Jeb..mo majku Srbiji i Crnoj Gori”, nakon čega obojica padaju u smijeh. Jeremić potom dodaje: ,,Ti Srbiji, ja Crnoj Gori, u p..ku materinu”. Pa opet smijeh. Konačno,  Roćen poentira: ,,Nije nego obrnuto”.

 

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo