Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA U ZAVODU ZA ŠKOLSTVO: Kad politika zgazi  struku

Objavljeno prije

na

Direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić promijenio je ocjenu sa inspekcijskog nadzora JPU Đina Vrbica sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava  za Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom. Direktor JPU Đina Vrbica je Vuk Stanišić kojeg je na to mjesto postavio ministar prosvjete Damir Šehović

 

Jedna od najvećih vaspitno-obrazovna ustanova u Crnoj Gori JPU Đina Vrbica u Podgorici, u kojoj se godišnje upisuje blizu 5.000 djece predškolskog uzrasta, u posljednjih sedam godina doživjela je drastičan pad kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada. To su utvrdili nadzornici Zavoda za školstvo koji su u periodu od 22. oktobra do 2. novembra 2018. obavili nadzor ove ustanove i sačinili Izvještaj o utvrđivanju kvaliteta-vaspitno obrazovnog rada JPU Đina Vrbica.

Ova ustanova je tokom nadzora 2011. dobila srednju ocjenu 7,75, da bi tokom najnovijeg nadzora ta ocjena pala na 3,74. Nazadak je zabilježen u nadgledanim indikatorima: Kvalitet kadrovskih, materijalnih i bezbjednosnih uslova rada, Etos ustanove, Podrška, Vaspitno-obrazovni rad, Postignuća, Saradnja sa roditeljima… Najveći pad zabilježen je u Kvalitetu upravljanja i rukovođenja koji je 2011. imao srednju ocjenu 7,32, a sada je ocjenjen sa 2,04.

U Izvještaju koji su sačinili nadzornici Vojin Cicmil, Aleksandra Vešković-Ivanović, Fran Vuljaj i Nataša Tomanović, navodi se da – brojni problemi u upravljanju i rukovođenju JPU Đina Vrbica negativno utiču na vaspitno-obrazovnu proces i pedagošku praksu, posebno na cjelovit razvoj djece.

Nadzornik Cicmil u Izvještaju konstatuje ,,krizu međuljudskih odnosa i izražene podjele među zaposlenima na svim nivoima rada Ustanove – između uprave, uprave i zaposlenih, unutar vaspitnih jedinica”, zaključuje i da se ,,u vaspitno–obrazovnom procesu zabilježeni česti slučajevi međusobnih konflikta, nepoštovanje ličnosti  kolega od strane uprave, ignorisanje, kao i međusobno nepoštovanje, odustvo saradnje, pa i revanšizam”.

Prosvjetni nadzornik Aleksandra Vešović–Ivanović u Izvještaju navodi  ,,Uprava vrši premještanje zaposlenih iz jedne vaspitne jedinice (ili grupe) u drugu, bez obrazloženja, ne vodeći dovoljno računa o potrebama zaposlenih, što stvara njihovo nezadovoljstvo i utiče na kvalitet vaspitno- obrazovnog rada. Nezadovoljstvo premještajima vaspitača i medicinskog osoblja izražavaju u znatnom procentu i anketirani roditelji”.

Nadzornici su uspostavili dijagnozu i dali preporuke kako da se loše stanje poboljša, kao i u mnogo slučajeva do sada kada je vršen nadzor vaspitno-obrazovnih ustanova.

Radeći svoj posao, očigledno se nisu obazirali na činjenicu da je ministar prosvjete Damir Šehović sredinom 2017. postavio na mjesto direktora JPU Đina Vrbica svog partijskog kolegu Vuka Stanišića. Taj izbor nije prošao glatko, jer Stanišćeva protivkandidatkinja za direktorsko mjesto Milena Mijović tuži državu i ministra zbog diskriminacije po osnovu političkog opredjeljenja, odnosno njenog neopredjeljenja.

Prigovor na Izvještaj, Stanišić je Zavodu za školstvo uputio 14. decembra. Većina primjedbi se odnosi na nalaze nadzornika Cicmila, a između ostalog navodi se da je nalaz da direktor sprovodi revanšizam, neosnovnan i tendenciozan. Zaključuje se da je nalaz posebno Cicmila, koji je upravi dao negativnu ocjenu, napotpun, paušalan, proizvoljan, te da ima populistički pristup bez konkretnih dokaza.

Istog dana, kada je upućen prigovor,  direktor Zavoda za školstvo Rešad Sijarić formira tročlanu komisiju s ciljem da analizira i da mišljenje o Stanišićevom prigovoru.

Nakon desetak dana komisija Zavoda za školstvo donosi Mišljenje da Stanišićev prigovor treba odbiti u cjelini kao neosnovan, tvrdi Cicmil.

Što se nakon toga dešava znaju samo Sijarić i ministar Šehović. Tek urađeno je novo Mišljenje komisije u kome stoji da se prigovor treba djelimično usvojiti i ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja popraviti sa nezadovoljava na uglavnom zadovoljava.

Cicmil u dopisu koji je, ovog mjeseca, uputio Upravi za inspekcijske poslove tvrdi da je prvo Mišljenje komisije nestalo  iz arhive i na njegovo mjesto je stavljeno drugo zvanično Mišljenje, koje su potpisala dva člana tročlane komisije.

Na osnovu revidiranog Mišljenja, direktor Zavoda Sijarić 28. decembra donosi rješenje u kojima se usvaja prigovor JPU Đina Vrbica na određene indikatora i na ocjenu za ključnu oblast Kvalitet upravljanja i rukovođenja ustanovom.

Kako je u prigovoru Stanišića prvooptuženi, nadzornik Cicmil se 18. januara obraća se Zavodu sa tvrdnjom da je komisija na volšeban način usvojila najsporiniji dio prigovora i čak dala mogućnost da se promjeni ocjena u ključnoj oblasti Kvalitet upravljanja i rukovođenje ustanovom. Navodi i da će komisija ostati zapisana u istoriji Zavoda po ,,izdvajanju dva mišljenja, jednom stručnom ali ‘izgubljenom/nestalom’ i drugom ‘naručenom’ i zvaničnom”.

,,Očekivano je bilo da se na osnovu ovog izvještaja o utvrđivanju kvaliteta, Zavod za školstvo ozbiljno zabrine za ovu najveću javnu ustanovu u Crnoj Gori sa oko 5.000 djece, u cilju pružanja stručne pomoći na prevazilaženju alarmantnog stanja u svim oblastima kvaliteta rada, a ne da se umjesto toga, pažnja preusmjeri na osporavanje izvještaja pošto-poto, kako bi se zadovoljili nečiji lični interesi ili sujete pojedinaca”, navodi Cicmil .

U dopisu iz ovog mjeseca Cicmil Zavodu spočitava brojne nezakonitosti ,,Rukovodstvo Zavoda je zajedno sa komisijom o prigovoru arbitriralo o primjeni zakona, indikatorima/standardima kvaliteta, o utvrđenim činjenicama kako bi legalizovali nazakonitosti u svom radu. I to je nažalost učinjeno na štetu javnog interesa – roditelja, djece i javne predškolske ustanove”, tvrdi Cicmil. Upozorava da je ovim slučajem napravljen skandalozan presedan u radu Zavoda te da je nakon njega sve moguće – ,,sve je prepušteno (samo)volji pojedinca koji odlučuje o ‘sudbini’ nekog izvještaja i nezadovoljstvu neke škole”.

Na dopise Cicmila iz Zavoda i Ministartsva prosvjete nijesu odgovarali.

Kako mu uprava nije omogućila uvid u rješenje direktora i odluke komisije nakon prigovora JPU Đina Vrbica, kao i zbog, kako tvrdi, nezakonitog rješenja Sijarića o promjeni ocjene za rukovodstvo ustanovom, Cicmil se u januaru obratio Upravnoj inspekciji tražeći inspekcijski nadzor u Zavodu za školstvo.

,,Kako se rukovodstvu Zavoda nije svidjelo prvo Mišljenje u kojem se prigovor odbija kao neosnovan, upotrijebili su sva sredstva ‘pritiska’ da se ono ukloni i da članovi komisije, mimo svih dosadašnjih metoda rada i procedura u slučajevima postupanja po prigovoru, izvrše posjetu ovoj predškolskoj ustanovi i na osnovu naknadno sačinjenih dokumenata izvrše vrednovanje i ustanove novo stanje kvaliteta, tj. faktički izvrše novi nadzor”, piše u Cicmilovom dopisu Upravi.

,,Ovo su paušalne i subjektivne konstatacije koje nemaju utemeljenje. Zavod nikad nije dozvoljavao, niti će, bilo koji vid pritisaka”, odgovoreno je Monitoru iz Zavoda za školstvo na pitanje da li je bilo pritisaka iz Ministarstva prosvjete.

Zavod negira i postojanje dva mišljenja komisije, kažu da postoji samo jedno kojim se prigovor djelimično usvaja. Tvrde i da naknadno mijenjanje ocjene nije presedan: ,,Daćemo kao jedan primjer JU OŠ ,,Milija Nikčević”, gdje je komisija konkretno mijenjala ocjenu iz izvještaja, odnosno dala sopstvenu ocjenu. To je upravo i osnovni posao drugostepenog organa: provjera odluka prvostepenog. Kao što znate, od sudske vlasti do javne uprave čest je slučaj da drugostepena odluka pobije prvostepenu pa niko ne govori o omalovažavanjima provostepenog organa”, odgovorili su nam iz Zavoda.

 

Čim se Cicmil obratio Upravi za inspekcijske poslove iz uprave Zavoda za školstvo predočili su mu da je protiv njega podnesena anonimna prijava. Cicmil već 20 godina radi u Zavodu, a na početku ovog mjeseca, za razliku od svojih kolega, nije dobio uobičajeni raspored za nazor.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo