Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA TELEKOM, DOKAZI I OMALOVAŽAVANJA: Malo sestri, malo više bratu

Objavljeno prije

na

U posljednjem finansijskom izvještaju Crnogorskog Telekoma, koji je objavljen na sajtu te kompanije, navodi se da je dokazano da je bilo korupcije, prilikom privatizacije. I tu se navodi da su sporna četiri konsultantska ugovora, za koje je američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) utvrdila da su pokriće za 7,3 miliona mita crnogorskom vrhu.

,,Postoji potvrdan dokaz da su 7,3 miliona eura troškova vezanih za četiri konsultantska ugovora služili u neispravne svrhe, a nema dovoljno dokaza da su ugovori napravljeni za legitimne poslove”, navodi se u tom dokumentu.

I ranije, još od 2006. centrala u svojim finansijskim izvještajima govori o sumnjivim ugovorima koje osim američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), provjeravaju interno i vlasnici, kompanija Matav i Dojče Telekom.

U jednom od ranijih finansijskih izvještaja Telekoma iz 2008. godine navodi se je na osnovu dostupne dokumentacije White & Case, nezavisna revizorska kompanija, koju su angažovali Mađari da ispita sporne ugovore – ,,donio preliminarni zaključak da postoje razlozi da se vjeruje da su četiri konsultantska ugovora iz 2005. godine potpisana u neprimjerene svrhe… i da je utvrđeno da su tokom 2006. godine određeni zaposleni uklonili dokaze od važnosti za istragu”.

U najnovijem izvještaju Telekoma, u kom se konstatuje da je korupcija dokazana, navodi se međutim da su novi dokazi i dokumenta do kojih je u međuvremenu došao Telekom – dostavljeni crnogorskom tužilaštvu!

,,Godine 2007, vrhovni državni tužilac Crne Gore obavijestio je Odbor direktora CT da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje. Međutim, vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore je dostavljana sva nova dokumentacija, svi novi podaci, koji su postali dostupni Crnogorskom Telekomu a povezani su sa slučajem”, navodi se u finansijskom izvještaju Telekoma za 2012. godinu.

„Sve je gnusna laž”, grmio je premijer Đukanović prošle sedmice u parlamentu, povodom optužbi da je direktno umiješan u korupciju prilikom prodaje Telekoma. ,,Pozivam sve one koji imaju nešto više od sposobnosti da kreiraju laž, da to iznesu pred crnogorskom javnošću i da to pitanje jednom skinemo sa dnevnog reda”.

Kao da dokazi nijesu izneseni. Pored finansijskih izvještaja samog Telekoma, papira iz Njujorka i saopštenja ambasade Sjedinjenih Država u Podgorici. ,,Prema stavu američke Vlade dokazana je korupcija prilikom privatizacije Telekoma,” saopštili su iz ambasade. A u dokumentima njujorškog suda, koje su objavile Vijesti, što je i razjarilo premijera, stoji da je mito koji je primila Ana Kolarević bio namjenjen njenom bratu Milu Đukanoviću. Šta još vođi treba?

Ministar pravde Duško Marković saopštio je krajem prošle sedmice da ,,dokazi američkog pravosuđa ne mogu biti osnov za progon u Crnoj Gori”, te da oni ,,moraju biti verifikovani po našim zakonima”. Ne pominje dokumente koje je tužilaštvu dostavio Telekom.

U izvještaju se navodi i da je ,,tokom 2011. godine Mađar Telekom zaključio finansijsko poravnanje sa DOJ i SEC kako bi se zatvorila njihova dalja istraga u vezi sa učešćem Mađar Telekoma u pomenutom slučaju”.

Podsjetimo, Dojče Telekom je za poravnanje platio 95 miliona dolara američkim finansijskim vlastima nakon što je SEC sproveo istragu o koruptivnim aranžmanima Mađar Telekoma u Crnoj Gori i Makedoniji, što se smatralo svojevrsnom potvrdom i priznajem da je korupcije bilo. Dojče Telekom je većinski vlasnik Mađar Telekoma, sa vlasništvom od 59,21 odsto akcija. Nedavno je, zbog obimnosti predmeta, njujorški sud odustao od procesuiranja slučaja vezanog za Crnu Goru, ali su američke vlasti pozvale crnogorsko pravosuđe da ovdje završe taj slučaj.

Uzalud, u Crnoj Gori tužilaštvo ćuti i gleda kako se Đukanović ruga zdravom razumu.

Da se vratimo na početak – Mađar Telekom je između pet inostranih telekomunikacionih kompanija 2005. godine izabran kao prvorangirani na tenderu za kupovinu 51 odsto akcija Telekoma koje su pripadale crnogorskoj Vladi i Zavodu za zapošljavanje. Uz asistenciju Đukanovićeve vlade Matav je u aprilu 2005. godine došao u posjed dodatnih 25 odsto akcija manjinskih akcionara Telekoma, i tako postao vlasnik tri četvrtine Telekoma. To je ono što se i u dokumentima američkog pravosuđa navodi kao jedan od razloga za korupciju.

Odlukom premijera Đukanovića, vlada je iz budžeta izdvojila 30 centi po akciji, za doplatu pune cijene akcija manjinskog paketa. Đukanović je pred Anketnim odborom crnogorskog parlamenta saopštio da je iz budžeta dato 6,9 miliona eura radi privatizacije Telekoma. Taman onoliko koliko su Mađari kasnije platili za mito.

,,Naša procjena je bila da vrijedi iz privatizacionih prihoda odvojiti 6,9 miliona eura. Na taj način je omogućeno da u crnogorske novčane tokove uđe dodatni 51 milion eura”, govorio je pred Anketnim odborom Đukanović. Kao da ne bi više novca ušlo u novčane tokove da je Matav akcije plaćao po punoj cijeni.

Nije tu kraj ,,povoljnostima” za Mađare. Mađari su za 114 miliona eura dobili monopol, dobru kompaniju koja okreće ogroman profit, i posebno važno – iz kupoprodajnog ugovora je ispario i dio o obaveznom investiranju 67 miliona eura koje su Mađari trebali da ulože iz svojih sredstava, na šta se Matav prethodno obavezao. Umjesto svoj, Matav je u Telekom uložio novac od profita, a Crna Gora pretrpjela ogromnu štetu, što je konstatovano i u zvaničnom izvještaju stručnjaka sa Ekonomskog fakulteta, koji su analizirali ovu privatizaciju.

Polemika se vodi u crnogorskim medijima uglavnom zbog dokumenta iz Njujorka i uloge Ane Kolarević u ovoj privatiyaciji. Ali, porodica Đukanović sa Telekomom nije poslovala samo preko Aninih konsultantskih vještina.

Interesantno je recimo da je Miodrag Ivanović, koji je u vrijeme privatizacije bio na čelu Moneta, i potpisao jedan od spornih konsultantskih ugovora sa Telekomom, uložio najveću sumu za dokapitalizaciju Prve banke Đukanovića, Tako je ,,spasio” banku, kada je počela njena kriza. Radi se o blizu million eura. Ivanović je potpisnik spornog ugovora sa kompanijom Rawleigh trading kojoj je, kako se tvrdi u papirima SEC-a, za posao vrijedan 20 hiljada eura Matav uplatio preko dva miliona eura.

Ali, ni tu nije kraj. Nakon privatizacije, u martu 2007. godine, Telekom prodaje zgradu od preko 1400 kvadrata u centru Podgorice bratu premijera Acu Đukanoviću. Iz Telekoma je Monitoru pojašnjeno da se radilo o međunarodnom javnom tenderu i da je sve bilo po zakonu i procedurama. Ipak, nijesmo dobili odgovor – zašto je Telekom prodao Đukanoviću zgradu za tri puta nižu cijenu od tržišne. Đukanović je zgradu vrijednu najmanje tri miliona eura kupio za oko million. Uloženo je odavno vratio. Godišnje je zgradu rentirao državnim organima za oko 200 hiljada eura. Đukanović i Telekom vlasnici su i zgrade u kojoj je sada uprava Telekoma, a koju je počela da gradi kompanija Duška Kneževića neposredno prije nego što je Telekom privatizovan.

Duško Knežević se, inače, dovodi i u vezu sa firmama na čije račune su uplaćivani sumnjivi milioni za sumnjive konsultantske ugovore, o čemu je Monitor ranije pisao.

Šta još treba našem tužilaštvu? Kad se Đukanović povuče, prionuće na posao.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo