Povežite se sa nama

MONITORING

Afera Snimak i drugi strahovi

Objavljeno prije

11 godina

na

daliborka-pejovic-brano-gvo

Pokaže se tako, s vremena na vrijeme, da udarnički rad različitih krakova režima nije dovoljan. Bledunjava su im objašnjenja, jadni argumenti, stvarnost uporno uspijeva da se izmigolji iz tunela manipulacija. Onda na scenu stupi šef režima i objavi smjernice. Poslije samo, novom snagom, odjekuje iz svakog partijskog šrafa.

Vrijedno je ovih dana radio predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović. Proglasio je da je afera Snimak završena.

,,Opet se potencira pitanje političke odgovornosti za aferu Snimak. Kakve političke odgovornosti? Da li je parlament stavio tačku na to pitanje, očekujete li da će DPS da prihvati sugestiju naše političke konkurencije što da radimo unutar naših redova – da se diferenciramo kao u dobra stara komunistička vremena. Za nas je to završeno”, objasnio je Đukanović na Radiju Crne Gore. Ono što smo čuli, nijesmo čuli.

U Skupštini, odgovarajući na poslanička pitanja Đukanović je ponovo ,,objasnio” – afera Snimak lansirana od političke konkurencije, sa ciljem javnog suđenja DPS-a, u namjeri da se pospješi smjena vlasti u Crnoj Gori i da se osujeti progres države na putu integracija, kako bi se Vlada držala u poziciji permanentno optuženog pred EU i međunarodnom zajednicom. U Izvještaju o napretku Crne Gore Evropska komisija je konstatovala da treba adresirati političku odgovornost u aferi Snimak.

Đukanović je protumačio da je epilog parlamentarne istrage o aferi Snimak da se nijedna tvrdnja nije potvrdila i da nijedna nije mogla da dobije ni najmanju natpolovičnu većinu u radu Anketnog odbora.

,,Da je bilo poštenog pristupa, Anketni odbor bi mogao rad zaključiti samo jednom rečenicom – da nije dobio nijedan argument za tvrdnje opozicije”, rekao je Đukanović.

Jednako realno Đukanović je mogao proglasiti da Sunce prekjuče nije izlazilo. Ne postoji tvrdnja koja treba da se potvrđuje, nema čarobnog štapića koji može izbrisati tonske zapise sa sjednica partijskih organa na kojima su se viđeni DPS-ovci utrkivali u predlaganju manipulacija kojima se može doći do glasova. Jednako tako, činjenica da se rad Anketnog odbora završio tehničkim izvještajem ne mijenja fakat da su prvaci DPS-a bjesomučno lagali kako ustvari nijesu govorili ono što su govorili.

,,Kroz ovaj program zaposlićemo prije svega članove DPS-a. Jedan zaposleni to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka, smanjili smo njima jedan glas a nama povećali”, govorio je pred partijskim drugovima poslanik Zoran Jelić. Pred Anketnim odborom je tvrdio da se ,,naši” odnosilo na građane Crne Gore.

Ipak, predsjednik DPS-a je proglasio: ,,Svako insistiranje na nastavku priče o aferi Snimak predstavljalo bi atak na kredibilitet institucija, pa i parlamenta, koji je na prijedlog Anketnog odbora donio odluku o tome”. Ko drukčije kaže, kleveće i laže.

Proglašavajući se zaštitnikom institucija, Đukanović je pokušajima marginalizacije Snimka dodao novi sloj – banalnu prijetnju. Ko govori o kriminalu i korupciji, ko pominje preispitivanje privatizacija, kome bode oči sumnjivo bogatstvo predsjednikove okoline i ko pominje Snimak, kvalifikuje se za neprijatelja Crne Gore.

Uostalom, prema viđenju Đukanovića, da biste imali svoje mišljenje ili predlog, morate biti kvalifikovani. Politička konkurencija DPS-a, bilo u opoziciji ili u okviru vladajuće koalicije, nije kvalifikovana da daje preporuke i ne može ih podučavati „partija koja na izborima dobija pet, sedam ili devet odsto”.

Tvrdeći da svoju partiju nije prepoznao kao neku koja ima tako mali postotak birača, Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić rekao je kako je pitanje je li afera Snimak završena, nije pitanje za njega nego za Evropsku komisiju. ,,Iz Komisije su naveli da očekuju da se nastavi i u pravnom i u političkom pravcu ta priča. Komisija to pita na evropski način i ako nema pojedinačne odgovornosti moglo bi se misliti da je to organizovana aktivnost neke partije”, rekao je Krivokapić, vjerovatno u tom trenutku koncentrisan na svoju funkciju predsjednika Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Da je bliže, možda bi i sam imao sud o tome, je li, zaboga, riječ o organizovanoj aktivnosti.

Krivokapić je nedavno ponovio i priču o tome kako su jedini put do nove parlamentarne većine u Crnoj Gori – novi izbori. U uslovima koje je precizno predočio Snimak, novi izbori zapravo su novo polje za nasilje i likvidaciju slobodne volje građana. Formiranje prelazne vlade ograničenog trajanja koja bi stvorila uslove za slobodne izbore – put je koji Krivokapić namjerno neće da vidi.

Pored ,,završavanja” Snimka i prekorijevanja koalicionog partnera Đukanović je obradio i temu ,,onih” koji mu preporučuju da se povuče „da bi mogao da sačuva svoju slobodu”. Za početak krstio je profesora Miodraga Perovića ,,vođom medijske mafije”. Uporedite – to je omiljena kovanica režimskih medijskih agenata. U mračnim krugovima perača prošlosti sve će teže biti razaznati liniju između operativaca i nalogodavaca. Jednom dušom dišu.

,,Mnogo puta do sada u svom političkom iskustvu sebi sam dozvoljavao da kritikujem i da istovremeno komentarišem izjave, očigledno, političkih marginalaca. Ovdje je riječ o jednom uplašenom čovjeku koji se našao u čudu nakon suočavanja sa onim što su pisani tragovi insajdera, dakle ljudi koji su zajedno sa njim učestvovali u stvaranju medija koji su se, nažalost, sada izrodili u medijske monstrume i u materijalnu osnovu medijske mafije u Crnoj Gori”, rekao je Milo Đukanović. Živa istina. Sad vi nagađajte ko koga citira. I ponavljajte u sebi – medijski monstrumi i premijer, sirak tužni bez iđe ikoga.

Ovoliko nasilje nad stvarnošću najbolji je znak da je Đukanović u panici. Povratak afere Snimak, shvatio je kao poruku EK da bi dogledno vrijeme on mogao doći na red. Da žrtvuje nekoga od saboraca iz Snimka, ne usuđuje se – to bi obeshrabrilo partijske i ostale štitonoše, pokazalo im da je vođa slab. Krenula bi bježanija.

Prosto je čovjek odlučio da sopstvenu prošlost zamijeni boljom i u tom poslu ne sprečava ga nijedan udarac u zid stvarnosti. Državni je i njegov lični neprijatelj svako ko odbije da zaboravi Đukanovićev doprinos ,,jednom zauvijek” razgraničavanju sa Hrvatima, njegovo kreativne domete u tranzitu cigareta, njegove zasluge za uspostavljanje punog jedinstva partije i države.

Tokom rasprave u parlamentu Đukanović je kazao: ,,Niko ne može pobjeći od suda vremena, pa će vrijeme pokazati ko je doprinosio strateškim i nacionalnim interesima Crne Gore, a ko ne”. Tačno tako. Samo, malo prije te parnice – čeka njega i ovozemaljski sud. Sluti on to. Nema tih čudotvoraca koji mu s vrata mogu skinuti aferu Snimak i zločin deportacija, BiH izbjeglica. I, nikako da shvati – fer suđenje, već danas za njega je najbolja ponuda.

Miloš BAKIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo