Povežite se sa nama

MONITORING

AFERA PLAGIJAT: Svi presuđuju, a Univerzitet ćuti

Objavljeno prije

na

NVO Centar za akademski integritet optužila je lidera Demokrata Aleksu Bečića da je plagirao magistarski rad. Izvršni direktor ove NVO Mitar Đukanović izjavio je da je gotovo polovina magistarskog rada Bečića plagijat.

To je utvrđeno uz pomoć softver Turnitin u sklopu pilot istraživanja autentičnosti akademskih radova, pojasnio je. Pored Bečićevog, provjereni su i radovi ministra zdravlja Kenana Hrapovića, ministara prosvjete Damira Šehovića, ministara odbrane Predraga Boškovića i profesora Univerziteta Mediteran Janka Radulovića.

Đukanović za Monitor objašnjava da se radi o softveru koji je u svijetu najčešće korišten za detekciju plagijata, te da kod provjere ostalih radova nije bilo dokaza da se radi o plagijatima.

Demokrate su odgovorile da se radi o političkoj podvali Demokratskog fronta (DF) i Demokratske partije socijalista (DPS). Apostrofirajući tajming kada je tek osnovana NVO plasirala istraživanje u javnost – uoči lokalnih izbora u Podgorici.

Sa univerzitetske i političke arene krenulo se u sudsku. Centar za akademski integritet podnio je krivičnu prijavu protiv Bećića zbog plagijata, dok su Demokrate najavile da će odgovoriti kontraprijavom protiv Đukanovića, koji je kako tvrde aktivista DF-a, i Feđe Pavlovića, menadžera kampanje DF-a, jer su ,,formirali organizovanu kriminalnu grupu koju čini više lica iz DF-a i DPS-a, sa ciljem protivpravnog uticaja na volju birača uoči lokalnih izbora”.

Bečić je pisao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, tražeći da, u ovom slučaju, reaguje država. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su saopštili da je formiran predmet i da je u fazi izviđaja.

Magistarsku disertaciju, pod nazivom Uticaj tržišta kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori, Aleksa Bečić je odbranio u martu 2014. pred komisijom koju su činili prof. dr Milan Lakićević, prof. dr Anđelko Lojpur i prof. dr Slobodan Lakić. Disertacija je ocijenjena ocjenom 10/10, čime je Bečić stekao zvanje magistra ekonomskih nauka.

Profesor Milan Lakićević, Bečićev mentor osporio je tvrdnje da se radi o plagijatu: ,,Sve obaveze je završavao kako treba. Rad je javan i imao je dobru odbranu. Univerzitet nije poligon za političke obračune. Uvažavam sve što NVO sektor radi, ali mislim da je kolega Bečić sve citate, uz navođene izvora, jasno naveo”.

Demokrate su pozvale Centar za građansko obrazovanje (CGO), koji godinama prati problematiku plagijata, da nepristrasno utvrdi sve činjenice u vezi sa ovim slučajem. Iz CGO-a su ukazali da je to što je Bečić dostavio na uvid javnosti kompletnu magistarsku disertaciju i pozvao UCG da se odredi u vezi sa tim, bitno drugačiji pristup od onog koji se dešavao u ranijim slučajevima sumnje u plagijat.

Saradnica u CGO Mira Popović je ocijenila da, po svemu onome što su imali prilike da vide od predstavljenih dokaza, magistarska teza Alekse Bečića nije plagijat.

Iz CGO-a su kao najcjelishodnije ocjenili da Ekonomski fakultet formira komisiju koja bi utvrdila istinu u ovom slučaju.

Na Monitorovo pitanje da li će formirati komisiju koja bi riješila dileme oko ptužbi da je magistarski rad Alekse Bečića plagijat, sa Ekonomskog nijesmo dobili odgovor.

Objavili su javno saopštenje u kome – najoštrije osuđuju svaki vid plagijarizma u nauci: ,,Kako reputacija Ekonomskog fakulteta ne bi bila dovedena u pitanje, zbog slučajne ili namjerne neupućenosti u akademske principe i standarde, ograđujemo se od davanja bilo kakvih ocjena, do donošenja konačnih odluka nadležnih organa”. O komisiji ni rječi, a nema ni pojašnjenja ko je nadležan tužilaštvo ili UCG.

Đukanović očekuje da UCG reaguje u skladu sa svojim Etičkim kodeksom, koji jasno propisuje kakvi su odgovarajući postupci u ovakvim slučajevima: ,,Sudu časti smo, uz propratnu dokumentaciju, dostavili zahtjev za formiranje stučne komisije koja bi se izjasnila o ovom problemu. Zato me, lično, čudi saopštenje UCG kojim ovaj slučaj prepuštaju nadležnom organu – koliko se meni čini, upravo je UCG jedan od nadležnih organa u slučaju Bečićevog plagijata”.

Sve strane čekaju odgovor UCG, ali nadležni, za sada, ćute.

Monitor je Rektoratu uputio pitanja da li će ispitati Bečićev magistarski rad. Odgovore nijesmo dobili. Obaviješteni smo da će tek krajem nedjelje UCG izdati javno saopštenje.

Da UCG doprinosi svojim nečinjenjem ovoj aferi, jer je ne bi ni bilo da je Univezitet odmah zauzeo stav i dao svoju ocjenu magistarske teze Alekse Bečića, kaže za Monitor Mira Popović.

,,Univerzitet Crne Gore odbija da se bavi bilo kojim suštinskim problemom, a posebno onim pitanjima koja su u korpusu akdemskog integriteta. Upravo rukovodstva UCG nose najvišu odgovornost za kontinuirano urušavanje kvaliteta na UCG i neprocesuranje svih vidova ponašanja koje nije u skladu sa zakonskim i podzakonskim tekstovima, kao i Etičkim kodeksom”, dodaje ona.

Pored zakonskih, UCG ima i tehničke kapacitete da se uhvati u koštac sa plagijatima. Podsjetimo da je Ministarstvo prosvjete jula prošle godine oko 30.000 eura platilo softver za otkrivanje plagijata za potrebe državnog i privatnih univerziteta. Iako je plaćeno za dvije godine korišćenja, tek prije desetak dana Senat UCG je donio pravilnik o njegovom korišćenju.

Pitali smo Rektorat i da li je softver Ithenticate korišten tokom protekle godine. Koliko je radova provjereno i da li je bilo plagijata? Bez odgovora.

Prema ranijim informacijama, tokom prethodne godine provjereno više od 2.000 radova sa državnog Univerziteta. No, javnost je ostala uskraćena za saznanje da li je i koliko plagijata pronađeno.

Zahvaljujući tajnovitosti UCG, još nijesu razjašnjenje sumnje u sporni naučni rad bivše ministarke nauke Sanje Vlahović, koja je sada ambasadorka u Rimu, kao i sporenja oko doktorskog rada dekana Pravnog fakulteta Velimira Rakočevića. Ranija upozorenja medija i NVO sektora da bi trebalo provjeriti magistarske i doktorske radove pojedinih javnih funkcionera ili članova njihovih familija (najčešće su pominjani bivši šef policije Veselin Veljović, kao i premijerov brat Aco Đukanović) zaboravljena su.

,,Softveri koji su potrebni UCG jesu prilično skupi ali su neophodni kako bi se preveniralo plagiranje. Zato nema opravdanja da je UCG praktično izgubio jednu godinu u kojoj je imao plaćeno pravo na korišćenje sofvera a koji nije stavio u punu funkciju. Nema opravdanja ni što je trebalo skoro godina da prođe da Senat usvoji pravila za korišćenje softvera. I konačno, nema opravdanja što javnost ne zna koliko se provjera izvršilo i što su bili nalazi. To je neodgovorno i nedopustivo, ali, nažalost, nije iznenađujuće kad je u pitanju UCG”, kaže Popović.

Do sada je enigma riješena jedino u slučaju člana Glavnog odbora DPS-a Milana Babovića. Privredni sud je, po privatnoj tužbi, utvrdio da je djelove magistarskog rada prepisao iz rada Petra Martinovića.

Na inicijativu CGO-a Vlada je prije skoro godinu dana usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima je plagijat prepoznat kao krivično djelo. Međutim za sada nema informacija o podizanju optužnica. ,,Činjenica da postoji ova odredba u Krivičnom zakoniku je važna ne samo za represiju, već i možda još važnija za prevenciju. Nepostojanje provjera ne znači i nepostojanje plagijata”, kaže Popović.

Tako oko plagijata imamo podijeljenu odgovornost – malo tužilaštvo, malo UCG. Pa rezultata nema.

Zakon o visokom obrazovanju u članu 78 jasno predviđa da ukoliko nadležni organ utvrdi da je autorizovani rad plagijat, on se smatra ništavnim, kao i ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada.

A kako nadležni ne rade svoj posao, optužbe za plagijat dobro dođu za političku i drugu diskreditaciju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo