NVO Centar za akademski integritet optužila je lidera Demokrata Aleksu Bečića da je plagirao magistarski rad. Izvršni direktor ove NVO Mitar Đukanović izjavio je da je gotovo polovina magistarskog rada Bečića plagijat.
To je utvrđeno uz pomoć softver Turnitin u sklopu pilot istraživanja autentičnosti akademskih radova, pojasnio je. Pored Bečićevog, provjereni su i radovi ministra zdravlja Kenana Hrapovića, ministara prosvjete Damira Šehovića, ministara odbrane Predraga Boškovića i profesora Univerziteta Mediteran Janka Radulovića.
Đukanović za Monitor objašnjava da se radi o softveru koji je u svijetu najčešće korišten za detekciju plagijata, te da kod provjere ostalih radova nije bilo dokaza da se radi o plagijatima.
Demokrate su odgovorile da se radi o političkoj podvali Demokratskog fronta (DF) i Demokratske partije socijalista (DPS). Apostrofirajući tajming kada je tek osnovana NVO plasirala istraživanje u javnost – uoči lokalnih izbora u Podgorici.
Sa univerzitetske i političke arene krenulo se u sudsku. Centar za akademski integritet podnio je krivičnu prijavu protiv Bećića zbog plagijata, dok su Demokrate najavile da će odgovoriti kontraprijavom protiv Đukanovića, koji je kako tvrde aktivista DF-a, i Feđe Pavlovića, menadžera kampanje DF-a, jer su ,,formirali organizovanu kriminalnu grupu koju čini više lica iz DF-a i DPS-a, sa ciljem protivpravnog uticaja na volju birača uoči lokalnih izbora”.
Bečić je pisao vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, tražeći da, u ovom slučaju, reaguje država. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su saopštili da je formiran predmet i da je u fazi izviđaja.
Magistarsku disertaciju, pod nazivom Uticaj tržišta kapitala na korporativno upravljanje u Crnoj Gori, Aleksa Bečić je odbranio u martu 2014. pred komisijom koju su činili prof. dr Milan Lakićević, prof. dr Anđelko Lojpur i prof. dr Slobodan Lakić. Disertacija je ocijenjena ocjenom 10/10, čime je Bečić stekao zvanje magistra ekonomskih nauka.
Profesor Milan Lakićević, Bečićev mentor osporio je tvrdnje da se radi o plagijatu: ,,Sve obaveze je završavao kako treba. Rad je javan i imao je dobru odbranu. Univerzitet nije poligon za političke obračune. Uvažavam sve što NVO sektor radi, ali mislim da je kolega Bečić sve citate, uz navođene izvora, jasno naveo”.
Demokrate su pozvale Centar za građansko obrazovanje (CGO), koji godinama prati problematiku plagijata, da nepristrasno utvrdi sve činjenice u vezi sa ovim slučajem. Iz CGO-a su ukazali da je to što je Bečić dostavio na uvid javnosti kompletnu magistarsku disertaciju i pozvao UCG da se odredi u vezi sa tim, bitno drugačiji pristup od onog koji se dešavao u ranijim slučajevima sumnje u plagijat.
Saradnica u CGO Mira Popović je ocijenila da, po svemu onome što su imali prilike da vide od predstavljenih dokaza, magistarska teza Alekse Bečića nije plagijat.
Iz CGO-a su kao najcjelishodnije ocjenili da Ekonomski fakultet formira komisiju koja bi utvrdila istinu u ovom slučaju.
Na Monitorovo pitanje da li će formirati komisiju koja bi riješila dileme oko ptužbi da je magistarski rad Alekse Bečića plagijat, sa Ekonomskog nijesmo dobili odgovor.
Objavili su javno saopštenje u kome – najoštrije osuđuju svaki vid plagijarizma u nauci: ,,Kako reputacija Ekonomskog fakulteta ne bi bila dovedena u pitanje, zbog slučajne ili namjerne neupućenosti u akademske principe i standarde, ograđujemo se od davanja bilo kakvih ocjena, do donošenja konačnih odluka nadležnih organa”. O komisiji ni rječi, a nema ni pojašnjenja ko je nadležan tužilaštvo ili UCG.
Đukanović očekuje da UCG reaguje u skladu sa svojim Etičkim kodeksom, koji jasno propisuje kakvi su odgovarajući postupci u ovakvim slučajevima: ,,Sudu časti smo, uz propratnu dokumentaciju, dostavili zahtjev za formiranje stučne komisije koja bi se izjasnila o ovom problemu. Zato me, lično, čudi saopštenje UCG kojim ovaj slučaj prepuštaju nadležnom organu – koliko se meni čini, upravo je UCG jedan od nadležnih organa u slučaju Bečićevog plagijata”.
Sve strane čekaju odgovor UCG, ali nadležni, za sada, ćute.
Monitor je Rektoratu uputio pitanja da li će ispitati Bečićev magistarski rad. Odgovore nijesmo dobili. Obaviješteni smo da će tek krajem nedjelje UCG izdati javno saopštenje.
Da UCG doprinosi svojim nečinjenjem ovoj aferi, jer je ne bi ni bilo da je Univezitet odmah zauzeo stav i dao svoju ocjenu magistarske teze Alekse Bečića, kaže za Monitor Mira Popović.
,,Univerzitet Crne Gore odbija da se bavi bilo kojim suštinskim problemom, a posebno onim pitanjima koja su u korpusu akdemskog integriteta. Upravo rukovodstva UCG nose najvišu odgovornost za kontinuirano urušavanje kvaliteta na UCG i neprocesuranje svih vidova ponašanja koje nije u skladu sa zakonskim i podzakonskim tekstovima, kao i Etičkim kodeksom”, dodaje ona.
Pored zakonskih, UCG ima i tehničke kapacitete da se uhvati u koštac sa plagijatima. Podsjetimo da je Ministarstvo prosvjete jula prošle godine oko 30.000 eura platilo softver za otkrivanje plagijata za potrebe državnog i privatnih univerziteta. Iako je plaćeno za dvije godine korišćenja, tek prije desetak dana Senat UCG je donio pravilnik o njegovom korišćenju.
Pitali smo Rektorat i da li je softver Ithenticate korišten tokom protekle godine. Koliko je radova provjereno i da li je bilo plagijata? Bez odgovora.
Prema ranijim informacijama, tokom prethodne godine provjereno više od 2.000 radova sa državnog Univerziteta. No, javnost je ostala uskraćena za saznanje da li je i koliko plagijata pronađeno.
Zahvaljujući tajnovitosti UCG, još nijesu razjašnjenje sumnje u sporni naučni rad bivše ministarke nauke Sanje Vlahović, koja je sada ambasadorka u Rimu, kao i sporenja oko doktorskog rada dekana Pravnog fakulteta Velimira Rakočevića. Ranija upozorenja medija i NVO sektora da bi trebalo provjeriti magistarske i doktorske radove pojedinih javnih funkcionera ili članova njihovih familija (najčešće su pominjani bivši šef policije Veselin Veljović, kao i premijerov brat Aco Đukanović) zaboravljena su.
,,Softveri koji su potrebni UCG jesu prilično skupi ali su neophodni kako bi se preveniralo plagiranje. Zato nema opravdanja da je UCG praktično izgubio jednu godinu u kojoj je imao plaćeno pravo na korišćenje sofvera a koji nije stavio u punu funkciju. Nema opravdanja ni što je trebalo skoro godina da prođe da Senat usvoji pravila za korišćenje softvera. I konačno, nema opravdanja što javnost ne zna koliko se provjera izvršilo i što su bili nalazi. To je neodgovorno i nedopustivo, ali, nažalost, nije iznenađujuće kad je u pitanju UCG”, kaže Popović.
Do sada je enigma riješena jedino u slučaju člana Glavnog odbora DPS-a Milana Babovića. Privredni sud je, po privatnoj tužbi, utvrdio da je djelove magistarskog rada prepisao iz rada Petra Martinovića.
Na inicijativu CGO-a Vlada je prije skoro godinu dana usvojila izmjene i dopune Krivičnog zakonika kojima je plagijat prepoznat kao krivično djelo. Međutim za sada nema informacija o podizanju optužnica. ,,Činjenica da postoji ova odredba u Krivičnom zakoniku je važna ne samo za represiju, već i možda još važnija za prevenciju. Nepostojanje provjera ne znači i nepostojanje plagijata”, kaže Popović.
Tako oko plagijata imamo podijeljenu odgovornost – malo tužilaštvo, malo UCG. Pa rezultata nema.
Zakon o visokom obrazovanju u članu 78 jasno predviđa da ukoliko nadležni organ utvrdi da je autorizovani rad plagijat, on se smatra ništavnim, kao i ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je lice koje se koristi plagijatom steklo na osnovu takvog rada.
A kako nadležni ne rade svoj posao, optužbe za plagijat dobro dođu za političku i drugu diskreditaciju.
Predrag NIKOLIĆ