Povežite se sa nama

OKO NAS

AFERA OKO KVALITETA VODE U ULCINJU: Ostao gorak ukus

Objavljeno prije

na

Tek od srijede Ulcinjani su odahnuli. Rezultati analize vode, koja je urađena u Institutu za javno zdravlje, pokazali su da je ona ispravna za piće. Direktor Javnog preduzeća ,,Vodovod i kanalizacija” Fehim Avdiu još se ne može čudom načuditi. ,,Čemu tolika zbrka oko navodne neispravnosti vode za piće u Ulcinju kada mi u ovom periodu imamo vodu samo sa lokalnih izvorišta Salč, Mila i Kaliman, a čiji je kvalitet uvijek bio odličan”, rekao je on za Monitor.

Prema njegovim riječima, pravilo je da se tokom zime analize vode vrše tri puta mjesečno, a tokom ljeta svake sedmice. ,,Inače, već četiri mjeseca ne uzimamo vodu sa izvorišta Lisna Bori, na rijeci Bojani, zbog visokih troškova struje za rad pumpi”, kaže Avdiu.

Iz ulcinjskog Doma zdravlja je saopšteno da je epidemiološka situacija u Ulcinju stabilna i da nema znakova koji bi ukazivali na pojavu bilo kakvih oboljenja izazvanih korišćenjem neispravne vode. Na ovaj način okončana je nevesela epizoda koja je na početku ove sedmice prodrmala ulcinjsku čaršiju donoseći korist samo prodavcima koji su se oslobodili svih zaliha flaširane vode u svojim radnjama i magacinima.

Nekoliko vlasnika radnji u gradu požalilo se ranije da ne mogu da dobiju sanitarnu saglasnost i dozvolu za rad zbog nalaza iz Doma zdravlja u Baru u kojima piše da voda nije ispravna za piće. U rezultatima mikrobiološke analize iz uzorka u lokalu u centru grada, uzetom početkom mjeseca, navodi se da su u 100ml vode pronađene koliformne bakterije u ukupnoj količini od 9,2 i streptokoke fekalnog porijekla.

Ostaje sada da se utvrdi što je pravi razlog ove kratkotrajne afere: da li je to dotrajalost vodovodne mreže, lošiji kvalitet vode na izvorima ili pak različite metode institucija koje mjere kvalitet vode. A to je nužno što prije učiniti, ne samo zbog zdravlja žitelja ove opštine, već i gostiju koji u Ulcinj dolaze. Ovakve glasine se veoma brzo šire i negativno se odražavaju na imidž destinacije.

Činjenica je takođe da izvorišta na Bojani, odakle grad dobija ljeti najviše vode, nemaju već godinama upotrebnu dozvolu. Ako se zna da je kvalitet vode u toj rijeci drastično pogoršan u posljednje vrijeme, onda je tako nešto logično.

No, u međuvremenu je Ulcinj priključen na regionalni vodovod čiji je kvalitet vode odličan. Zbog korišćenja i te mogućnosti, prošle sezone, prvi put, čak i u avgustu kada je na ulcinjskoj rivijeri boravilo više od 100 hiljada gostiju, nije bilo problema sa vodosnadbijevanjem.

Iz Javnog preduzeća ,,Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” insistriraju da ova opština uzima više vode, a da se to obavlja i u zimskom periodu. No, za sada se tome protive iz lokalnog preduzeća, jer je, kako napominju, cijena dovođenja vode sa lokalnih izvora do krajnjih korisnika znatno jeftinija nego iz regionalnog vodovoda.

U Vladi Crne Gore smatraju da je takvo ponašanje štetno. ,,Pojedina lokalna vodovodna preduzeća, umjesto da preuzimaju vodu iz regionalnog vodovoda, koja je najvećeg kvaliteta, i dalje koriste svoja lokalna izvorišta koja u ljetnjem periodu zaslanjuju i čija voda nije za piće. Ovakav odnos opština i njihovih vodovodnih preduzeća ugrožava ne samo poslovanje Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, već predstavlja i rizik u smislu dugoročnog kvalitetnog održavanja i funkcionalne ispravnosti cijelog vodovodnog sistema na Crnogorskom primorju”, navodi se u informaciji koju je nedavno usvojio kabinet premijera Mila Đukanovića.

Prema podacima NVO „Udruženje za unapređenje vodosnabdijevanja, tretmana i odvođenje otpadnih voda Crne Gore”, cijena kubika vode za domaćinstva u Ulcinju je najniža na Crnogorskom primorju i u ljetnjoj tarifi iznosi 0,77 eura plus 7 odsto poreza na dodatu vrijednost, a u zimskoj 0,67 €/m3 plus 7 odsto PDV. To znači da je ona dva puta jeftinija od cijene koja se plaća u Budvi i Kotoru.

Međutim, jedan od najvećih problema u Ulcinju je tzv. gubitak vode na mreži koji nastaje zbog njezine starosti od preko 30 godina, a koje su uz to azbestne, kao i nelegalnih priključaka. Analiza koju su uradili njemački eksperti pokazala je da se u Ulcinju naplati tek šestina vode koja sa lokalnih izvorišta ulazi u vodovodni sistem!Tačnije, da gubici na vodovodnoj mreži iznose nevjerovatnih 625 odsto!? Prema njihovoj računici, sa okolnih izvorišta u vodovodni sistem opštine ulazi godišnje 8,1, a od toga se samo 1,3 miliona kubika vode fakturiše. Do sada se špekulisalo da se gubici na vodovodnoj mreži kreću oko 60 odsto, no, precizni Njemci su saopštili da je to čak 10 puta više!?

Svi ovi podaci snažno nameću potrebu hitne rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u gradu koja se treba realizovati po projektu njemačke KfW banke u iznosu od preko 20 miliona eura. Ali, zbog nerazumnih političkih nadgornjavanja u vladajućoj koaliciji, početak realizacije te investicije se već mjesecima odlaže. Nevjerovatna je ta indolentnost ako se zna da bi to bilo najveće ulaganje u Ulcinju, preduslov za valorizaciju najvećeg razvojnog resursa na Jadranu, Velike plaže, te sanaciju nekada prekrasnog kanala Port Milena, koji je postao ekološka bomba te opštine. I koja već dramatično brzo zagađuje čitavo ulcinjsko priobalje.

Još čudnije je sve to ako se zna da je Ulcinj grad u kojem je istorijski postojao kult vode. Geografija je naprosto takva: grad leži na vodi. S tri strane opkoljen je morem i rijekom Bojanom, a tu su i Šasko jezero, kanali, nebrojeno mnogo izvora. Prvi zaštitnik tog grada bio je Bindus, ilirski bog vode i mora, čiji je lik isklesan na južnom bedemu Starog grada.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U GIMNAZIJI SLOBODAN ŠKEROVIĆ U SJENCI POLITIKE: Obeshrabrivanje žrtvi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aktuelizovani primjeri seksualnog uznemiravanja u Gimnaziji, ali i drugim školama trebali bi biti poziv da institucije bolje rade svoj posao, a da društvo otvori ozbiljan  dijalog na ovu inače tabu temu. Za sada, međutim, to ometa politizacija slučaja, koja je žrtve seksualnog uznemiravanja potisnula u drugi plan. Obeshrabrujući tako žrtve koje još ćute da o svojim iskustvima progovore

 

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija proslijedilo je ove sedmice tužiocima obavještenje o još jednom navodnom slučaju neprimjerenog ponašanja nastavnika prema učenicima podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”. Ovo je treći prijavljeni nastavnik u toj ustanovi.

Prema saznanjima Monitora iz Akcija za ljudska prava (HRA) uputili su pismo jednog bivšeg učenika Gimnazije ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović, koje se odnosi na neprimjereno ponašanje nastavnika od prije četiri godine. Cilj je provjeriti da li se isti nastavnik i dalje ponaša na isti ili sličan način prema učenicima kojima sad predaje.

Pored Radomana Čečovića, još jedan profesor Gimnazije je suspendovan, nakon što je otkrivena mejl prepiska sa učenikom trećeg razreda te škole. Ministarstvo je proslijedilo Osnovnom državnom tužilaštvu dopunu prijave koja se odnosi na tog nastavnika.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Monitor su kazali da su do sada uputili tužilaštvu u Podgorici dokumentaciju za četiri slučaja zbog sumnji da se radi o seksualnom uznemiravanju i drugom obliku neprimjerenog ponašanja prema učenicima.

,,Konačnu kvalifikaciju  po podnijetim prijavama, odrediće nadležno tuzilaštvo. U tri od četiri slučaja, radi se o slučajevima koji su se desili u periodu od 2018. do 2023. godine. Svi predmeti su dostavljeni i Prosvjetnoj inspekciji, kao i Zavodu za školstvo kako bi se izvršio vanredni nadzor povodom konkretnih slučajeva”, naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo je u jednom slučaju tražilo od Vrhovnog tužilaštva Crne Gore da preispita odluku osnovnog tužilaštva. Radi se o predmetu u kome je kotorsko tužilaštvo odbacilo prijavu protiv lica zaposlenog u jednoj obrazovnoj ustanovi u Budvi. On je prijavljen da je telefonom  snimao maloljetnice u julu ove godine, na šetalištu u Budvi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASULO U TURISTIČKOJ PRESTONICI: Budva  izvan zakona, Vlada ne reaguje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za vođenje organa lokalne uprave. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji im je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba

 

Dvije godine nakon  što je na lokalnim izborima u oktobru 2022. godine, Demokratski front na čelu sa Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu glasova građana Budve, najrazvijenija turistička opština našla se u rasulu i anarhiji, u kojoj se ne zna ko vrši vlast i ko je za šta odgovoran.

Raspad poslije izbornog trijumfa počeo je hapšenjem Božovića u martu 2023, koga Specijalno državno tužilaštvo tereti za organizovani kriminal i šverc narkotika. Viši sud u Podgorici potvrdio je krajem novembra ove godine optužnicu protiv Božovića, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici u Spužu.

I pored optužbe za kriminalno udruživanje i šverc tona kokaina, on i dalje, iz Spuža, sa funkcije predsjednika opštine rukovodi Budvom.

Nastavio je da upravlja političkim procesima, imenovanjima, milionskim poslovima, smjenjivanjem i postavljanjem opštinskih funkcionera preko Nikole Jovanovića, lidera  grupe građana Budva naš grad, kojeg je nedavno ukazom iz pritvora postavio za potpredsjednika opštine.

Po odobrenju suda, Božoviću  se u zatvor duže od godinu i po nose povjerljiva opštinska dokumenta na potpis. O izboru najboljih ponuđača putem ugovora o javnim nabavkama i trošenju desetina miliona eura odlučuje čovjek pod optužbom za najteži kriminal. Iz zatvora postavlja i smjenjue kadrove.  Na taj način  on i saradnici doveli su Budvu u stanje haosa i neodgovornosti na svim nivoima odlučivanja.

Izvršna vlast u Budvi trenutno funkcioniše izvan svih zakona. Nijedan sekretarijat nema starješinu, rukovodioca u punom mandatu, odgovornog i ovlašćenog za rad određenog opštinskog organa. Većina kadrova koji rukovode poslovima u sekretarijatima nalaze se u v.d. statusu koji je odavno istekao. Nekima rukovode zamjenici ili pomoćnici sekretara kojih duži period nema, dok su neke od službi u potpunosti bez odgovornih osoba.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ŠUMARSTVO I DRVOPRERADA: Obilje šume i patosa iz Austrije  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora pored ogromnog šumskog bogatstva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije

 

 

Dok u šumama na sjeveru Crne Gore nesavjesnim radom propadaju ogromne količine drveta, ili se drvo skoro nekrontrolisano sječe i kao polufabrikat prodaje u okruženju, naša država uvozi patos iz Austrije, koji se može naći u svakoj specijalizovanoj prodavnici u Beranama ili bilo kojem drugom gradu.

„Kvadrat patosa iz Austrije u Crnoj Gori je 12 eura, a desetinama malih privrednika u ovoj oblasti koji bi mogli da ga proizvode mašine stoje neupošljene, jer nemaju sirovinu“ – kaže za Monitor jedan od drvoprerađivača iz Plava, Nedžad Cecunjanin..

On je podsjetio da je godišnji etat, odnosno količina drveta koja se legalno doznači za sječu na državnom nivou oko 600 hiljada kubika, ali da se sasvim sigurno posječe i do milion kubika.

„I sva ta građa završi u izvozu kao daska, umjesto da se uposle naši mali privrednici koji imaju mašine za proizvodnju patosa, i da ga sami proizvodimo, i da ga mi izvozimo, jer je to očigledno vrlo unosno“ – objašnjava Cecunjanin.

Osim drveta koje se sječe još uvijek kroz koncesioni način gazdovanja šumama, ovaj mali drvoprerađivač podsjeća na činjenicu da se na području toga i drugih gradova ne vrši sanitarna sječa i da propada ogromna količina vrijedne drvne mase.

„Samo da se očisti sanitarno šuma u Nacionalnom parku Prokletije, bilo bi drveta da pravimo patos i za potrebe Crne Gore, kao i da ga izvozimo, a ne šume na čitavom sjeveru“ – smatra Cecunjan.

Prema njegovim riječima, za to bi bila potrebno da se otvori samo jedna fabrika sa finalnom proizvodnjom patosa, i sa ne tako velikim brojem zaposlenih

„Zamislite taj apsurd. Nama drvo propada koliko ga imamo, a nismo u stanju da razvijemo makar proizvodnju patosa, ako ništa drugo“.

I drvoprerađivači iz Rožaja pričaju o tome kako mahinacije sa drvetom i drvnom građom u tom gradu nisu zaustavljene, i da se prema Kosovu  u svakom trenutku izveze mnogo više nego što je doznačeno za sječu na teritoriji te sjeverne opštine.

Oni  objašnjavaju da kubik prerađene daske u Crnoj Gori košta 190 eura, dok se na Kosovu prodaje za 270 eura.

„Postoji firma u Rožajama koja završava papire za izvoz i onima koji nisu koncesionari i koji nemaju ulaz ili dokaz o porijeklu drveta, a bez problema ga izvoze i prodaju na području Kosova po toj cijeni. To je već posao za carinu i policiju“ – kaže jedan od njih za Monitor.

Prema njegovim riječima vlasnici pogona na Kosovu mogu i legalno doći u Rožaje i kupiti drvo, odnosno dasku za 190 eura.

„To je legalan način, ali budite sigurni da hiljade kubika izađe ilegalno, odnosno putem kupljenih papira i bez ikakvog dokaza o porijeklu drveta“ – tvrdi taj sagovornik.

On kaže da fabrike na Kosovu, koje nema drveta i zavisi isključivo od drvne građe iz Crne Gore, najviše to drvo prerađuju u lamperiju i patos, i dalje izvoze za Grčku“ – tvrdi taj drvoprerađivač.

Prema njegovim riječima, kubik lamperije ili patosa u Crnoj Gori košta 280 eura, ali i on ukazuje na problem da u našoj državi finalna proizvodnja nije razvijena.

„Osim toga, kosovski privrednici su mnogo agilniji i prodorniji. I to je pravo pitanje, zašto se u Crnoj Gori ne razvija finalna proizvodnja drveta? Crna Gora bi mnogo više imala koristi da razvija finalnu proizvodnju makar u vidu lamperije ili patosa, nego da ovako pojedinci nekotrolisano izvoze dasku na Kosovo“ – kaže ovaj preduzetnik.

Sagovornik Monitora iz Rožaja dodaje da je posao sa drvetom unosan koliko i posao sa nekretninama koji cvjeta u Crnoj Gori, ali da postoji bitna razlika.

„U poslu sa nekretninama bilo je rizika. U crnogorskom šumarstvu nema rizika. To je najsigurniji biznis. Uložiš dvadeset-trideset eura dobiješ preko sto. I tu je otvoren prostor za podmićivanje i korupciju do neviđenih razmjera, da bi se došlo do šume“ – kaže taj rožajski registrovani drvoprerađivač.

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore smatraju da šumarska mafija nije zaustavljena.

»Neko će vam reći da ne postoji. Naravno da postoji, samo su njene metode djelovanja danas perfidnije. U šumarstvu su potrebne, prije svega, korjenite kadrovske promjene. Ne mogu isti ljudi koji su pravili taj koncesioni sistem gazdovanja koji je trajao dvije ili dvije i po decenije, sada da ga mijenjaju« – smatraju oni.

Drvoprerađivači iz Rožaja ističu da je osim kadrovskih promjena u šumarstvu, potrebno još pooštriti finasijske kotrole u svim područnim jedinicama Uprave za šume, pooštriti kontrole na granicama, i što je najvažnije, razvijati finalnu proizvodnju u Crnoj Gori i truditi se da se što više drveta finalno preradi u našoj državi.

»Zašto bi mi izvozili dasku na Kosovo, a kosovski privrednici je samo prerađivali u patos i lamperiju i dalje izvozili za Grčku? Zašto ne bismo mi   izvozili lamperiju i patos u Grčku? Država Crna Gora bi bila mnogo više na dobitku, ali bi zato izgubili oni koji sada koriste to i bogate se preko noći« – tvrde drvoprerađivači sa sjevera.

Tokom proteklog ljeta mali drvoprerađivači sa sjevera organizovali su proteste i u nekoliko navrata blokirali puteve zbog činjenice da sistem koncesionog gazdovanja nije prekinut i da su najkvalitetnije šume dobili isti ljudi koji su bili tajkuni bivših crnogorskih vlasti.

Malo se zatalasalo pa se stišalo. Neshvatljivo je da, kako kažu sagovornici Monitora,  Crna Gora pored tolikog šumskog bogatsva i dalje ne čini ništa da razvije finalnu proizvodnju, već se njenim građanima u prodavnicama nudi patos uvezen iz Austrije. Dali je patos u Crnoj Gori tako teško napraviti? Ili se sistem sporo mijenja, a uvoznički lobi i dalje radi na štetu države.

                           Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo