Povežite se sa nama

Izdvojeno

AFERA – MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI: Ucjenjivanje sa primjesama kulture

Objavljeno prije

na

Transformacija Centra savremene umjetnosti u Muzej, postala je prioritet u radu Vlade na kraju njenog mandata. Umjesto da kao i mnoge stvari u kulturi sve prođe bez mnogo buke, otvorila je mnoga pitanja od ucjenjivanja direktorice Centra od strane ministarske do navodnog obećanja da će ministarka biti na čelu novoformiranog Muzeja

 

Poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Jelena Božović uputila je krajem prošlog mjeseca pismo premijeru Dritanu Abazoviću u kojem ga obavještava o, kako tvrdi, prijetnjama i ucjenama koje su joj uputile ministarka kulture i medija Maša Vlaović i v.d. direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović.

Nakon što premijer nije odgovorio na pismo, ono je dospjelo u javnost. U njemu Božović navodi da su u Ministarstvu pročitali članak u Monitoru koji se bavio najavljenom transformacijom Centra u Muzej savremene umjetnosti, u kojem je Božović kazala da nije zvanično kontaktirana u vezi sa transformacijom.

„Vlaović i Mijović-Durutović su pokušale da mi prijete i da me ucijene, kako su one to nazvale, tajnim dosijeom koji imaju o meni i koji planiraju da puste u javnost u slučaju da istog trenutka ne prestanem da iznosim svoj stav o transformaciji Centra u Muzej savremene umjetnosti. Da će se lično pobrinuti da se nigdje više ne zaposlim, jer će mi sva vrata biti zatvorena. Da je ministarki Vlaović obećana pozicija direktorice Muzeja savremene umjetnosti, te da ukoliko budem poslušna može se naći i pozicija za mene“, navodi Božović u pismu premijeru.

Dodala je i da je od nje ranije, kao uslov za saradnju, traženo da otpusti kustoskinju Nataliju Vujošević, koja je javno govorila o svim manama naprasne transformacije Centra u Muzej.

Ove tvrdnje su odjeknule u javnosti i podsjetile na način obračunavanja sa neistomišljenicima bivšeg režima. U apelu koji je potpisalo 167 umjetnika i radnika u kulturi daje se podrška direktorici Božović i naglašava: „Atmosfera nasilja koja pulsira javnom i institucionalnom sferom crnogorskog društva, a koja se demonstrira i od zvaničnih predstavnika vlasti postala je nepodnošljiva i zastrašujuća.

Postizanje ciljeva nasiljem postala je svakodnevna praksa koja duboko razara ostatke društvenog tkiva Crne Gore. Kao radnice/i u kulturi pružamo poruku podrške koleginici u veoma ranjivoj situaciji u kojoj se zatekla, a kao građanke/i Crne Gore osjećamo se veoma  povrijeđeno i poniženo ovakvim odnosom od strane vlasti“.

Monitor je ponudio Ministartsvu kulture i premijeru da komentarišu ovaj slučaj i da odgovore da li je mjesto direktorice budućeg Muzeja savremene umjetnosti obećano ministarki. Odgovore nijesmo dobili.

Na prozivke iz Ministarstva kulture i medija su odgovorili saopštenjem u kome navode da oni snažno raskidaju sa starim praksama, da  trgovine za pozicije u kulturi nema i neće je biti, te da su stručnost i profesionalizam imperativ.

„Povodom pisma koje je uputila direktorica Božović, želimo da informišemo javnost da su svi navodi u tom pismu neistine, koje se ni na koji način ne mogu dovesti u vezu sa Ministarstvom kulture i medija, resornom ministarkom Mašom Vlaović i generalnom direktorkom Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milenom Durutović“, saopštili su iz Ministarstva. Opštužili su Božović da sprovodi medijski linč ne samo prema ministarki i direktorici Direktorata, već i prema cjelokupnom konceptu da Crna Gora dobije Muzej savremene umjetnosti.

Ove nedjelje oglasio se i premijer Abazović. Pozvao je Jelenu Božović da se obrati nadležnim institucijama povodom navoda da joj je navodno prijećeno medijskim linčom. On je izjavio da ne vjeruje da se ministri služe prijetnjama prilikom rješavanja problema, i istakao da je uvijek bio protiv takve prakse.

Saga oko Muzeja počela je kada je Vlada krajem septembra usvojila informaciju o potrebi transformacije JU Centra savremene umjetnosti u Muzej savremene umjetnosti i zadužila Ministarstvo kulture da pripremi Elaborat o osnivanju Muzeja.

Nakon što je direktorica Božović u Monitoru izjavila da sadašnji Centar, smješten u Dvorcu Petrovića na Kruševcu, nema prostornih i tehničkih kapaciteta da preraste u Muzej, iz Ministarstva kulture su krajem prošlog mjeseca izdali saopštenje u kojem navode da je ovo najozbiljniji projekat kulture od obnove nezavisnosti i jedan od strateških prioriteta ove Vlade.

„Povodom medijskih navoda da uprava Centra savremene umjetnosti nije obaviještena o transformaciji te ustanove u Muzej, ovom prilikom želimo da informišemo javnost da je početkom septembra ove godine održan sastanak sa direktoricom Centra u Ministarstvu kulture i medija, na kojem se, između ostalog, razgovaralo i o ovoj temi“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Božović je ranije za Monitor kazala da je prilikom sastanka u Ministarstvu koji se desio drugim povodom, pomenuto da se razmišlja o toj ideji. „Tom prilikom sam postavila par ključnih pitanja na koje nisam dobila konkretne odgovore. Sljedeći susret sa ovim konceptom je bio pošto je predlog otišao na sjednicu Vlade Crne Gore. Takođe sam u neformalnom razgovoru saznala da su dvije kustoskinje Centra savremene umjetnosti uključene u radnu grupu vezanu za ovu temu.
Možete zaključiti da proces nije bio transparentan, te da nije bilo formalnog obraćanja meni kao direktorici institucije čija transformacija se planira, kao ni ostalom stručnom tijelu Centra savremene umjetnosti“, saopoštila je Božović.

U Ministarstvu su očigledno ljuti zbog tvrdnje da je proces bio netransparentan. Tvrde da je sve bilo po zakonu, te da će Elaborat dati odgovore na sva sporna pitanja. Direktorica Božović pita zašto se sve radilo tajno i čemu hitnost u ovom postupuku. Posebno što se Centar već godinama sprema za transformaciju u Muzej, navodi Božović, a sada kada do toga navodno treba da dođe Ministarstvo ne kontaktira stručnjake iz ove institucije.

O kakavoj je saradnji riječ, govore tvrdnje iz Ministarstva da će Savjet Centra savremene umjetnosti imati priliku da se izjasni o Elaboratu tek kada on bude gotov.

Da se sve radilo na brzu ruku potvrđuje i to što iz Ministarstva nemaju odgovor na pitanje da li će se za novi Muzej graditi zgrada ili je riječ samo o pukom preimenovanju neuslovnog Centra u Muzej.

Podgorica je jedini evropski glavni grad koji nema Muzej savremene umjetnosti i  ideja o njemu nije nešto novo. Prvo obećanje o gradnji Muzeja savremene umjetnosti u Podgorici datira iz 2011. i dao ga je tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Sve je usvojila tadašnja Vlada i plan je bio da izgradnja bude završena 2017. Da će u realizaciji pomoći i Opština najavio je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša. Zdanje je trebalo da nikne preko Morače, na Kruševcu, procijenjena vrijednost muzeja oko pet i po miliona eura.

Uoči podgoričkih izbora 2014. i 2018. ponovo, od strane DPS vlasti, najave gradnje muzeja. Određena je lokacija, rečeno da će se raspisati konkursa za idejno rješenje i angažovanje arhitekata „svjetskog glasa“.

Nakon smjene DPS vlasti,  akademski slikar Bratislav Medojević je uputio inicijativu prošloj vladi da se stara zgrada Vlade prenamijeni u zgradu Muzeja. Aktuelna Vlada je navodno uzela u razmatranje ovaj predlog. Na sporna pitanja i nedoumice javnosti odgovaraju da se radi po zakonu, da su uključeni eminentni stručnjaci, te da će Elaborat riješiti sve dileme.

Iz Ministarstva su šturo najavili da Elaborat predviđa izgradnju nove zgrade. Nisu precizirali kada. Ističu da sadašnje prostorije Centra imaju dovoljne kapacitete. Oni koji rade tamo uporno ponavljaju da im nedostaje sve. Neuslovni depo je u potkrovlju, neodgovrajuće su konzervatorske radionice, nema izložbenih prostora.

Premijer je, kao i njegovi prethodnici, najavio da će „Vlada, kroz Ministarstvo kulture i medija, a u saradnji sa Glavnim gradom, u narednim mjesecima odrediti konačnu lokaciju izgradnje Muzeja savremene umjetnosti, nakon čega se može pristupiti raspisivanju međunarodnog konkursa za izradu idejnog arhitektonskog rešenja“.

Zaposleni u Centru ne vjeruju da će od toga išta biti. Smatraju da je cilj cijele zbrke bio otvaranje novih radnih mjesta za kadrove u Ministarstvu kulture, kad im se mandat završi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADA, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo