Povežite se sa nama

OKO NAS

AFERA FALSIFIKOVANJA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA ANDRIJEVICE: Za potrebe vlasnika malih hidroelektrana

Objavljeno prije

na

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, krivična prijava Opštine Andrijevica i resornog sekretarijata zbog falsifikovanja Prostorno urbanističkog plana, već će biti na stolu Specijalnog državnog tužioca

 

 

Falsifikovanje Prostorno urbanističkog plana Andrijevice za potrebe izgradnje malih hidroelktrana na teritoriji te opštine izvršeno je tako što je jedna osoba iznijela fascikle iz Opštine i ponijela u jednu renomiranu agenciju za planiranje koja ima filijalu u Crnoj Gori, kako bi, navodno, bile ispravljene “greške”. To stoji i u krivičnoj prijavi Opštine Andrijevica, koja će dok ovaj broj Monitora ide u štampu, već biti na stolu Specijalnog državnog tužioca.

Načelnik Sekretarijata za opštu upravu, društvene djelatnosti, urbanizam, komunalnu djelatnost i zaštitu životne sredine Opštine Andrijevica, Duško Stojanović rekao je Monitoru da ova afera doseže velike razmjere, jer se ispostavlja da je veća polovina malih elektrana na području ove opštine, kao i drugi prateći objekti, poput dalekovoda i trafostanica, sagrađena nelegalno.

“Mi smo pokušali da saznamo da li je Prostorno urbanistički plan iznešen službenim putem, ali osobe koje su 2013. godine  radile na tim poslovima su kazale da nemaju sa tim veze. Neko je u to vrijeme omogućio tom licu, koje će biti procesuirano krivičnom prijavom, da na nekoliko mjeseci iznese fascikle iz Opštine Andrijevica i da ih vrati poslije pola godine” – kaže Stojanović.

Čitava stvar se, takoreći, “vrti” oko toga da važeći Prostorno urbanistički plan iz 2011, prije dolaska na vlast Demokratske partije socijalista, nije predviđao izgradnju malih hidroelktrana na mjestima gdje su kasnije izgrađene, i na osnovu njega se nisu mogli izdati urbanističko tehnički uslovi (UT) .

“Oni su, zbog toga, pokušali najprije da na sjednici Skupštine opštine promijene plan, i donijeli su zaključak koji, međutim, nije objavljen u službenom listu i nije važeći” – objašnjava resorni sekretar.

Prema njegovim riječima, 1. jula 2013. godine oni odustaju od promjena na taj način, nego “zaključuju” kako je u Prostorno urbanističkom planu napravljena “greška”  i potom se pristupa faslifikovanju Prostorno urbanističkog plana, iznošenju iz zgrade opštine i davanju renomiranoj agenciji  “na ispravku”.

“U taj PUP se ubacuje rečenica da je ‘moguća izgradnja malih hidrocentrala’” – kaže Stojanović.

Takav plan je, potom, neslužbenim putem, odnešen u resorno ministarstvo da bi se dobile dozvole za izgradnju malih hidroelektrana na području Andrijevice, iako je u registru planske dokumentacije postojala važeća verzija PUP-a Andrijevica.

Prije samo dvadeset dana Sekretarijat za opštu upravu, društvene djelatnosti, urbanizam, komunalnu djelatnost i zaštitu životne sredine Opštine Andrijevica uputio je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu da provjeri na koji način je falsifikovan Prostorno urbanistički plan kada su građene male hidroelektrane na području te sjeverne opštine.

Iz lokalne urpave su tada naveli da je nakon višemjesečnih aktivnosti koje su imale za cilj otklanjanje nepravilnosti nastalih u periodu od 2012.-2020.godine, za vrijeme lokalne DPS vlasti, saniranje štete i otklanjanje negativnih posljedica kao i zaštitu opštinske imovine pored već preduzetih mjera na povećavanju prihoda Opštine kroz zakoniti obračun poreza i drugih prihoda “ovaj Sekretarijat uočio da se tokom 2013.godine od strane više lica, na organizovan način pristupilo falsifikovanju osnovnog planskog dokumenta kao što je Prostorno-urbanistički plan opštine Andrijevica”.

“Falsifikovanje PUP-a je izvršeno samo u dijelu koji se ticao gradnje hidrocentrala na području naše opštine. Građenje suprotno planskoj dokumentaciji predstavlja devastaciju prostora i životne sredine” – kazali su tada iz Opštine Andrijeica.

Oni su objasnili da je konkretno, suprotno važećoj planskoj dokumentaciji, na području andrijevičke opštine sagrađeno  pet hidrocentrala i to – Umski potok, Štitska rijeka, Bradavac, Piševska rijeka i Šeremet.

“Takođe, za tri hidrocentrale Mojanske rijeke i dvije Кutske rijeke su sagrađeni dalekovodi suprotno važećim planskim propisima. Mi smo već uputili apel ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,  Janku Odoviću i upoznali ga sa činjenicama oko postupanja tog ministarstva u prethodnom periodu” – kažu u ovoj Opštini.

Još ranije Opština Andrijevica, odnosno resorni sekretar, podnio je krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama protiv kompanije “Hidroenergija” doo radi utaje poreza, čime je, kako je tada  rečeno, budžet ove sjeverne i siromašne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura.

Iz  DOO Hidroenergija su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura.

Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou. Iste godine iz DOO Hidroenergija su nadležnom državnom organu za prihode dostavili iskaz o finansijskoj poziciji bilans stanja, i u njemu iskazali realnu vrijednost mini-hidroelektrana u iznosu od 2.582.350 eura.

“Tu vrijednost su bili dužni da prijave i opštinskom poreskom organu, jer se radi o stvarnoj knjigovodstvenoj vrijednosti objekata” – objasnili su iz Opštine Andrijevica.

U krivičnoj prijavi se navodi da je DOO Hidroenergija za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme.

Dodali su da su odgovorni u ovoj kompaniji ovim u 2022. godini budžet Opštine Andrijevica oštetili za 24.405 eura, kao i da su na sličan način, kako su dodali, odgovorni iz DOO Hidroenergija postupili i u 2023. godini i da su po istom osnovu budžet Opštine prošle godine oštetili za 23.551 euro.

Dok su iz doo Hidroenergija nezvanično izjavili da su postupali u skladu sa zakonom, iz Opštine Andrijevica objašnjavaju da je prekršen član 19. stav 5 na osnovu kojeg se može protumačiti da su pokretne stvari, u ovom slučaju turbine, dio nepokretnosti.

“Ako bi makli turbine iz mašinskih kućica, to više ne bi bili poslovni objekti, nego kokošari” – objasnili su tada ponodsioci prijave.

Na području opštine Andrijevica ima deset malih elektrana. Opština od koncesija na vode od toga zaradi oko 300 hiljada eura, dok je njihova ukupna godišnja dobit oko četiri miliona eura. Oni su objasnili da osim poreza od koncesija, postoji i porez na nepokretnosti, i da je to značajna stavka za budžet Opštine.

Resorni sekretar Duško Stojanović je tada rekao da se na toj prijavi neće stati i da će uslijediti nova istraživanja o tome kako su građene male hidroelektrane u Andrijevici, tako da sada tvrdi da su došli do podataka da su vlasnici malih elektrana falsifikovali Prostorno urbanistički plan tokom gradnje tih malih elektrana.

Krivičnom prijavom koju je pripremio za Specijalnog državnog tužioca, biće obuhvaćeni nepoznati organizatori kriminalne grupe koji su skoro “nacrtani”, zatim službenici tadašnjeg Ministarstva urbanizma, kao i projektantska agencija iz Beograda “Juginus”, odnosno njeno predstavništvo u Bijelom Polju.

                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo