Povežite se sa nama

Izdvojeno

AFERA DŽEKPOT: Kazino industrija zavadila apostole

Objavljeno prije

na

Dok su se čelnici Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina dopisivali i nadgornjavali, kompanija Brana Mićunovića i Save Grbovića u Privrednom sudu je dobila privremeno rješenje koje im omogućava da nastave rad bez plaćanja koncesije od dva miliona eura. Sad se traže krivci

 

Državni budžet ostao je, za sada, kratak za dva miliona eura, koliko iznosi zakonom propisana, jednokratna, koncesiona naknada za otvaranje kazina u Crnoj Gori. Kockarnica u budvanskom Hotelu Felkensteiner (bivši Queen of Montenegro) nastaviće da radi na osnovu privremene mjere koju je, na dan njenog isteka, donio sudija i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Brano Mićunović i Sava Grbović, vlasnici kompanije Džekpot pod čijim okriljem radi i pomenuti budvanski kazino, platiće umjesto dva miliona 35.000 eura depozita, do pravosnažnog okončanja sudskog postupka. Nije prvi put da u aranžmanima sa državom imaju sreće.

Ministar finansija Milojko Spajić i v.d. direktorica Uprave prihoda i carina Milena Petričević razmjenjuju optužbe i kontraoptužbe. Prvo u pisanoj formi i četiri oka, potom javno – pred novinarima i kamerama. Spajić je, navodno, tražio ostavku od saradnice koju je imenovao prije par mjeseci, nakon kontroverzne odluke da ne produži mandat dotadašnjem vršiocu dužnosti Uprave Aleksandru Damjanoviću. Ali je nije razriješio dužnosti.

,,Saopštio mi ja da to moram da uradim (da podnese ostavku – prim. Monitora), riječima mnogima si stala na žulj zbog čega mene buše”, ispričala je Petričević pred novinarima koje je pozvala, pa im onda zabranila da postavljaju pitanja. ,,Žao mi je što ostavkom nijesam mogla da pomognem ministru, ali zbog rezultata nisam mogla da dozvolim da urušim svoj profesionalni dignitet. Rezultati su me na to obavezali”.

Petričevićeva je, opet navodno, napravila čitav niz propusta u dosadašnjem radu zbog čega je ministar, kako je rekao,  pozvao na privatni razgovor. ,,U Crnoj Gori kad pozovete ljude na odgovornost kao da ih probodete nožem. Nekad je teško funkcionisati u takvim okolnosti”, požalio se Spajić novinarima. I obećao više informacija u narednim danima.

Ni jedno ni drugo nijesu pokušali da objasne zbog čega odluka o (ne)produženju kazino koncesije kompaniji Džekpot nije u zakonskoj proceduri stigla na sjednicu Vlade. Nego je dozvoljeno da, dok su oni međusobno igrali zakulisne igre moći, istekne rok važeće koncesije. Pa se, u nedostatku bilo kakve odluke nadležnih državnih organa, sporni predmet našao u rukama Blaža Jovanića. Mada Privredni sud, definitivno, ne bi trebalo da bude mjesto gdje se odlučuje o državnim koncesijama.

Nije moralo biti komplikovano. Zakon o igrama na sreću propisuje da se za otvaranje kazina plaća jednokratna koncesija za 10 godina rada. I ta se koncesija, bez plaćanja nove naknade, može produžiti samo jednom, na rok od pet godina. Džekpot je koncesiju za svoj kazino u Budvi dobio 2006, dok je pravo na njeno besplatno produženje iskorišćeno 2016.

Mićunović, Grbović i njihovi advokati uzdali su se u nešto što Patričevićeva sada objašnjava kao ,,nečiji previd”. Ugovor o produženju koncesije nije napravljen kao aneks postojećeg dokumenta, već je sklopljen novi ugovor. Zbog toga vlasnici Džekpota računaju da i on može biti jednom produžen, bez dodatnih troškova sa njihove strane. Taj stav, izgleda, zastupa i v.d. direktorica Uprave prihoda i carina.

,,Neko je napravio previd  2016. Zašto je prethodni ugovor produžen ugovorom, a ne aneksom, ja pozivam da se to utvrdi. Ono što sam ja zatekla jeste da Džekpot ima ugovor i na osnovu tog ugovora traži produženje”, rekla je Petričevićeva na presu. Izbjegavajući da odgovori zašto su njen prethodnik Aleksandar Damjanović i njen pomoćnik (vršilac dužnosti) zadužen za sektor igara na sreću Andrija Ćetković smatrali da Džekpot nema pravo na produženje koncesije. Pošto ga je već iskoristio.

Nakon što ge je nasljednica prozvala, oglasio se i Damjanović, objašnjavajući da je on još u oktobru predstavnike Džekpota obavijestio da ne postoji zakonski osnov za produženje kocesije, i da moraju podnijeti zahtijev za novi ugovor i platiti novu koncesionu naknadu.

,,Koncesionar je početkom oktobra podnio zahtjev za produženje koncesije na rok od pet godina. Isti je vraćen uz zahtjev da se podnese novi jer je koncesionar, prema Zakonu o igrama na sreću, mogao da traži isključivo koncesiju na 10 godina uz plaćanje jednokratne naknade od dva miliona, što mu je i saopšteno na sastanku u UPC-u. Nakon toga se nije obraćao već je, koliko sam iz medija obaviješten, zahtjev ponovo upućen u istom obliku nakon mog odlaska”, rekao je Damjanović.  Naglašavajući da je i pomoćnik direktora Uprave za Sektor za igre na sreću, izabran nakon njegovog odlaska iz Uprave prihoda i carina (Damjanović je radio bez pomoćnika, pošto ih Vlada nije imenovala tokom njegovog mandata) Ministarstvu uputio prijedlog odluke o odbijanju sa sličnim obrazloženjem. Zašto taj prijedlog nije stigao do Vlade na odlučivanje,  Damjanović, kaže, ne može da objasni.

Ćetković je sa svojom odlukom da odbije zahtjev Džekpota upoznao direktoricu i Ministarstvo finansija. Petričevićeva je, potom, protiv njega pokrenula disciplinski postupak, navodeći da je mimo njenog znanja komunicirao sa resornim Ministarstvom. Ćetković je , kako iznose mediji, imao ovlašćenje za takav postupak.

Petričevićeva je i od Ministarstva zatražila da rješenje koje je predložio njen pomoćnik ,,povuče iz procedure”. Pošto je, piše u njenom Obavještenju o zatečenoj situaciji i utvrđenim činjenicama u predmetu koncesionara Džekpot, ,,detaljnim uvidom u spise predmeta ustanovljeno da su činjenice na kojima se temelji predlog odluke o neprodužavanju koncesije nijesu uvjerljivo dokazane…”.

I u Ministarstvu drže da je koncesija za kazino u Hotelu Felkensteiner istekla sredinom februara, bez prava na novo produženje. To je, kažu, trebalo konstatovati i pokrenuti postupak za dodjelu nove koncesije. Istom ili nekom drugom koncesionaru.  Zato je ministar Spajić, početkom februara a uoči isticanja koncesije, od v.d. direktorice UPC-a, u pisanoj formi, tražio da odbije zahtjev Džekpota i tu odluku dostavi Minstarstvu kako bi je Vlada mogla usvojiti.

,,Navedeno podrazumijeva da se koncesija može produžiti samo jednom. Ovakav stav potvrđuje i primjena metode gramatičkog tumačenja prava, imajući u vidu da je upotrijebljen izraz ‘produžiti’ a ne ‘produžavati’”, citiraju Vijesti dio tog dopisa.

U tom inaćenju, ranije dodijeljena koncesija je istekla bez valjane odluke o njenom (ne)produženju. A Džekpot se obratio Privrednom sudu tražeći da donese privremenu mjeru kojom bi im bio omogućen nastavak rada u Budvi.

Sada se traži krivac.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović predala je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kompletnu dokumentaciju o spornoj koncesiji, ,,kako bi to tužilaštvo ocijenilo da li je radnjama i kojih lica državi eventualno pričinjena šteta usljed izvršenja nekog od krivičnih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”.

Iz njenog obraćanja da se zaključiti da Ćirovićeva smatra kako je UPC morala odbiti zahtjev za produženje koncesije. Nije jasno da li zaštitinica imovinsko-pravnih interesa države među potencijalnim krivcima prepoznaje i čelnike Ministarstva finansija. Pošto su i oni, kako smatraju upućeni u procedure, svojim nečinjenjem doprinijeli da država ostane bez pripadajućeg prihoda.

Tužilaštvu se, preko Udruženja priređivača igara na sreću (UPIS), obratio i Džekpot. Oni su podnijeli krivičnu prijavu protiv više službenika Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina (njihova imena nijesu navedena u saopštenju UPIS-a) spočitavajući im, uz ostalo, da su ,,nepravilno i protivzakonito vodili upravni postupak sa ciljem da kompaniji Džekpot bude pričinjena šteta i da ona bude onemogućena u obavljanju djelatnosti, odnosno, njeno potpuno uništenje ili gašenje”.

Čekamo odluku tužilaštva. A iz Ministarstva finansija je, prošle nedjelje, stigla vijest: raspisan je konkurs za izbor direktora/direktorice Uprave carina i prihoda. Prijave se primaju do 28. marta. Nadati se samo da o izboru najboljeg kandidata neće odlučivati zvaničnici sadašnje Vlade. Od njih je i ovo dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo