Povežite se sa nama

OKO NAS

AD KLANICA BERANE POD LUPOM TUŽILAŠTVA: Primjer prevarantske privatizacije

Objavljeno prije

na

Manjinski akcionari AD Klanica još vjeruju da nijesu definitivno izigrani, iako je vlasnik privatnog preduzeća Laz promet Luka Lutovac ovih dana srušio nekadašnju prodavnicu njihove firme i započeo gradnju velikog poslovno-stambenog objekta.

„Ni u kolektivnim ni u pojedinačnim tužbama sudovi nijesu bili na našoj strani. Sada je tužilaštvo preuzelo da ispita da li se radilo o lažnom ugovoru prilikom preuzimanja naše firme i, koliko znamo, neki od svjedoka već su dali iskaze”, kaže akcionar Refo Zujović.

Funkcioner Građanskog pokreta URA Radivoje Merdović smatra da za pravdu nikada nije kasno. „Krivična djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju. Ja čvrsto vjerujem da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori koja je neminovna, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji”, kaže on. Za njega je slučaj AD Klanica „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara”.

„Građani koji su uložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo. Preduzeće Klanica tipičan je primjer prevarantske privatizacije, koja je završena rušenjem objekta gdje se nalazila Klanica i stvaranjem preduslova za promjenu djelatnosti i nicanjem nečeg sasvim trećeg što nema veze s djelatnošću nekadašnje firme”, tvrdi Merdović.

On objašnjava da se, ulažući porodične vaučere u ovu firmu, rukovodio razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru, pa je vjerovao da ulaže u unapređivanje proizvodnje. Dogodila se, međutim, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu je rasturen, a mala preduzeća, koja su nastala njegovom segmentacijom, na čudne načine prisvajana.

Pored Zujovića i Merdovića i drugi manjinski akcionari AD Klanica smatraju da su se stekli svi uslovi da državni organi preispitaju privatizaciju jednog od tih malih preduzeća i građanima vrate ono što im je oteto.

„Dražava nam je dala nešto kroz masovnu vaučersku privatizaciju, pojedinci su nam to oteli. Smatramo da pod reviziju treba da se stave sudski postupci koje smo vodili i da se utvrdi da li je bilo sprege između sudova, katastra i privatnika”, kažu akcionari. Oni tvrde da je vlasnik Lutovac, kao član odbora direktora svojevremeno podstakao predsjednika skupštine akcionara da sačini lažni i neovjereni zapisnik sa sastanka skupštine u koji je unio neistinite podatke o prisustvu pojedinih akcionara.

Na osnovu tog zapisnika, u rukopisu, na parčetu papira, skupština akcionarskog društva navodno je donijela odluku da se Klanica zaduži za 25 hiljada eura kod firme DOO Laz promet, čiji je vlasnik Lutovac, a za taj minorni iznos kompletna imovina kompanije, vrijedna makar deset puta više, stavljena pod fiduciju.

„To je bilo perfidno, ali i vrlo providno. Dug je trabalo da se vrati u roku od 45 dana, što nije bilo moguće. Pošto dug nije vraćen, Lutovac za jedan dan završava fiduciju, prevod i prenos. Kako je to moguće”, pita Zujović.

On tvrdi da je katastar Lutovcu omogućio da ubilježi i nešto što mu ne pripada, pa čak i ne postoji.

„Katastar mu upisuje dvanaest kvadrata dvorišta i 123 kvadrata stambenog prostora koji ne postoje, na mjestu prodavnice u blizini zelene pijace. Sve je to uredno zavedeno u katastru i upisano u list nepokretnosti broj 1836. U list nepokretnosti pod brojem 2033 upisana je i nepostojeća livada u Beranselu od 4,5 ari”, kaže Zujović.

Manjinski akcionari kažu da su o ovoj prevari saznali tek kada je otvoren kratki i ekspresni stečajni postupak, od svega tri mjeseca, i da su odmah podnijeli krivičnu prijavu.

„Sudski postupak je bio još u toku, kada je Lutovac počeo da ruši Klanicu iz nama nepoznatih razloga, i mi smo tražili da se to spriječi, ali sud nije ništa preduzeo. Na naše oči zgrada Klanice je sravnjena sa zemljom, i tako je do danas”, kaže Zujović.

On objašnjava da je Klanica bila od javnog interesa, i da su upravo zbog toga mnogi vlasnici malih mesarskih radnji u gradu bili prinuđeni da zatvore svoje lokale, čime su u krajnjem oštećeni i potrošači, odnosno građani Berana.

„Za slučaj beranske Ciglane čulo se i još uvijek se priča. Ja tvrdim da je slučaj Klanice još drastičniji. Način na koji je Lutovac preveo sve na sebe mora da se preispita”, kaže Zujović.

Manjinski akcionari i bivši radnici zbog toga traže da se Klanica ponovo sagradi, odnosno vrati u prvobitno stanje.

„Da je Lutovac uložio jedan euro i održao firmu, mi se ne bi smo žalili”, kažu oni.

Milosav Lutovac izjavio je ranije da tokom postupka privatizacije nije uradio ništa nezakonito. „Sudovi i tužilaštvo su ovu privatizaciju i prenos fiducije ispitivali”, prokomentarisao je.

On je dodao da je kao vlasnik Laz prometa srušio Klanicu da bi sagradio moderniji objekat. „Kriza je učinila svoje, i to je još uvijek u planovima”, tvrdi Lutovac.

AD Klanica nastala je segmentacijom bivšeg poljoprivrednog giganta u Beranama Agropolimlja, koje je još 1988. godine rasparčano na desetak manjih kompanija. U procesu MVP Klanica je prešla sa pedeset osam procenata u vlasništvo Milosava Lutovca, dok su 42 procenta imali radnici i građani. Tako je bilo sve dok Lutovac nije kod samog sebe pozajmio dvadesetak hiljada eura i stavio Klanicu pod fiduciju, da bi poslije toga imovina vrijedna najmanje 250 hiljada postala samo njegova i izbrisana iz privrednog registra pod starim nazivom.

U svemu je izvjesno da je maleno preduzeće Klanica „privatizovano” do temelja, i da je grad ostao bez jednog važnog infrastrukturnog objekta. Privatno preduzeće Laz promet je poslije temelja zgrade klanice sada došlo i do temelja bivše prodavnice ove firme.

Tabla na gradilištu govori da se gradi poslovno-stambeni objekat koji bi trebalo da bude završen na proljeće sljedeće godine. Broj kvadrata će biti više nego dupliran jer su osim prizemlja planirana još dva sprata. Manjinski akcionari ukazuju na niz nezakonitosti koje bi trebalo preispitati u procesu revizije. Za koju se nadaju da će je biti. Jednog dana, kada se promijeni vlast.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo