Manjinski akcionari AD Klanica još vjeruju da nijesu definitivno izigrani, iako je vlasnik privatnog preduzeća Laz promet Luka Lutovac ovih dana srušio nekadašnju prodavnicu njihove firme i započeo gradnju velikog poslovno-stambenog objekta.
„Ni u kolektivnim ni u pojedinačnim tužbama sudovi nijesu bili na našoj strani. Sada je tužilaštvo preuzelo da ispita da li se radilo o lažnom ugovoru prilikom preuzimanja naše firme i, koliko znamo, neki od svjedoka već su dali iskaze”, kaže akcionar Refo Zujović.
Funkcioner Građanskog pokreta URA Radivoje Merdović smatra da za pravdu nikada nije kasno. „Krivična djela iz oblasti privrednog kriminala, pljačke i korupcije ne zastarijevaju. Ja čvrsto vjerujem da će nakon promjene vlasti u Crnoj Gori koja je neminovna, ovakvi i slični slučajevi biti podvrgnuti reviziji”, kaže on. Za njega je slučaj AD Klanica „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara”.
„Građani koji su uložili vaučere i bivši radnici su osiromašeni, a neko je preko noći stekao bogatstvo. Preduzeće Klanica tipičan je primjer prevarantske privatizacije, koja je završena rušenjem objekta gdje se nalazila Klanica i stvaranjem preduslova za promjenu djelatnosti i nicanjem nečeg sasvim trećeg što nema veze s djelatnošću nekadašnje firme”, tvrdi Merdović.
On objašnjava da se, ulažući porodične vaučere u ovu firmu, rukovodio razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru, pa je vjerovao da ulaže u unapređivanje proizvodnje. Dogodila se, međutim, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu je rasturen, a mala preduzeća, koja su nastala njegovom segmentacijom, na čudne načine prisvajana.
Pored Zujovića i Merdovića i drugi manjinski akcionari AD Klanica smatraju da su se stekli svi uslovi da državni organi preispitaju privatizaciju jednog od tih malih preduzeća i građanima vrate ono što im je oteto.
„Dražava nam je dala nešto kroz masovnu vaučersku privatizaciju, pojedinci su nam to oteli. Smatramo da pod reviziju treba da se stave sudski postupci koje smo vodili i da se utvrdi da li je bilo sprege između sudova, katastra i privatnika”, kažu akcionari. Oni tvrde da je vlasnik Lutovac, kao član odbora direktora svojevremeno podstakao predsjednika skupštine akcionara da sačini lažni i neovjereni zapisnik sa sastanka skupštine u koji je unio neistinite podatke o prisustvu pojedinih akcionara.
Na osnovu tog zapisnika, u rukopisu, na parčetu papira, skupština akcionarskog društva navodno je donijela odluku da se Klanica zaduži za 25 hiljada eura kod firme DOO Laz promet, čiji je vlasnik Lutovac, a za taj minorni iznos kompletna imovina kompanije, vrijedna makar deset puta više, stavljena pod fiduciju.
„To je bilo perfidno, ali i vrlo providno. Dug je trabalo da se vrati u roku od 45 dana, što nije bilo moguće. Pošto dug nije vraćen, Lutovac za jedan dan završava fiduciju, prevod i prenos. Kako je to moguće”, pita Zujović.
On tvrdi da je katastar Lutovcu omogućio da ubilježi i nešto što mu ne pripada, pa čak i ne postoji.
„Katastar mu upisuje dvanaest kvadrata dvorišta i 123 kvadrata stambenog prostora koji ne postoje, na mjestu prodavnice u blizini zelene pijace. Sve je to uredno zavedeno u katastru i upisano u list nepokretnosti broj 1836. U list nepokretnosti pod brojem 2033 upisana je i nepostojeća livada u Beranselu od 4,5 ari”, kaže Zujović.
Manjinski akcionari kažu da su o ovoj prevari saznali tek kada je otvoren kratki i ekspresni stečajni postupak, od svega tri mjeseca, i da su odmah podnijeli krivičnu prijavu.
„Sudski postupak je bio još u toku, kada je Lutovac počeo da ruši Klanicu iz nama nepoznatih razloga, i mi smo tražili da se to spriječi, ali sud nije ništa preduzeo. Na naše oči zgrada Klanice je sravnjena sa zemljom, i tako je do danas”, kaže Zujović.
On objašnjava da je Klanica bila od javnog interesa, i da su upravo zbog toga mnogi vlasnici malih mesarskih radnji u gradu bili prinuđeni da zatvore svoje lokale, čime su u krajnjem oštećeni i potrošači, odnosno građani Berana.
„Za slučaj beranske Ciglane čulo se i još uvijek se priča. Ja tvrdim da je slučaj Klanice još drastičniji. Način na koji je Lutovac preveo sve na sebe mora da se preispita”, kaže Zujović.
Manjinski akcionari i bivši radnici zbog toga traže da se Klanica ponovo sagradi, odnosno vrati u prvobitno stanje.
„Da je Lutovac uložio jedan euro i održao firmu, mi se ne bi smo žalili”, kažu oni.
Milosav Lutovac izjavio je ranije da tokom postupka privatizacije nije uradio ništa nezakonito. „Sudovi i tužilaštvo su ovu privatizaciju i prenos fiducije ispitivali”, prokomentarisao je.
On je dodao da je kao vlasnik Laz prometa srušio Klanicu da bi sagradio moderniji objekat. „Kriza je učinila svoje, i to je još uvijek u planovima”, tvrdi Lutovac.
AD Klanica nastala je segmentacijom bivšeg poljoprivrednog giganta u Beranama Agropolimlja, koje je još 1988. godine rasparčano na desetak manjih kompanija. U procesu MVP Klanica je prešla sa pedeset osam procenata u vlasništvo Milosava Lutovca, dok su 42 procenta imali radnici i građani. Tako je bilo sve dok Lutovac nije kod samog sebe pozajmio dvadesetak hiljada eura i stavio Klanicu pod fiduciju, da bi poslije toga imovina vrijedna najmanje 250 hiljada postala samo njegova i izbrisana iz privrednog registra pod starim nazivom.
U svemu je izvjesno da je maleno preduzeće Klanica „privatizovano” do temelja, i da je grad ostao bez jednog važnog infrastrukturnog objekta. Privatno preduzeće Laz promet je poslije temelja zgrade klanice sada došlo i do temelja bivše prodavnice ove firme.
Tabla na gradilištu govori da se gradi poslovno-stambeni objekat koji bi trebalo da bude završen na proljeće sljedeće godine. Broj kvadrata će biti više nego dupliran jer su osim prizemlja planirana još dva sprata. Manjinski akcionari ukazuju na niz nezakonitosti koje bi trebalo preispitati u procesu revizije. Za koju se nadaju da će je biti. Jednog dana, kada se promijeni vlast.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice