Povežite se sa nama

Izdvojeno

ABAZOVIĆ – UBOVIĆ, NOVA EPIZODA: Udar ili ćorak?

Objavljeno prije

na

Tražeći bombu u soliteru na obali Morače policija je pronašla opremu za razbijanje protesta, dok je dan kasnije izvela raciju u hotelu Podgorica, pretresala Ranka Ubovića i oduzela šest automobila njegovog partnera. Još nije poznato da li su pretresi doveli do dokaza protiv Ubovića

 

Odlazeći premijer Dritan Abazović otkad je postao dio izvršne vlasti povezuje  građevinsku kompaniju Bemax i njenog neformalnog vlasnika Ranka Ubovića (njegov sin Ivan Ubović je, od prošle godine, zvanični vlasnik preduzeća) sa organizovanim kriminalom u Crnoj Gori. Međutim, sve je ostalo na javno izrečenim optužbama za koje nadležne institucije nijesu imale sluha. Ili dokaza.

Abazović je prvo optužio vlasnike Bemaxa, da su pod krinkom regulacije korita rijeka, krali šljunak iz Morače i Cijevne. Na kraju su zbog toga odgovarale druge građevinske kompanije, ali ne i Ubovićeva kompanija.

Potom je funkcioner Ure  Rade Milošević, sa funkcije direktora Uprave prihoda i carina, označio biznismene Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, koji čine tzv. Bemax-Grand klan, kao glavne organizatore šverca cigareta. Nakon toga je zbog navodnog šverca cigareta uhapšen Milošević i tek nedavno je pušten iz višemjesečnog pritvora, a čeka se odluka SDT-a za podizanje optužnice ili odbacivanje optužbi protiv njega,

Nedavno je Abazović izjavio i da neformalni vlasnik Bemaksa ( Ranko Ubović) i bivši policijski funkcioner Zoran Lazović žele da ga likvidiraju. To je rekao nakon što su oni preko svog advokata Zorana Piperovića podnijelu tužbu protiv tehničkog premijera zbog povrede ugleda i tražili odštetu u iznosu od 21.000 eura. Ni ove tvrdnje nijesu dobile institucionalni epilog.

„Samo mrtva usta ne govore. Ali, zakasnili su, ja sam upozoravao i rekao ili će oni doći do mene ili ja do njih. Za njih je kasno“, poručio je Abazović. Nejasno je  da li je nedavna policijska akcija, usmjerena protiv Ubovića i Lazovića, stvarni udar na navodnu Bemaks mafiju  ili još jedan ćorak Dirtana Abozovića .Ovog puta smo na terenu imali akciju policije, pretrese prostorija u vlasništvu Bemaxa, i oduzimanje određene opreme za razbijanje demonstracija, za koje javnost još nije sigurna da li je legalna ili ne, i oduzimanje nekoliko vozila. Još nije poznato da li su pretresi doveli do dokaza protiv Ubovića.

Prethodno je objavljena prepiska optuženog Lazovićevog sina, Petra Lazovića, takođe bivšeg policajskog funkcionera, u kojoj se pominje Ubović, kojeg oslovljavaju sa „tigar“. Uhapšeni operativac kaže da je vlasnik Bemaksa njegovoj jedinici poklonio šest džipova, u kojima su oni otimali, mučili i vozili članove suprostavljenih kriminalnih klanova.

Poslednja epizoda obračuna počela je anonimnom dojavom da je u soliteru pored podgoričkog hotela Podgorica postavljena bomba. Na vrhu staklene zgrade stoji reklama Bemaksa, a ova kompanija je i vlasnik velikog dijela poslovnih i garažnih prostora zgrade. Policija je potom, navodno tragajući za bombom, u podrumu zgrade pronašla opremu za razbijanje protesta. U pronađenim paketima nalazili su se pancir, veliki broj zaštitnih vojnih maski, baklji i teleskopskih palica… Tokom pretresa policija je pronašla i vreću u kojoj su bile ručne – fleš i dimne bombe, startni – gasni pištolj, ali i veliki broj crvenih majica sa državnim grbom. Prema zakonu, takvu opremu mogu da nabave i koriste samo Uprava policije i vojska tokom intervencija, a kupovina intervencijske opreme zabranjena je za pravna i fizička lica.

Bivši policijski specijalac Milan Milikić, sada zapošljen u kompaniji Easy Drive Aleksandra Mijajlovića, prijavio se policiji kao vlasnik te opreme. Kazao je da je opremu zaboravio u podrumu dok je još bio specijalac. Za nadležne je to, čini se, bilo dovoljno, dok je Abazović uputio kritiku tužilaštvu zbog nereagovanja.

“Oni pokušavaju da se sakriju iza čovjeka koji sad radi u obezbjeđenju Ranka Ubovića, koji je preuzeo na sebe da je to navodno njegovo. Upućujem Državno tužilaštvo, iako treba prestati sa tim apelima jer to vidim da ne pomaže, da malo uvežu događaje. Da se sjete protesta 2015. i da se zapitaju gdje su bili punktovi maskiranih lica koji su ušli i molotovljevim koktelima razbili proteste. Da se zapitaju i da li ovo ima veze sa događajima u prethodnom periodu, kad je bilo ustoličenje (mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju), protesta u vezi sa Zakonom o predsjedniku, najave velikih nereda i građanskog rata ako se potpiše Temeljni ugovor”, poručio je Abazović.

Sjutradan je Protiv-teroristička jedinica (PTJ) policije izvršila raciju u hotelu Podgorica u kojem se u tom trenutku nalazio Ranko Ubović sa obezbjeđenjem. Nakon pretresa i očiglednog maltretiranja gostiju hotela, oduzeto je šest automobila, koji pripadaju kompaniji Easy drive. Iz policije je u šturom saopštenju saopšteo da će se ispitati da li su ovi automobili korišćeni za kriminalne radnje. U policiji, navodno, sumnjaju da je riječ o vozilima koje je mlađi Lazović pominjao u prepiskama.

Pravni zastupnik Bemaksa Zoran Piperović rekao je da u akciji policije nije bilo riječ o raciji, već pretresu bez odluke suda, jer su pripadnici PTJ-a pretresali kancelarije i stolove po kancelarijama. On je podnio tužbu protiv Abazovića, ministra policije Filipa Adžića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Nikole Terzića zbog zloupotrebe položaja.

„Onako kako su ušli u hotel govori da su u nekom pretpostavljenom planu racije oni trebali nekoga da istog dana liše slobode, a to lice može da im ugrozi život. Ishod racije je nula. Niko nije pozvan ni da da izjavu kao građanin. Čak nema elemenata za podnošenje prekršajne prijave protiv nekog lica“, naglasio je Piperović.

Iako Abazović dugo najavljuje procesuiranje stvarnih vlasnika kompanije „Bemax“ Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, za sada je tu borbu vodio uglavnom pred kamerama, Posljednji događaji i saopštenja nakon njih, pokazuju da je Abazovićeva Vlada spremna i na drugačiju borbu. Pitanje je koliko je taj način borbe u skladu sa  zakonskim procedurama.

 

Tužilački izviđaji

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici otvorilo je  izviđaj povodom postupanja policije 20. i 21. jula prilikom pretresanja solitera pored Hotela Podgorica i racije u tom objektu. Direktor hotela Podgorica pritužbe je podnio Odjeljenju za unutrašnju kontrolu i Savjetu za građansku kontrolu rada policije na postupanje službenika Uprave policije, pripadnika Protivterorističke jedinice (PTJ), prema osoblju i gostima.

Istovremeno, tužilaštvo je formiralo i predmete na osnovu akcija policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo