Povežite se sa nama

DRUŠTVO

A DPS ćuti

Objavljeno prije

na

Miomir Mugoša bi mogao uskoro biti „opjevan” i na internetu, i to u brojkama. Iz redova bivšeg koalicionog partnera na lokalnom i vječitog družbenika na državnom nivou – SDP-a stigla je inicijativa da se na opštinskim internet stranicama moraju objaviti višemilionski ugovori koje samouprave potpisuju. Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, na kojem se raspravljalo o Predlogu izmjena i dopuna Zakona i lokalnoj samoupravi, tražio da zakonska obaveza postane da se ,,javnost rada lokalnih samouprava obezbjeđuje objavljivanjem svih ugovora koje opštine potpisuju sa pravnim licima”.

Jedan od razloga za izmjene zakona je ugovor koji je Miomir Mugoša potpisao sa Carinama o prodaji zemljišta vrijedan 2,5 miliona eura.

,,Ugovor je potpisan prošle godine, a građani su o tome saznali tek prije 20 dana putem medija”, rekao je Konjević.

On je obrazložio da bi to bio i prilog poštovanju jedne od preporuka Evropskog savjeta kojom se traže – ,,konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i na lokalnom nivou”.

,,Privatizacioni ugovori Vlade su svi na sajtu, ne znam zašto onda ne bi bili i ugovori sa pravnim licima”, rekao je Konjević, dodajući da će se zakonom opštine natjerati da kroz statute definišu načine kako da povećaju transparentnost rada”. Niko od članova Odbora iz Demokratske partije socijalista nije ni pokušao da stane u odbranu partijskog druga Mugoše.

Nije Skupština jedina adresa na kojoj je početkom ove sedmice glavna tema bio – Mugoša. Istovremeno, deset odbornika SNP-a u Skupštini Glavnog grada podnijeli su Upravnom sudu tužbu za poništenje Odluke gradonačelnika Mugoše o prenosu prava svojine na građevinsko zemljište kompaniji Carine. SNP tvrdi da je odluka nezakonita zato što njeno donošenje nije bilo u nadležnosti gradonačelnika, već Skupštine Glavnog grada.

,,Ovaj akt, međutim, nije samo nezakonit, već i štetan po interese Glavnog grada. Radi se o ponavljanju istovjetne nezakonite procedure prodaje nešto više od 15.000 metara kvadratnih građevinskog zemljišta preduzeću Carine neposrednom pogodbom mimo procedure propisane zakonom za cijenu od dva i po milliona”, rekao je Velizar Kaluđerović, predsjednik Opštinskog odbora SNP-a.

Podsjetimo – zemljište je na javnoj licitaciji 2007. dostiglo cijenu od gotovo 13 i po miliona eura. Kaluđerović smatra da je priča o dokompletiranju parcela Carina sumnjiva, jer je u vlasništvu grada oko 15.000 kvadrata, a u vlasništvu Carina tri puta manje. Osim toga, kako je naveo, i parcele koje su sada u vlasništvu Carina, kupljene su od Glavnog grada 2002. godine.

U SNP-u tvrde da su odbornici za odluku i sporazum saznali iz novina. ,,Ni u izvještaju o radu gradonačelnika za 2011. godinu nema niti jednog jedinog slova o ovako važnom pitanju”, objašnjavaju u toj partiji. Prilikom prve prodaje zemljišta Carinama na njemu je bila planirana gradnja skladišta i servisa. No, ubrzo je plan izmijenjen i na zemljištu je predviđena izgradnja preko 72.000 metara kvadratnih stambeno-poslovnog prostora.

,,Kada je Vrhovni sud poništio prethodnu prodaju, cilj je postao pošto-poto vratiti zemljište na Starom aerodromu mimo zakona i statuta u vlasništvo Carina. Apsurdno je da je ista cijena od 165 eura po metru kvadratnom postignuta i 2007. godine kada su se mogli graditi servisi i skladišta i 2011. kada se može graditi 72.000 stambeno-poslovnog prostora”, upozorio je Aleksa Bečić iz SNP-a, uz konstataciju da je morao da postoji visok stepen motivacije da se nešto što vrijedi 20 miliona eura ustupi nekome za dva i po miliona eura.

I dok su SDP i SNP upozoravali na vratolomije gradonačelnika Mugoše – on je, istoga dana, podnio krivičnu prijavu protiv Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) zbog ,,lažnog prijavljivanja”. Ta NVO je ranije podnijela krivičnu prijavu protiv njega i vlasnika Carina Čedomira Popovića optužujući ih za korupciju.

Mugoša je više puta dizao kažiprst i obrvu. Još 2008. godine htio je da ruši zgradu u kojoj je sjedište SNP-a. Tada ga je Srđan Milić optužio da najgorom zloupotrebom vlasti hoće da sruši sjedište te partije, što je Miomir Mugoša nazvao umobolnim konstrukcijama, tvrdeći da su izmjene urbanističkog plana u tom dijelu grada u skladu sa propisima.

Oduvijek se, pred svima koji ga napadaju, predstavljao nadmoćno. ,,Oni mi nikad ne mogu oprostiti što sam ih stalno, vrlo ubjedljivo, politički poražavao. Ja ih shvatam, razumijem, i kao ljekar, iskreno žalim”, rekao je tada Mugoša.

Mugoša je nezaobilazna figura u brojnim aferama. Rekordna je serija krivičnih prijava koje je protiv njega podnio MANS, a na koje tužilaštvo nije reagovalo. Jedna od tih prijava podnijeta je u decembru 2004. godine zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde. Tu prijavu odbacio je tadašnji osnovni tužilac Veselin Vučković, a ugovori su u međuvremenu promijenjeni. Zbog toga je MANS u novembru 2005. podnio prijavu i protiv Vučkovića, tvrdeći da je neosnovano odbacio prijavu protiv Mugoše i nije ispitao nove ugovore. Tu prijavu, po informacijama MANS-a, tadašnja vrhovna tužiteljka

Vesna Medenica odbacila je u roku od 24 sata. Prema podacima MANS-a, odbačena je i prijava iz oktobra 2006. protiv Mugošine sestre i zeta Mileve i Jovana Vukadinovića, koja je podnijeta zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3.056 kvadrata u Tološima. U obrazloženju prijave, MANS je tada naveo da postoji osnovana sumnja da je taj propust 2003. namjerno omogućila Direkcija za imovinu zbog uticaja Miomira Mugoše. Uslijedila je i krivična prijava iz juna 2007. godine, protiv građevinskog inspektora glavnog grada Zorana Jokića, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju nelegalnih objekata gradonačelnika Miomira Mugoše na Marezi i u Tološima. U oktobru 2007. godine MANS je podnio još jednu prijavu protiv Mugoše, kao i direktora Direkcije za imovinu Dragana Đukića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanije Carine prilikom prodaje gradskog zemljišta, površine preko 15.000 kvadrata. Tužilaštvo, na inicijativu MANS-a iz juna 2007, vodi istragu protiv Vasilija Đukanovića, bivšeg podgoričkog sekretara za urbanizam, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru Muhamedu Bešliću i odgovornim osobama u firmi Evrostan da, nelegalnom gradnjom, steknu profit. Za tu uslugu Đukanović je, prema sumnjama MANS-a, dobio dva stana, od 47 i 79 kvadrata.

Iz opozicionih partija i NVO sektora tvrde da će se i dalje baviti gradonačelnikom Mugošom, uz mnoštvo dokaza. Ali, za Mugošu silnog sve je to samo fabrikovanje afera. Još 2004. je obznanio o čemu se tu radi: ,,Afere se pripremaju i po potrebi naručioca plasiraju slabije ili žešće, zavisno od aktuelnih društvenih tema, značajnih ili manje značajnih političkih zbivanja ili događaja, kako bi se permanentnom presijom građani uznemiravali i stvarala zabrinjavajuća atmosfera”.

Tada se brinuo za stabilizovanje stanja nacije. Na gradonačelnika Miomira Mugošu u međuvremenu su krenuli i njegovi. Pa se sada brine samo za – sopstveno stanje.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo