Povežite se sa nama

OKO NAS

DRŽAVA PREUZELA BJELOPOLJSKU FABRIKU LENKA: Zatvoren krug borbe za imovinu

Objavljeno prije

na

Nakon više od decenije komplikovanih sudskih procesa, država Crna Gora je konačno preuzela imovinu fabrike „Lenka“ u Bijelom Polju. Time je okončan jedan od najdužih i najkomplikovanijih slučajeva vezanih za privatizaciju i stečaj fabrike koja je nekada bila simbol industrijske proizvodnje na sjeveru Crne Gore

 

 

 

Javni izvršitelj Dejan Čogurić, uz policijsko obezbjeđenje, prije desetak dana predao je konačno državi objekte i zemljište fabrike „Lenka“ u Bijelom Polju. Tako je, bar za sada, zatvoren krug decenijske borbe pred sudovima, uz brojne optužbe na račun države, prethodnih, ali i aktuelnih vlasti, od strane vlasnika firme „Mikro“ i do skoro većinskog vlasnika „Lenke“ Raifa Hodžića.

Država je ranije kupila fabriku „Lenka“ na javnoj licitaciji po cijeni od 2,2 miliona eura. Prema Planu reorganizacije, „Lenka je imala dugovanja prema državi u iznosu od 2,3 miliona eura, a Vlada je u novembru prošle godine usvojila Informaciju o rezultatima Javnog poziva za prodaju imovine u Bijelom Polju, u postupku naplate potraživanja Države Crne Gore prema izvršnom dužniku AD „Lenka“ iz Bijelog Polja. U Informaciji se, pored ostalog, ističe da je u postupku izvršenja DOO „Mikro u stečaju“ iz Bijelog Polja, protiv dužnika AD „Lenka“, na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika prihvaćena ponuda predstavnika Države, kao izvršnog povjerioca, za kupovinu u visini procijenjene vrijednosti nepokretnosti od 2,2 miliona eura.

„Javni izvršitelj je donio Zaključak kojim je dodijelio predmetne nepokretnosti državi Crnoj Gori i dao rok od osam dana za uplatu kupoprodajne cijene u iznosu od 235.066 eura, koji je uvećan za troškove postupka izvršenja, te čini ukupan iznos koji je država dužna da uplati, kako bi se namirio izvršni povjerilac prvog reda kojem isto pripada po prvenstvu pokrenutog postupka izvršenja, dok je država Crna Gora izvršni povjerilac drugog reda“, navodi se u odluci Vlade.

Ostatak kupoprodajne cijene od 1.964.933 eura država nije dužna da uplati, s obzirom na to da isti namiruje iz svog potraživanja AD Lenka.  Vlada je donijela zaključke kojima je odobrena isplata sredstava kako bi se realizovala kupovina, nakon koje će država postati vlasnik cjelokupne imovine izvršnog dužnika.

Taj pogon je nekada bio simbol industrijske proizvodnje u Bijelom Polju, ali je posljednje dvije decenije prolazio kroz mnoge turbulencije, kako finansijske, tako i pravne. Problemi su  kulminirali  2006. godine, kada je struktura vlasničkog kapitala postala nejasna, a radnici su počeli da zahtijevaju rješavanje svojih neizmirenih potraživanja i povezivanje radnog staža.

U novembru iste godine, na skupštini akcionara, pojavljuje se Raif Hodžić, direktor preduzeća „Mikro“ doo, koje je postalo većinski akcionar „Lenke“ sa više od 50 odsto vlasničkog kapitala. Hodžić je preuzeo kontrolu nad firmom, ali problemi sa radnicima i prošlim menadžmentom postepeno su eskalirali. Radnici su tražili isplatu zaostalih plata i rješavanje pitanja prava iz radnog odnosa, dok je Hodžić optuživao prethodne direktore za malverzacije i loše upravljanje.

Prema dokumentaciji MANS-a, 2008. godine radnici „Lenke“ su stupili u štrajk glađu jer im nije bilo omogućeno rješavanje naplate potraživanja koja imaju prema fabrici, na osnovu različitih osnova za period od 2000. godine. Štrajk je zamrznut nakon sastanka sa predstavnicima većinskog vlasnika, sindikata i lokalne uprave. Tada je i formirana komisija koja je trebalo da procijeni dugovanja prema zaposlenima, u čemu nije bila ažurna, a kao razlog navedeno je da se nije moglo obezbijediti prisustvo ljudi koji su morali da daju relevantne podatke. Ipak, komisija je kasnije utvrdila da su potraživanja blizu 2,2 miliona eura, od čega 700.000 eura prema radnicima.Godine nakon toga karakterišu nesuglasice između radnika i novog većinskog vlasnika, kojem nije bilo dozvoljeno da vodi firmu dok ne izmiri potraživanja radnika.

„Bivši radnici Lenke, u julu 2011. godine, nastavili su proteste tražeći isplatu zarada za period od 2002. do 2006. godine. Potraživanja radnika Lenke, koja iznose oko 750.000 eura, trebalo je da budu izmirena kroz kredit koji je vlasniku preduzeća odobrilo Ministarstvo ekonomije. Međutim, Ministarstvo je odobrilo zajam od 525.000 eura umjesto 750.000 eura. Početkom naredne godine, Vlada Crne Gore dala je, kroz  garanciju fabrici vrijednu 525.000 eura., a nadležna komisija je odobrila plan restrukturiranja“, piše u dokumentaciji MANS-a o tom slučaju.

U fabriku je do 2018. godine treći put uveden stečaj, na šta se Hodžić žalio Apelacionom sudu. U međuvremenu je 2016. godine bio usvojen Plan reorganizacije, koji nije bio poštovan, pa su radnici tražili da se ponovo uvede stečaj.

Na dan nedavnog ulaska javnog izvršitelja u krug fabrike, kako bi predao objekte i zemljište državi, Hodžić je pred novinarima komentarisao kao „otimanje imovine i nastavak egzekucije koja traje već deset godina“. To je, tvrdi on, “počelo još 2018. godine, od strane Blaža Jovanića, a nastavilo se preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa,Fahre Ličine, koja nije dozvolila prevođenje prava korišćenja u pravo svojine, shodno Zakonu o svojinskim odnosima”.

„Tek 2020. godine stekli su se uslovi za sprovođenje plana reorganizacije, a upravo je država, koja je glasala za taj plan, bila ta koja ga je zajedno sa svojim institucijama i pojedincima osporila. Ova fabrika, kad sam ja kupio akcije, bila je namijenjena za nekog drugog i, čini se, da sam ušao u nečiji interes. Takođe, sa nivoa tadašnje lokalne uprave Bijelo Polje i vlasti, koja je tada bila, pokušana je pljačka i otimanje“, kazao je Hodžić novinarima.

Kako je objasnio, preduzeće „Mikro“, koje je on osnovao, došlo je u situaciju da ne može da posluje, iako je bilo vlasnik 82 odsto akcija. On  tvrdi  da je „prekršen Ustav Crne Gore i zakon o stečaju, te da je na djelu pravno nasilje“.

„Na djelu je čisto pravno nasilje, jer je dozvoljeno javnom izvršitelju, koji nema nikakve veze sa planom i koji je izuzet iz plana Zakonom o stečaju, da zloupotrijebi svoj položaj i izvrši ovu radnju. Sudija Filip Vujošević nije želio da završi postupak koji se sada vodi u Privrednom sudu, već je odlagao ročišta da bi se sprovelo izvršenje i otela nam imovina“, kazao je Hodžić.

Saopštio je da je do sada bio na više više od 720 različitih ročišta u okviru sporova vezanih za „Lenku“. Novinarima je rekao i da je kredite i putem firme „Mikro“ uložio 760.000 eura u ovu fabriku. Optužio je javnog izvršitelja za zloupotrebu položaja, a sudiju  Vujoševića, koji je vodio postupak, da je odlagao sudske ročišta i omogućio izvršenje, što je dovelo do gubitka imovine.

Fabrika „Lenka“ nekada je zapošljavala 250 radnika. U posljednjim decenijama bila je simbol gaženja radničkih prava, brojnih sudskih procesa, ali i ogledalo problema privatizacije. Do danas ostaju brojna otvorena pitanja o zakonitosti postupaka, pravima radnika i vlasnika, kao i budućnosti same fabrike. Slučaj „Lenka“ jasno ukazuje na ozbiljne propuste u sistemu stečaja i izvršenja, te još jedan primjer složenosti i izazova,ali, prije svega, kontroverzi,  kroz koje su prošla brojna privatizovana ,a sada ugašena, preduzeća na sjeveru.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo