Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREMIJER VS PREDSJEDNIK, KO ZNA KOJA RUNDA: Naš derbi

Objavljeno prije

na

Nakon što se javnost cijelu sedmicu “zabavljala” idejom o pomirenju Milatovića i Spajića, poslije najave da će se  nekadašnji  partijski drugovi sastati zarad evropskog puta zemlje, ne samo da do sastanka nije došlo, nego je uslijedila još žustrija retorika i blokiranje rada Savjeta za odbranu. Dok oni vode medijski rat o tome ko je veći Evropljanin, Evropa nam je sve dalje

 

 

“Razlika između mene i premijera Milojka Spajića je kao između dana i noći, istine i neistine”, poručio je predsjednik države Jakov Milatović ove sedmice, odgovarajući na pitanja novinara  da li će se i kada sastati sa šefom Vlade.

To je samo jedna u nizu sve oštrijih izjava koje su razmjenjivali predsjednik i premijer posljednjih dana. A nakon što se javnost cijelu jednu sedmicu “zabavljala” idejom o pomirenju Milatovića i Spajića, poslije najave da će se i nekadašnji  partijski drugovi sastati zarad evropskog puta zemlje. Do  sastanka ne samo da nije došlo, nego je uslijedila još žustrija retorika i konačno blokiranje rada Savjeta za odbranu.

Milatović je javni poziv Spajiću da se sastanu uputio nakan povratka iz Brisela, krajem prošlog mjeseca. On je tada najavio da će pozvati premijera na dijalog zbog evropskih integracija i jačanja “građanskog i evropskog centra”. Iz kabineta Spajića su poziv pozdravili, poručujući da će se premijer prema toj inicijativi odnijeti sa posebnom pažnjom, kada bude formalizovana. Premijerov kabinet je doduše odmah natuknuo da predsjednik nema nikakve veze sa evropskim integracijama, te podsjetio na Milatovićeve opstrukcije Vladinih silnih uspjeha na evoprskom putu.  Sve u svemu,  bilo je znakova da  pomirenje baš i nije iskreno, ali se javnost uzdala u višu silu.  Brisel, ili  pak zajednički politički interes , u kontekstu pregovora o formiranju vlasti koji su još na čekanju u Podgorici, ali i rezulata lokalnih izbora koji govore da se  “građanski  i evropski centar” baš i ne proslavlja na terenu.

Uslijedilo je koškanje oko Barometra 26. Premijer je  predstavio  još jedan u nizu dokumenata  za domaću upotrebu,  koji poziva da se političke klase okupe oko zajedničkog interesa što bržeg ulaska zemlje u Evropu,  na koji, međutim,  potpis nije htjela da stavi ne samo opozicija nego i dio partija u vlasti,  jer smatraju da se tako abolira kršenje postojećeg Sporazuma od strane partija bivšeg DF.

Na kraju, uključio se i Milatović i dao svoj sud. Komentarišući Barometar 26, on je kazao da  taj dokument pozdravlja ukoliko se radi o pomaku u odnosu na dosadašnje ponašanje Vlade. “Imajući u vidu da je suštinski Vlada bila najodgovornija za određene negativne trendove, onda je logično da bi Barometar Vlada trebalo da potpiše sama sa sobom, i da ga predsjednik vlade potpiše sam sa sobom”, kazao je.

Uslijedila je ovonedeljna epizoda sa Savjetom za odbranu. Prethodna sjednica tog tijela, o čemu je Monitor već pisao,  koja je održana  u avgustu ove godine zbog pisma načelnika generalštaba (GŠ) Zorana Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom je  optužio ministra odbrane Dragana Krapovića za „djelovanje koje šteti Vojci Crne Gore i urušava njenu borbenu gotovost“, okončana je – pauzom. Za pauzu je zaslužan Milatović, koji je tako odložio rešavanje višemjesečnog  sukoba na relaciji ministar odbrane  načelnik generalštaba, ali i  unutar Savjeta za odbranu.

Nakon tromjesečne pauze Milatović je zakazao novu sjednicu za ovu sedmicu. Stvar je pokušao da okonča bez prisustva Krapovića i Lazarevića, uz jasan stav   – “da će tražiti da se Lazareviću vrate sve ingerencije”.  Po njemu, Krapović je diskvalifikovao sam sebe za učešće na sjednicama tog tijela.   Kabinet Spajića je uzvratio da bez Krapovića i Lazarevića sjednica nema smisla. Na kraju se premijer nije ni pojavio, a predsjednik  ostao šokiran.

“Predsjednik Vlade je danas blokirao rad Savjeta za odbranu i bezbjednost i time pokazao nevjerovatno neodgovorno ponašanje prema Vojsci Crne Gore, prema državi Crnoj Gori, prema predsjedniku Skupštine, Predsjedniku države, građanima. Nažalost, nije svako dorastao funkciji koju zauzima. Ja sam prosto šokiran ponašanjem predsjednika Vlade koji se danas nije pojavio na zakazanoj sjednici”, saopštio je Milatović.

Podsjećanje: ministar Krapović tražio je smjenu Lazarevića prije više mjeseci. Najprije uz obrazloženje da treba podmladiti kadar, a potom i uz ozbiljne optužbe na  račun Lazarevića koje su završile prijavom državnom tužilaštvu.  Istovremeno, i Lazarević je od pomirljivog stava po pitanju  odlaska sa funkcije  načelnika Generalštaba,  prešao na oštriju retoriku, sve to tužbe poritv Krapovića za diskriminaciju.

Sve u svemu, pitanje načelnika GŠ postala je  tema partijskih saopštenja.  Opozicija je pokušaj smjene Lazarevića interpretirala kao  namjeru nove vlasti, prvenstveno struktura bivšeg Demokratskog fronta, da preuzme komandovanje vojskom, što je vlast negirala.  Milatović tvrdi da se radi o pokušaju politizacije vojske koji on neće dozvoliti. A njegovi oponenti da je on  kroz sukob u Savjetu odbrane pokušavao da utvrdi  poziciju uoči  pregovora za formiranje vlasti u Podgorici, do toga da brani vojni kadar bivšeg režima.

“Zašto se Vi i predsjednik Milatović konstantno stavljate u odbranu kadrova bivšeg režima, poznatih po zloupotrebama u Vojsci Crne Gore i Ministarstvu odbrane”, reagovao je ove sedmice državni sekretar u Ministarstvu odbrane Marko Marković, na ocjenu Milatovićevog savjetnika za bezbjednost Dejana Vukšića da ministar odbrane ugrožava funkcionisanje sistema za čiji se napredak i reformu navodno zalaže, i da vojska ne smije biti ničiji plijen.

Nastavilo se svrstavanje na stranu Milatovića i Lazarevića, odnosno Spajića i Krapovića, koje je  još  u toku. I podsjeća na derbi.  Analitičari  upozoravaju da je sukob Spajića i Milatovića koji se prelio i na Savjet na odbranu rizična disfunkcionalnosti koja ne smije dugo da traje.

Spajić i Milatović, bivši ministri ekonomskog bloka resora u vladi Zdravka Krivokapića, osnovali su političku partiju Pokret Evropa sad u junu 2022. godine. Prošle godine  preuzeli su  ključne funkcije u državi.

“Od srca čestitam mom saborcu i prijatelju stupanje na dužnost predsjednika Crne Gore”, prokomentarisao je Spajić pobjedu Milatovića, ističući da su se otvorila vrata nove ere za Crnu Goru. Ni Milatović nije zaostajao sa čestitkama: “ Čestitam izbor novom premijeru Milojku Spajiću i članovima 44. Vlade Crne Gore, kao i novoizabranom rukovodstvu Skupštine. Radujem se saradnji oko svih pitanja važnih za dobrobit naših građana i države. Samo sinergijom i posvećenošću svih institucija Crnu Goru možemo povesti naprijed.

Nova era je zaista došla.  Premijer  i predsjednik države prekinuli su saradnju početkom godine, kada je Milatović napustio PES.  Od tada traje vječiti derbi.   Dok predsjednik i premijer vode medijski rat o tome ko je veći Evropljanin, Evropa nam je sve dalje. Opet strahujemo od blokade procesa.

Tako će i biti dok bude važnije  ko će pokupiti političke poene kad jednom tamo možda i  uđemo, a ne hoćemo li postati istinsko evropsko društvo. U kom se zakoni  ne tumače u odnosu na politički interes,  a platforme i dokumenta o tome da smo evropljani ne moraju potpisivati.

Milena PEROVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo