Povežite se sa nama

Izdvojeno

DUGO OBEĆAVANOG PROJEKTA IZGRADNJE ZATVORA U MOJKOVCU VIŠE NEMA U KAPITALNOM BUDŽETU: Ni zatvora u Stevanovcu, ni puta ka Slatini

Objavljeno prije

na

Izgradnjom zatvora, koja se najavljuje već deceniju, a poslednjih pet godina i planira u kapitalnom budžetu, dio mojkovačke opštine pored Tare trebalo je i da dobije novi put.  U iščekivanju Vlade da ispuni obećanja, lokalne vlasti su u tu saobraćajnicu ulagale tek toliko da ostane prohodna.  Mojkovčani su sada ljuti na Vladu, što je, odustajući od zatvora,  odustala i od rekonstrukcije puta

 

 

Mojkovačni su, poslije skoro deceniju obećanja, nedavno saznali da je Vlada najvjerovatnije odustala od gradnje zatvora u njihovoj opštini. Tog projekta nema u planiranom kapitalnom budžetu  za narednu godinu, a kada nema zatvora, nema novca za rekonstruisanje puta do Stevanovca, gdje je trebalo da se gradi zatvor, odnosno do Slatine. Bar za sada. Nova sabraćajnica , umjesto postojeće neuslovne, uz obećana radna mjesta, bio je jedan od najznačajnijih benefita  da su se  ostvarilli planovi iz vremena kada je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).

To što u planiranom budžetu nema novca namijenjenog novom putu, početkom ove sedmice bio je razog kratke blokade magistralnog puta ka Bijelom Polju nekoliko desetina mještana Prošćenja. U tom selu kažu da su zatvor jedva čekali, najviše zbog gradnje novog puta, koja je dio projekta.

“Ako Vlada odustaje od izgradnje zatvora, tražimo da se izgradi put prema selu Prošćenje. Projekat za izgradnju puta je već uradila Opština, a amandam za njegovu realizaciju predložio je dr Vladimir Dobičanin, poslanik Ujedinjene u Skupštini Crne Gore “, podsjetili su mještani.

Sudeći po izjavama čelnika lokalne vlasti,  jasno je da na gradnju zatvora više ne računaju. Planove o tom projektu vezuju za svoje prethodnike na vlasti i “DPS viziju razvoja Mojkovca”. Selima uz Taru su, umjesto zatvorskih radnih mjesta, sada namijenili razvoj poljoprivrede. Ipak, od stava da država treba da obezbijedi novac za rekonstrukciju puta do Slatine ne odustaju.

“Zatvor je bio investicioni projekat DPS-a i njihove vizije razvoja Mojkovca.  Upravo takav razvoj i budućnost su nam namijenili  kadrovi te stranke u Mojkovcu. Naša je vizija sasvim drugačija, taj dio opštine planiramo da valorizujemo u turističko poljoprivredni kraj, to je budućnost  prelijepog dijela naše opštine koji leži tik uz rijeku Taru. Budućnost toga kraja sigurno neće biti zatvori, a takve ideje DPS-a vuku korijene iz vremena totalitarizma i diktature. Naravno da podržavamo mještane Prošćenja da istraju u borbi za put sa cjelokupnom infrastrukturom”, kazao je Monitoru predsjednik lokalnog parlmenta Marko Janketić (Demokrate).

On apeluje na Vladu “da se obaveže i izgradi put od Mojkovca do Stevanovca”. Projektna dokumentacija je, potvrđuje, gotova, ali novca fali.

Iz kabineta predsjednika Opštine Veska Delića (Za budućnost Mojkovca) nedavno su saopštili da su mještani Prošćenja dugo godina “bili taoci najave gradnje, pa je tako put u zaista lošem stanju”. Obećavaju popravke u obimu mogućnosti lokalne uprave i poručuju Vladi i Ministarstvu pravde  “da bi izgradnja puta od Mojkovca do Stevanovca bilo najmanje što mogu da urade za taj kraj”.

Put do lokacije na kojoj je trebalo da se gradi zatvor nije u lošem, nego u katastrofalnom stanju, kažu za Monitor u  mojkovačkom odboru URA, koja je takođe dio lokalne vladajuće kolaicije. Podsjećaju da je Prošćenje, površinom,  najveće selo u Crnoj Gori, te da su “godinama očekivali da državne vlasti da ispune svoja obećanja”. Obećanja su formalizovana u Strategiji za izvršenje krivičnih sankcija za period od 2017. do 2021. i akcionom planu za njeno sprovođenje,  kojom je predviđena i gradnja zatvora na sjeveru Crne Gore.

“Vlada Crne Gore nije pitala Mojkovčane da li im je prihvatljivo da se odustane od izgradnje nečega što iščekuju više godina, ali će, htjeli ili ne, svakako čuti njihov glas. Ako već u državnoj vlasti  ne mare za razvoj Mojkovca, ako ne žele nova radna mjesta na sjeveru, ako im je cilj da Mojkovčani i Mojkovčanke nastave da se iseljavaju iz svog grada, da makar obezbijede pristojne uslove onima koji uprkos svemu ostaju”, poručuju iz  URA.

Iz Ministarstva pravde su, prije nešto više od mjesec,  saopštili da je “zbog bezbjednosti, efikasnog funkcionisanja i finansija mnogo bolje rješenje da se sa znatno manje novca prošire kapaciteti zatvora u Spužu,  umjesto da se sve u Mojkovcu gradi od nule”. U skladu sa glavnim projektom predračunska vrijednost izvođenja radova i opremanja objekta zatvora sada bi koštala 29,76 miliona eura. Pored  izgradnje  objekta , trebalo bi realizovati infrastrukturne projekte čija je procijenjena vrijednost 8,83 miliona eura.  Kako je objašnjeno iz Ministarstva, bila bi neophodna rekonstrukcija pristupnog puta, regulacija korita rijeke Tare u cilju zaštite lokacije od plavljenja, izgradnja napojne trafostanice i izgradnja distributivne vodovodne mreže. Ni ta cifra nije konačna, jer ne obuhvata cijenu eksproprijacije i izgradnje pristupnog puta dužine  3,8 km. Još nije završena revizija glavnog projekta za koju je Uprava za kapitalne projekte,  nakon sprovedenog tendera , zadužila danilovgradsku firmu “Ing invest”.

Izgradnja zatvora u Mojkovcu  minulih pet godina bila je planirana svakim budžetom. Za gradnju tog objekta planirano je uzimanje kredita od Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB). Ideja o mojkovačkom zatvoru prvi put je objelodanjena 2014. godine u akcionom planu za pregovaračko Poglavlje 23.  Iz godine u godinu, procijenjena vrijednost radova je rasla.  Od  15 miliona eura 2020.godine, preko 23 milona eura dvije godine kasnije do blizu 40 ove godine. Navodno,  relizaciju je usporila i  pandemija, ali se sve do ove jeseni niko nije pominjao mogućnost odustajanja od mojkovačkog zatvora.

Bilo je planirano da se gradi na lokaciji Stevanovac,  koja je površine 48,574 metra kvadratna, dok je površina objekta trebalo da  bude 20.000 metara kvadratnih. Zatvor je bio predviđen za 200 osoba lišenih slobode i za 110 zaposlenih. Takođe, idejno je predviđena i mogućnost povećanja kapaciteta do 50 mjesta. Što je bilo razmatrano i prilikom izrade tehničke dokumentacije.

Planirano je da zatvor ima tri segmenta – zatvorsku direkciju, uključujući i istražni zatvor, zatim zatvor za kratkoročne kazne i zatvor za dugoročne kazne. Ideja je bila i da se izgrade  upravne zgrade, zdravstvene ustanove, sportski tereni i prijemnice sa parkingom.Iz Ministarstva pravde prošle godine su najavili da će “Vlada blagovremeno planirati nova zapošljavanja kako bi osigurala usklađenost s aktivnostima obuke zaposlenih u novom zatvorskom objektu”.

Prvobitno je bilo planirano da se zatvor za sjevernu regiju gradi u Bijelom Polju, ali predložena parcela nekadašnjeg vojnog kompleksa Cerovo pokriva površinu od 12.500 kvadrata, pa nije ispunjavala ni minimum uslova za takvu vrstu objekta. Zbog toga je odlučeno da lokacija budućeg zatvora bude u mojkovačkom naselju Stevanovac, istočno od Mekića kule, ispod lokalnog puta Mojkovac-Slatina.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo