Povežite se sa nama

OKO NAS

EKOCID U PETNJICI:  Zločin bez kazne

Objavljeno prije

na

JP Komunalno Petnjica je u  nedostatku privremene deponije kopalo rupe na velikom broju lokacija u ovoj opštini, punili ih smećem i potom zatrpavali. Ekolozi su im ušli u trag. Oni traže od nadležnih da hitno reaguju na ovaj zločin protiv prirode i javnog zdravlja. Neke od rupa u blizini su izvorišta pitke vode

 

 

Gdje god nađeš zgodnu rupu, tu smeće posadi. Tom logikom su se, izgleda, vodili u JP Komunalno Petnjica, kada su u nedostatku privremene deponije kopali rupe na velikom broju lokacija u ovoj opštini, punili ih smećem i potom zatrpavali. Ekolozi su im, ipak, ušli u trag. Aktivisti više nevladinih organizacija otpužili su ih da su nelegalno zatrpavali otpad u devet otkrivenih deponija na teritoriji te opštine.

Isad Muratović, predsjednik NVO Moto klub Bihor. svojom mehanizacijom uspio je da otkrije, odnosno iskopa ta divlja smetlišta i to objavio na svom Fejsbuk profilu. On je za Monitor kazao da je u svemu najgore što su  rupe u kojima je skrivano smeće na izvorištima rijeka pitke vode.

„Čak četiri zatrpane ogromne rupe sa smetlištem, otkopali smo u rejonu izvorišta Murovske rijeke. Tu su tri izvora sa kojih se vodom napaja sedamedset odsto stanovnika Petnjice. To je ne samo težak ekocid, nego i vrlo opasno žarište raznih oboljenja za stanovnike ovog kraja““, kazao je Muratović.

On je, 18. oktobra ,sa Fejsbuk profila uživo emitovao iskopavanje jedne od tih divljih deponija, što je izazvalo veliko interesovanje kod građana.     Prema njegovim riječima, čak tri rupe otrkivene su neposredno kod fabrike košulja „La vista“, odnosno kod izvorišta rijeke sa koje se ova fabrika snadbijeva vodom za piće. „Dvije rupe  sa smećem su samo 20 metara od izvorišta, a još jedna malo dalje“, objasnio je.

Nevladini aktivisti sa područja opštine Petnjica su odavno pokrenuli  akciju čišćenja prirode, a onda se ispostavilo da su kese sa smećem koje su oni skupljali završavale u tim naizgled dobro skrivenim rupama.

„Zamislite kada su jednu rupu napravili tačno pored rijeke Popče, i to baš iznad Bratonjinog vira, koji predstavlja turističku atrakciju za čitav Bihor. Dok god dozvoljavaju vremenske prilike mi ćemo i dalje tragati za takvim mjestima“, kazao je Muratović.

Aktivisti osam nevladinih organizacija sa područja Petnjice obratili su se resornom ministarstvu da im pomogne u zaustavljanju ovakve prakse.

„Tražili smo da izađu inspektori i  da se sankcinišu oni koji su ovo radili ili i dalje rade. Oni su za lokalni Radio Petnjica priznali da su napravili to na lokaciji Murovske rijeke, ali za drugo ne priznaju da je radila njihova mehanizacija. Ono što mi znamo je to da su oni sa komunalnih kamiona pretovarali smeće na obične privatne kamione i odvozili ga na ta nedozvoljena mjesta“, – kazao je Muratović.

Ekološki aktivisti iz Petnjice uputili su poziv drugim ekološkim nevladinim organizacijama da im pruže podršku i da uz pomoć dronova uđu u trag svim lokacijama koje su kontaminirane ovakvim deponijama.

Sjever Crne Gore nema još uvijek regionalnu sanitarnu deponiju, što predstavlja problem za lokalne uprave u gradovima u tom regionu, tako da se broj divljih deponija može mjeriti praktično „po glavi stanovnika“.

Komunalni otpad iz Petnjice je dugo odlagan na divlju deponiju Mostine kod Rožaja, ali su se pobunili tamošnji mještani, koji traže da se i ta deponija konačno zatvori i sanira.

Nevladini aktivisti iz Petnjice vjeruju da se od tada na teritoriji njihove opštine pribjegava ovakvom „skrivanju“ otpada. .

Ekološki aktivista i direktor „Ozona“ Aleksandar Perović ocjenjuje da  neuređena gradska smetlišta na sjeveru Crne Gore predstavljaju veliki ekološki i ekonomski problem koji je sistemski i samim tim zahtijeva preuzimanje obaveza od strane Vlade.

On kaže da je neefikasna primjena zakonskog okvira, podcjenjivanje problematike i omogućavanje bahatog, nehumanog odnosa lokalnih samouprava, dovela do toga da su danas ugroženi i javno zdravlje i ekonomija građana opština sjevernog regiona Crne Gore.

“Tako ja vidim ovo što se događa u Petnjici. Kada imamo od ranije ekosistemske štete po riječne bisere kakve su Tara, Lim, Ibar i njihove pritoke, a evo sada vidimo kako u tom gradu lokalno komunalno preduzeće ugrožava izvore pitke vode koji građanima ruralnih krajeva bukvalno znače život,  moramo doći do zaključka da se radi praktično o organizovanom kriminalu“ – smatra Perović.

On je ocijenio da je zatajila i sudska vlast, naročito tužilaštvo koje je, po njemu, potpuno obesmislio Krivični zakonik i Ustav Crne Gore kao ekološke države i samim tim uticalo da se od jedne potencijalno globalno prepoznatljive turističke destinacije pretvorimo u teritoriju potpuno neinteresantnu za investicije koje su u vremenu ekspanzije cirkularne ekonomije, usmjerene i na resurse kakav je otpad.

„Da funkcioniše pravna država, neko bi zbog ovoga morao biti uhapšen, jer se prave nemjerljive ekološke i ekonomske štete, koje će osjećati i buduće generacije“ – kaže Perović.

On objašnjava da su lokacije koje su određene za privremeno deponovanje komunalnog otpada, zbog neodgovornog ponašanja lokalnih samouprava, kao i miješanja sa drugim, pa i opasnim vrstama otpada, pretvorene u ekološke crne tačke, koje su velika  opasnost za javno zdravlje i životnu sredinu.

„Kada smo prije nekoliko godina mapirali divlje deponije po Crnoj Gori, najveći broj je bio registrovan na sjeveru i to na mjestima koja su trebala biti netaknuta priroda. Stekli smo utisak da postoji prostor za ispitivanje koruptivno-kriminalnih elemenata kao i unaprjeđenja obrazovanja o ovoj problematici, što su osnovne pretpostavke da se stanje unaprijedi u nekom narednom, sigurno ne tako kratkom periodu“,  kaže ovaj ekološki aktivista.

Iz „Euromosta“, koji se na sjeveru profilisao u vodeću ekološku organizaciju slučaj u Petnjici smatraju slikom i prilikom društva bez kulture odgovornosti. Oni poručuju da bi taj slučaj morao da se službeno procesuira.

„Naše kolege iz Petnjice su identifikovale zanimljiv način oslobađanja od otpada, prikrivanjem, pa su se kao arheolozi dali u otkopavanje ne blaga, nego smeća. Mi smo spremni da im ponudimo pomoć u vidu stalnog posmatranja terena dronom i otkrivanja takvih crnih tačaka“ – kazali su Monitoru u toj NVO.

Hoće li neko, doista, preispitati odgovornost komunalnog preduzeća u Petnjici? Ili će i, možda, nagraditi za najmaštovitiji način skrivanja otpada. Koji bi nas mogao koštati i prirode i javnog zdravlja.

                                                                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo