Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODRŽAN TREĆI MUNDIJAL PRIJATELJSTVA: Ulcinj ponovo okupio legende sporta

Objavljeno prije

na

Ulcinj je početkom ove sedmice bio glavni sportski grad Evrope. Bilo je to mjesto na kojem su se našli i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima pod motom:  Samo nam je ljubav potrebna

 

Koliko god govorio, ljudi će teško vjerovati šta se to dešavalo u Ulcinju, To jednostavno treba doživjeti”, kaže, Mirko Puzović,  proslavljeni bokser iz Kragujevca, osvajač šest medalja na najvećim takmičenjima

Prvi put na ovoj manifestaciji je bio poznati fudbaler i prvi selektor fudbalske reprezentacije Crne Gore Zoran Filipović. “Ovo je fenomenalno. Susrećeš se sa svim sportistima, s drugovima za cio život. Jer, sport je jedna stvar koja spaja i to drugarstvo i prijateljstvo se nikada ne zaboravlja i održava se”, ističe on.

Puzović i Filipović su bili članovi „olimpijskog sela“ od oko 300 legendi koji su učestvovali na ovogodišnjem festivalu sporta u Ulcinju. Prve dvije godine su u centru pažnje bili fudbaleri, dok su ove godine bajračili proslavljeni jugoslovenski vaterpolisti.

Uz niz asova ovog sporta (Dragan Andrić, Mirko Vičević, Veselin Đuho, Deni Lušić, Andrija Popović, Goran Sukno, Božo Vuletić, Zoran Mustur, Veljko Uskoković, Tomislav Paškvalin, Goran Rađenović, Damir Polić…), u Ulcinj je došao trener svih trenera, Ratko Rudić, čovjek koji je uz blistavu igračku karijeru, najviša odličja osvajao sa reprezentacijama nekadašnje SFRJ, potom Italije, Brazila, SAD i, na kraju, Hrvatske. Ulcinjani i njihovi gosti mogli su da odgledaju crnogorsku premijeru dokumentarnog filma „Dogodilo se – Ratko Rudić” zagrebačkog reditelja i producenta Dejana Aćimovića o ovom znamenitom jugoslovenskom vaterpolisti i hrvatskom treneru.

Oduševljen prijemom u Ulcinju na svakom koraku, Rudić je rekao da ovaj festival sporta ima veliku perspektivu. “On omogućava sportu da živi, da ostvaruje svoju osnovnu funkciju – kontakt sa društvom”, istakao je on dodajući da će pomoći da se “ova manifestacija, možda među najboljim u sportskom svijetu, i dalje održava”.

Upravo je to bila namjera organizatora Mundijala kada su 2022. godine krenuli u avanturu – da u  mali grad na Jadranu, saobraćajno udaljen od velikih centara, okupe velikane sporta i podstaknu mlade da se više posvete sportu.

To je na ovom mundijalu demonstrirano prikazivanjem filma o prvom slijepom hrvatskom atletičaru, paraolimpijcu Petru Bešliću. Na panelu posvećenom paraolimpizmu govorili su predsjednici paraolimpijskih komiteta Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, a prisustvovali su mu učenici ulcinjskih osnovnih i srednjih škola i članovi sportskih klubova.

“Cilj nam je da animiramo mlade da se bave sportom i da vide što se sve može kroz sport, koliko se život može uljepšati, posebno u fazi odrastanja, formiranja ličnosti, što može da postigne i osoba sa hendikepom, koliko može sport da je ojača”, navodi glavni organizator ove manifestacije Pavle-Pajo Pepđonović.

Prisjetili su se Ulcinjani da povodom 60-og rođendana Dražena Petrovića, emituju hologram nezaboravnog košarkaškog Mozarta, te da upute podršku nedavno poplavljenim područjima u BiH.

Najljepši dio ovogodišnje manifestacije bila je sadnja masline, Balkanskog drva mira, na ulcinjskom Pristanu. “Ideju nam je dao naš prijatelj, barski pjesnik i humanista, Rajko Joličić, koji je, naravno, bio tu sa nama i koji je recitovao tu svoju poznatu pjesmu. U jednom ovakvom svijetu, upravo u ovom trenutku, najviše nam trebaju mir, prijateljstvo i ljubav i mi smo to uradili, na ovom mundijalu u Ulcinju”, kaže Pepđonović.

Prema njegovim riječima, svi učesnici mundijala preuzeli su obavezu da u svojim gradovima posade drvo mira, kako bi se i na taj način širile poruke dobra.

Treći “Ulcinjski mundijal prijateljstva” bila je najbolje do sada organizovana manifestacija, koja je Ulcinj i Crnu Goru predstavila u najljepšem svijetlu, a sa koje je izvještavalo oko 100 novinara. Kao da su bile u pitanju olimpijske igre. Po duhu koji je ovih dana vladao u Ulcinju, to se lako moglo zaključiti, prenosili su utiske novinari regionalnih medija akreditovani u najstarijem gradu na obali Jadrana.

Upravo je ovdje i prikazan dokumentarni film “Olimpijada u Sarajevu” sportskog novinara i producenta Muhameda Bikića, koja govori o toj najvećoj sportskoj manifestaciji održanoj u bivšoj Jugoslaviji prije četiri decenije.

“Kao što su u organizaciju te sarajevske olimpijade bili uključeni praktično sve institucije u BiH, tako je kod nas uključen cijeli grad. I zato to traje i još će trajati”, poručuje Pepđonović.

Svi učesnici Mundijala podržali su ideju da zbog svog neumornog pregalaštva, humanizma i ostvarenih rezultata, Pepđonović bude predložen za najveće priznanje u našoj državi – Njegoševu nagradu.

“Naravno da Pavle, za sve ono što je učinio za Ulcinj i čitavu Crnu Goru, zaslužuje tu nagradu. Jer, on i ova manifestacija sve nas su učinili boljim nego što to jesmo. Zato nam je potrebno da se ona ponovi. I biljka ide od čvora do čvora i završava cvijetom i sjemenom“, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga.

 

Ko je još bio na ulcinjskom Mundijalu prijateljstva?

Košarka: Ivo Daneu, Slađana Golić, Nikola Plećaš, Mihovil Nakić, Žarko Paspalj, Momčilo Pazman, Samir Avdić, Janez Drvarič, Blaž Kotarac, Vlade Đurović, Zoran Slavnić, Stojko Vranković, Nikola Bulatović, Boško Radović, Goran Ristanović, Mihajlo Pavićević, Rajko Čarapić, Ranko Čarapić, Nenad Subotić, Predrag Milović, Goran Rakočević, Vladimir Dašić, Dragan Vukčević, Veselin Barović, Stevan Milošević, Zoran Šutulović, Veselin Begović, Zoran Nišavić, Mišo Caušević, Budimir Vukić, Đuro Kićović, Danilo Mitrović

Rukomet: Veselin Vuković, Momir Rnić, Kasim Kamenica, Stevo Nikočević, Goran Đukanović, Mladen Rakočević, Goran Simić, Pedja Vujanović, Blažo Popović, Vlatko Đonović, Zoran Radojičić, Draško Mrvaljević, Nazo Demirović

Atletika: Dane Korica

Boks: Tadija Kačar, Mirko Puzović, Mehmet Bogujevci, Fatmir Makoli, Dragan Vujković, Miodrag Perunović, Said Čolpa, Hamid Guska, Nenad Vuković

Rvanje: Šaban Trstena

Šah: Božidar Ivanović

Veslanje: Milorad Stanulov

Fudbal: Slavoljub Muslin, Zoran Filipović, Slobodan Marović, Joško Jeličić, Ivica Šurjak, Ivan Gudelj, Faruk Hadžibegić, Dejan Savićević, Ljubomir Radanović, Dževad Prekazi, Stanislav Karasi, Mato Gavran, Josip Čilić, Mirsad Fazlagić, Fuad Muzurović, Mili Hadžiabdić, Bajro Župić, Zoran Bojović, Nikica Cukrov, Tonči Gabrić, Nikola Nikić, Miroslav Tanjga, Milan Radović, Miodrag Živaljević, Radojko Avramović, Rade Zalad, Velibor Pudar, Miloš Đelmaš, Dževad Šećerbegović, Nihad Mujezinovic, Mersed Kovačević, Anto Drobnjak, Miloš Đurković, Nijaz Ferhatović, Mehmed Janjoš, Fuad Mulahasanović, Nijaz Merdanović, Kemal Hafizović, Nikola Rakojević, Vlatko Glavaš, Igor Gluščević, Šemsedin Ajeti, Sokolj Kušta, Ramiz Krasnići, Husein Zmijani, Fahredin Duraku, Kočo Dimitrovski, Dragi Kanatlarovski, Vančo Balevski, Dragi Setinov, Jovica Nikolić, Zijad Švrakić, Rajko Janjanin, Vladimir Jocić, Dušan Pešić, Zoran Batrović, Dejan Vukićević, Željko Janović, Redža Stoiljković, Zoran Cvetanović, Miroslav Tanjga, Miodrag Vukotić, Ešref Jašarević, Slobodan Halilović, Ognjen Koroman, Bogdan Turudija, Dragan Milanović, Dragan Vujović, Branislav Drobnjak, Igor Burzanović, Mićo Bakrač, Brajan Nenezić, Branislav Đukanović, Vojo Vukčević, Vojo Pejović, Vladimir Savićević, Viktor Trenevski, Milenko Kiković, Milija Brkić, Uglješa Malbaša, Žarko Vukčević, Miomir Bakrač, Amir Durgutović, Mićo Bakrač, Nijaz Brković, Mitar Novaković, Sejo Čelebić, Nenad Maslovar, Ante Bratić, Akan Dilberović, Denis Karić, Jasmin Hukić, Goran Zdravkov, Ivica Jovanovski, Goran Kiprijanovski, Denis Sadiković, Bruno Brunčević, Dino Đurbuzović, Niko Raičković…

Fudbalske sudije: Mateo Beusan, Bruno Marić, Miroljub Ausec, Salem Prolić, Vančo Kocev, Zdravko Jokić, Boro Bezjak, Asim Kulenović, Alija Lizde, Slobo Janković, Božo Ćorsović, Vladimir Bošković, Ante Ilić

Automobilizam: Niko Pulić i Marino Ivančić.

                                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo