Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODGOVOR DRŽAVE NA KJU GROZNICU: Zakopaj problem

Objavljeno prije

na

,,Jako je bitna poruka za građane da ne treba da brinu, da je zdravstveni sistem potpuno spreman”, osvrnuo se na kju groznicu i premijer Spajić. O toj spremnosti najbolje govori do sada (ne)urađeno i ogromna šteta koja je napravljena

 

U Crnoj Gori dosad je registrovano 10 oboljelih građana od kju (Q) groznice. Ova zarazna bolest mnogih životinjskih vrsta spada u grupu bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude. Zaraza je do sada otkrivena kod oko 250 grla. Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, izjavio je da je do sada  eutanazirano između 103 i 105 zaraženih grla, te da više od 20 u Nikšiću i devet u Danilovgradu čeka eutanaziju.

Na farmi porodice Iković u ponedjeljak je eutanazirano 31 grlo.
,,Situacija kod nas je tužna i žalosna, od toga smo živjeli. Ostale su tri muzne krave i tri junice, koje nisu steone. Sa 1.100 litara, mi smo sišli na nekih 50 litara mlijeka po danu. Da li mogu sa 50 litara da platim 1.500 eura kredita?… Sve je moglo drugačije da se riješi, ali odmori su bili preči od nas”, kazala je za Dan Seka Iković. Ona dodaje da je samo Bogu zahvalna što su joj djeca živa i zdrava i što se nisu zarazili jer su 24 sata bili na toj farmi, dodajući da je njen suprug imao ozbiljne komplikacije zbog infekcije kju groznice.

Za sada se nagađa da se kju groznica prvo pojavila na teritoriji nikšićke opštine, ali da se to prećutalo i da je prvi registrovani slučaj zabilježen u drugoj polovini juna u opštini Danilovgrad. Zaražene životinje su eutanizirane tek poslije 20 dana – 19. avgusta, a dio njih tek ove sedmice. ,,Institucije nijesu uopšte reagovale kako je trebalo. Da su u početku suzbile tu bolest danas ne bismo imali epidemiju”, ocijenio je inženjer stočarstva i bivši ministar poljoprivrede  Budimir Mugoša iz Socijaldemokratske partije.

Sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić tvrdi da je sporan uvoz (makar jednog) kontingenta krava koji je došao s jedne farme iz Srbije. Lakić smatra da su se tom prilikom desili ogromni propusti prilikom ulaska životinja u Crnu Goru, koje, kako dodaje, uopšte nisu bile testirane na način na koji je trebalo prilikom uvoza. Ističe da na tu temu ćute i nadležni, ali i farmeri koji su uvozili stoku sa te farme.,,Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da svaki crnogorski farmer koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, može doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj”, izjavio je Lakić Televiziji E. On je izrazio bojazan da je kju groznica rasprostranjenija nego što pokazuje zvaničan broj, te da znatan dio farmera prećutkuje simptome ove bolesti kod stoke, da ne bi obustavili isporuku mlijeka mljekarama, sirarama i građanima.

Ugroženi farmeri traže da država nadoknadi bar dio štete koju su pretrpjeli zbog eutanaziranih grla, do čega je došlo propustom državnih službi prilikom uvoza i obavezne kontrole zdravlja grla. Nadležni za poljoprivredu, ministar Vladimir Joković je saopštio da će krave biti nadoknađene, ali da neće biti ispunjeni svi zahtjevi farmera.

U emisiji na Televiziji Crne Gore 16. septembra Joković je štetu za farmere zbog uspavljivanja bolesnih krava uporedio sa smrtima ljudi od koronavirusa: ,,Svako grlo ćemo platiti i nadoknadićemo. A recite mi vi kome je nadoknađeno kada je hiljade građana umrlo od korone? Jesu li djeci nadoknađeni roditelji? Zašto sada tolika pompa, a tri hiljade ljudi je nastradalo od korone?”.

Dan kasnije, dozvao se i saopštio da su mediji tendenciozno prenijeli njegovu izjavu: ,,Pokušao sam da objasnim i rekao da situacija koja nam se desila kao posljedica kju groznice koja je pogodila stočni fond nije ni približno katastrofalna kao druge situacije iz skorije prošlosti”. Očigledno nije uspio u objašnjavanju.

Da su nadležne službe gore čak i od ministarske izjave potvrdio je skandal oko lokacija na kojima će biti pokopane eutanizirane životinje. Problem zakopavanja lešina zaraženih životinja pojavio se nakon što je, početkom septembra, 59 krava prvo zakopano u Župi nikšićkoj. Nakon protesta mještana, nadležni su otkopali leševe životinja i prevezli ih šleperom na drugu lokaciju. Najprije su životinje bile tajno zakopane u mjestu Bunići u Župi nikšićkoj, dvadesetak metara od saobraćajnice koja vodi do okolnih sela i stotinak metara od jezera Liverovići, a onda su 5. septembra ponovo premještene.

Nakon protesta mještana lokalne vlasti su počele da se prepucavaju sa državnima ko je nadležan za zakopavanje životinja. ,,Ukoliko lokalne samouprave neće da odrede lokaciju za ukopavanje eutanaziranih krava, Vlada će uzeti stvar u svoje ruke“, zaprijetio je Joković. Uključio se i premijer Milojko Spajić, poručio je – kako lokalne samouprave najbolje znaju koje lokacije su bezbjedne za zakopavanje životinja.

No kako lokalne vlasti ništa ne pitaju mještane, opet je ove sedmice izbio problem. Uprava Opštine Danilovgrad zakopala je usmrćene krave na Studenom, u sjevernom dijelu opštine. Iz Preokrata su saopštili da se zakopavanje obavilo tajno, a da je biolog Vuk Iković sa građanima i mještanima pokušao to zaustaviti. Iković i njegov komšija Željko Kovačević su privedeni u policiju jer su u ponedjeljak veče „ometali zakopavanje životinja“.

Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović je kazao da je ukopavanje eutanaziranih grla na toj lokaciji potpuno bezbjedno i legalno. Tvrdi da se ova lokacija, koja je u svojini države Crne Gore, ne nalazi se u blizini vodoizvorišta i ne predstavlja nikakvu prijetnju ni za životnu sredinu niti za zdravlje stanovništva, te da na lokaciji nema stalnog stanovništva.

Mještani tvrde suprotno – da je riječ o katunu na kome stoka pase, da je lokacija pored puta, da tu ima ljudi, te da mjesto nije ograđeno i označeno. Blokirali su put i zahtijevali da se lešine iskopaju i prenesu na drugu lokaciju. ,,Uprava za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove strogo je zabranila iskopavanje već zakopanih krava, a s druge strane sada je teško naći novu adekvatnu lokaciju za taj proces”, kazao je Grgurović. Nakon dva dana protesta mještana, ipak je postignut kompromis.

Pojava kju groznice osim što je ogolila nesposobnost nadležnih, na državnom i lokalnom nivou, otvorila je i pitanje kako se, i mimo epidemije, postupa  sa životinjskim ostacima. Po podacima koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede 2018. Crnoj Gori se godišnje zakolje u odobrenim objektima za klanje oko 30.000 krava, bikova, teladi i junadi. Istom analizom je procijenjeno da godišnje imamo oko 20.000 tona nusproizvoda životinjskog porijekla.

,,Kako Crna Gora nema spalionice niti preradu otpada životinjskog porijekla prisiljeni smo na stočna groblja, ali mi nemamo ni stočno groblje”, kazao je Vuk Iković.

On je podsjetio da nemamo adekvatno odlagalište ili postrojenje za bezbjedno uništavanje ostataka uginulih životinja, iako je Svjetska banka prije četiri godine odobrila kredit od 15 miliona eura za njegovu izgradnju. ,,Zato se ovih dana leševi krava zakopavaju, a onda otkopavaju jer su nepropisno zakopani”, navodi Iković i podsjeća na obavezu da urade spalionicu još od 2020. godine,

Stručni tim za kju (Q) groznicu, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne uslove, saopštio je da se mnoge od odredaba Naredbe za sprečavanje pojave, otkrivanje i suzbijanje zarazne bolesti kju groznice kod goveda u kontinuitetu ne sprovode. Poručili su da je, ukoliko se propisane mjere ne poštuju i ne sprovode, uzaludan svaki napor suzbijanja zarazne bolesti i da svako sprovođenje ostalih mjera u takvoj situaciji gubi smisao i stručnu opravdanost.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da su 17. septembra pristigle tri prijave kju groznice, upućene iz epidemiološke službe Doma zdravlja Nikšić. Time ukupan broj registrovanih slučajeva tokom 2024. godine iznosi osam, navedeno je u saopštenju. U međuvremenu su registrovana još dva inficirana pacijenta.

Iz Instituta su objasnili da je infekcija kod ljudi često asimptomatska, ali može imati blagi do teški i rijetko smrtonosni tok. Obično se manifestuje kao bolest slična gripu i može uključivati simptome: iznenadna glavobolja, groznica, bolovi u mišićima, umor, noćno znojenje, gubitak u težini, bolovi u zglobovima i mučnina/ povraćanje. Kod pojedinih slučajeva može se razviti i upala pluća, a simptomi poput umora mogu trajati duže vrijeme.

,,Jako je bitna poruka za građane da ne treba da brinu, da je zdravstveni sistem potpuno spreman”, osvrnuo se na kju groznicu i premijer Spajić. O toj spremnosti najbolje govori do sada urađeno.

 

VUK IKOVIĆ, BIOLOG
Nebriga i nesposobnost

Ako Opštine Danilovgrad i Nikšić ne preuzmu hitne mjere zaštite desiće se velike negativne društveno-ekonomske posljedice.

Povećava se broj zaraženih i usmrćenih krava, a u posljednje vrijeme i broj zaraženih stanovnika, testiranja na Q groznicu su sporadična. Desetkovanje stočnog fonda u Danilvgradu je realnost. Iz straha da se ne zaraze, građani sve manje kupuju mlijeko iz Crne Gore.

Zato Skupština Crne Gore treba da uvede vanredno stanje na području opštine Danilovgrad u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju.

Opštine Nikšić i Danilovgrad moraju pod hitno da odrede lokaciju za zakopavanje usmrćenih krava jer će broj zaraženih i usmrćenih povećava. Svaka zaražena krava ako se na vrijeme ne eutanazira uzrokuje prenošenje bolesti na druge krave.

Ovo se uvijek dešava kada na ključnim mjestima rade ljudi koji nemaju potrebno znanje i iskustvo. Zakazali su prije svega oni koji rukovode institucijama, a dijelom i vlasnici poljoprivrednih objekata jer nemaju sve potrebne biosigurnosne mjere.

Zašto je Naredba za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Q groznica kod goveda stupila na snagu tek 17. avgusta ove godine ako znamo da je još prije pet godina u Crnoj Gori evidentirano 84 krave, ovce i koze koje su bile oboljele od Q groznice? Zašto Opštine od 17. avgusta nijesu uradile pripremu sigurnosnih mjera i odredile lokaciju za zakopovanje krava. Ovo su pokazatelji da Opštine i Vlada ne brinu o stočarima, a ko ne brine o proizvođačima hrane taj ne brine ni o građanima.

Sakrivanje informacija je uzrokovalo rast straha i panike. Svaka odluka donešena bez informisanja mještana i bez saglasnosti građana je loša odluka čak i kada takva odluka ima dobru namjeru. Pored nepostojanja lokacije za zakopavanje usmrćenih krava građani su zabrinuti zbog 14 leševa krava zakopanih u blizini gradskog izvorišta, pri tome Opština zvanično ne preduzima nikakve mjere da se izvrši sanacija ovog mjesta. Očigledno će građani morati da organizuju nove proteste kako bi fizički zaštitili svoje živote.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo