Povežite se sa nama

Izdvojeno

BERANSKE VLASTI U PROBLEMIMA ZBOG ZEMLJIŠTA PRODATOG KOMPANIJI LIDL: Novi kamen o vratu

Objavljeno prije

na

Beranci sve češće pitaju zašto je Opština prodala baš ovaj plac, pored toliko drugog zemljišta koje ima u svom posjedu, pa i užem gradskom jezgru. Naime, pored velikog broja privremenih objekata, na ovoj lokaciji se nalazi i takozvana buvlja pijaca, na kojoj veliki broj porodica zarađuje za život

 

 

Opština Berane, pored svih problema koji su je zadesili usljed aktuelne političke krize, već do kraja godine mogla bi imati ozbiljne pravne i finansijske komplikacije ako do tada ne privede namjeni zamljište koje je poslednjih dana prošle godine prodala kompaniji „Lidl“. Riječe je o skoro hektaru zemljišta na najatraktivijoj lokaciji u gradu, preko puta Gimnazije, na kojoj bi trebalo porušiti veliki dio privremenih objekata koji se godinama tu nalaze i od čega živi stotinu trideset porodica.

Na poslednjoj sjednici Skupštine opštine u prošloj godini, pred novogodišnje praznike, dosadašnja odbornička većina je izglasala odluku o prodaji predmetnog zemljišta, a protiv te prodaje tada su bili samo odbornici Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske partije socijalista (DPS).

Prodaja je najprije trebalo da bude obavljena u januaru, ali je zbog „izvjesnih komplikacija“ obavljena putem intenet javne licitacije nakon dva mjeseca. Zemljište je prodato za nepunih dva miliona eura. Zanimljivo je da je tadašnje rukovodstvo Opštine znalo unaprijed da će ga kupiti Lidl, a da je prije toga sa kupcima obavljen jedan sastanak u Beogradu.

Sve to su okolnosti koje su građane navele na zaključak da je prodaja bila namještena, i postavljaju pitanje ko je pregovarao u Beogradu sa predstavnicima Lidla. Lidl je približno polovinu ugovorene cijene uplatio odmah, a da bi uplatio i ostatak moraju se porušiti objekti na placu i zemljište privesti namjeni. Ako se to ne uradi, kompanija Lidl sasvim sigurno neće sjedjeti skrštenih ruku, već će tražiti penale zbog nepoštovanja ugovornih obaveza. A ako do toga dođe, to neće biti mali iznosi.

Ono što se sada sve češće može čuti u Beranama je pitanje zašto je Opština prodala baš plac na ovoj lokaciji, pored toliko drugog zemljišta koje ima u svom posjedu, pa i užem gradskom jezgru. Naime, pored velikog broja privremenih objekata, na ovoj lokaciji se nalazi i takozvana buvlja pijaca, a veliki broj porodica živi isključivo od tih prihoda i teško da će mirno gledati njeno rušenje.

Da eventualno rušenje neće mirno posmatrati, najavili su još prošle godine vlasnici privremenih objekata koji su na toj lokaciji razradili poslove. Pitanje je, naravno, da li oni imaju načina da to spriječe, ali Opština Berane u situaciji u kojoj se našla trenutno ne može da započne taj posao kako bi na vrijeme Lidlu predala prodato zemljište.

Prema informacijama koje su tada saopštavane, navodno je Lidl insistirao na ovoj lokaciji, dok neke druge informacije govore da to nije do kraja tačno, i da bi ta kompanija prihvatila i zemljište na drugom mjestu u gradu koji je upravo poznat po tome da ima mjesta za širenje kao malo koji drugi grad u Crnoj Gori.

Više sagovornika Monitora, koji su vlasnici privremenih lokala, kazalo je da ne bi bilo dobro da se stekne utisak kako su oni protiv ulaska ove njemačke trgovačke kompanije u Crnu Goru, ali da im je samo trebalo ponuditi drugu lokaciju. „Uostalom, lokalna uprava se tada hvalila kako je uspjela da dovede stranog investitora. Kakav je to investitor? To je trgovački lanac koji će samo da isisava novac i iznosi ga iz Crne Gore“, kaže vlasnik jednog lokala.

On postavlja logično pitanje – koliko će „Lidl“ zaposliti radnika, i da li će to biti više nego što sada ima onih koji sada rade i žive od rada na ovoj lokaciji. „Pravi potez bi bio da se Lidl locirao na drugom mjestu, da oni zaposle nekih pedeset radnika, teško je vjerovati da će više, a da mi ostanemo ovdje da radimo. To bi bilo mnogo bolje sa socijalnog aspekta. Ovako, Lidl zaposli pedeset radnika, a sto trideset koji sada žive i rade od ove lokacije ostane bez kore hljeba“, kaže taj privatnik.

On i njegove kolege ne vjeruju da se može svima nadoknaditi i kompenzirati posao na način kao što je obećano – izgradnjom nove tržnice. „Prvo, za tržnicu treba mnogo novca, i ko nama može garantovati da ćemo baš mi dobiti tamo štandove ili poslovne prostore. Nas je mnogo više nego što će tamo biti mjesta“, ističu naši sagovornici.

Kako god bilo, problem prodaje zemljišta „Lidlu“ na najprometnijem mjestu u gradu, pored saobraćajnice koja vodi do tri srednje škole i Kliničko bolničkog centra, sigurno će biti vruć krompir za buduću lokalnu vlast u gradu.

U ovom trenutku to je najfrekfentnija raskrsnica i saobraćajnica u gradu, a kako će biti još i najavljenom izgrdnjom „Lidla“, može se samo zamisliti. Saobraćajnica će se morati proširivati, ali je pitanje kako i na čiju štetu. Teško da će „Lidl“ ustupiti zemlju za izgradnju još jedne saobraćajne trake prema KBC. Njima je važno, i to je bio jedan od uslova, da na lokaciji koju kupuju ima mjesta za stotinu parking mjesta.

Sada je već sasvim izvjesno da se dosadašnja lokalna vlast može smatrati bivšom, koliko god se prolongiralo zakazivanje sjednice i raspuštanje lokalnog parlamenta na kojem bi se skratio mandat odbornicima, što su od predsjednika SO Miluna Rmuša (Demokrate) zahtijevali i Ministarstvo javne uprave i Vlada Crne Gore.

Poslednja vijest je da će to biti u petak, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima, ali još niko ne može garantovati da će biti kvoruma. Kako god bilo, na kraju će se morati završiti uvođenjem prinudne uprave, odnosno raspisivanjem vanrednih lokalnih izbora.

U međuvremenu neko mora da počne posao rušenja lokala, a taj neko se još nije našao. Vlasnici lokala najavljuju proteste. Sve to je vjerovatno došlo i do ušiju Lidla. Možda ni oni ne bi željeli da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom. U tom slučaju se stvari još više komplikuju, jer lokalna uprava već troši novac od prodaje zemljišta.

Nakon predstojećih izbora, samo je pitanje za koliko mjeseci, nije nemoguće da bi narednoj lokalnoj upravi pitanje “privođenja namjeni” zemljišta koje je prodato kompaniji Lidl moglo postati veliki kamen o vratu. Šta ako budu morali da vraćaju novac? Ili da plaćaju penale ako sve ode na abitražu? Tada bi se mogla pokazati i druga, tamna strana, „velikog poslovnog poteza i uspjeha“ koji odlazeća lokalna uprava ostavlja za sobom.

                                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo