Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju Jasavića i Nedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao
Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.
On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.
„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.
Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekspanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
„Ono što ja znam je to da je Jasavić, kao odgovoran čovjek, napisao nedavno novčanu kaznu NPCG, i da je poslije toga iz tog javnog preduzeća zatraženo njegovo izuzeće, što je Uprava inspekcijskih poslova i učinila i izuzela ga iz nadzora NP Prokletije. Ali je zato tužilac sada tražio da se procijeni šteta koja je pričinjena, i neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara“ – rekao je Cecunjanin.
Inspektor Hakija Jasavić nije želio da priča na ovu temu, ali je potvrdio da mu je zabranjeno da istupa u javnosti putem medija.
U međuvremenu je građanski aktivista iz Plava Rašit Marković putem Fejsbuka poručio da neko želi da napravi inspektora Jasavića neprijateljem „većim od potkornjaka“. I da zbog na Fejbuku napisanih stavova stoji na raspolaganju državnim organima.
Reagovao je i Cecunjanin koji je citirao poznatog profesora doktora Miladina M. Ševarlića, agroekonoma, predsjednika Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije.
„Svakog dana drvo visoko 12 metara upije iz zemlje oko 190 litara mineralnih materija, zatim podigne tu mješavinu do vrhova krošnje, pretvori je u 4,5 kilograma ugljenih hidrata i oslobodi 1700 metara kubnih kiseonika“ – kazao je Ševarlić.
Cecunjanin je Monitoru kazao da je ovaj citat stavio na svoj Fejsbuk profil da bi pokazao da se, pored ekonomske štete koja u ovom trenutku iznosi dvadeset miliona eura, okvirno može izračunati i ekološka šteta koju je pričinio potkornjak u šumama na teritoriji Plava, a posebno Nacionalnog parka Prokletije.
„Naša procjena, uz pomoć stručnjaka, naravno, je da je u šumama Plava zbog potkornjaka osušeno najmanje 151 hiljada stabala smrče. Pri tome, smrča ide u visinu i do 40 metara. Kada bi se iglice samo jedne smrče poređale po zemlji, zahvatile bi površinu od 40 ari. Sada možete da zamislite kolika je ekološka šteta od potkornjaka“ – kazao je Cecunjanin.
On je 151 osušenih hiljadu stabala pomnožio sa 1700 metara kubnih kiseonika i dobio brojku od 256 miliona i 700 hiljada kubnih kisionika koliko se gubi svakodnevno iz plavskih šuma.
„To je minimum, jer profesor Ševarlić govori o drvetu visokom 12 metara, a smrča ide u visinu i do 40 metara. To znači da bi, zapravo, ovu brojku od 256 miliona trebalo pomnožiti sa još tri, to bi bilo 770 miliona metara kubnih kisenika koji se svakodnevno gubi zbog osušenih stabala“ – kazao je Cecunjanin.
On je zbog toga rekao da problem potkornjaka nije više problem Plava i Crne Gore, već mnogo širih prostora, koji trpe zbog manjka emitovanja kiseonika.
Njegov kolega, Rašit Marković, ovaj ekocid doveo je u vezu sa ekocidom koji je napravljen izgradnjim dvije male hidroelektrane u Nacionalnom parku Prokletije, gdje su pokupljene i stavljene u cijevi, od samih izvorišta, tri rijeke pitke vode.
„Tu je izvršeno takozvano dreniranje terena, i zemlja je potpuno isušena. Prvo sušenje stabala i napada potkornjaka dogodio se upravo na tom području. Ja mislim da je ovaj prvi ekocid izazvao ovaj drugi. Oni broje uhvaćene potkornjake, a nas prave neprijateljima, dok građani Plava ovo mirno posmatraju“ – kaže Marković.
Pošto su sve institucije u Crnoj Gori do sada ostale nijeme na ovaj problem, NVO Drvoprerađivači Plava obratili su se predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, poslaniku Armenu Šehoviću iz tog grada, kao i Upravi za inspekcijske poslove da pomognu oko nalaženja rješenja.
„Umjesto da se proglasi epidemija, oni su izuzeli inspektora Hakiju Jasavića da ne vrši nadzor u NP Prokletije i da ne kaže da je ovo što se radi kriminal, a jedini krivci su Agencija za zaštitu životne sredine, Nacionalni parkovi Crne Gore i NP Prokletije“ – napisali su oni.
Tufik SOFTIĆ
Stav4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FELJTON3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
OKO NAS3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice