Povežite se sa nama

Izdvojeno

DUŠANKA HOMEN, ADVOKATICA KOJA JE  SKORO DVIJE DECENIJE OTVARALA DOM ZA VELIKA SLIKARSKA IMENA:  Bilo jednom u Kotoru

Objavljeno prije

na

Udajom za  inžinjera Borivoja Cika Homena, Dušanka je ” došla” u familiju, a sa njom velika imena  likovne scene. Svake godine, uvijek  osmog avgusta, skoro dvije decenije, u Kotoru,  Kod Homena  su  održavane izložbe, a vrata njihovog doma širom su otvarana za brojne posjetioce. Za ljubitelje lijepe umjetnosti,  ali i za one koji su na ove manifestacije dolazili tek radi ukusnog posluženja

 

 

U prijatnoj hladovini kotorskog doma porodice Homen, na pjaci, blizu bivšeg zatvora, dočekala nas je Dušanka Subotić Homen. Vrelina julskog  dana ne osjeća se u ovoj kući, omedjenoj  teškim kamenim zidovima,  i dekorisanoj komadima antičkog namještaja, tanjirima i posudama. U vlasništvu porodice je i prostor  dugo poznat kao galerija  Kod Homena.

Udajom za inžinjera Borivoja Cika Homena, Dušanka je ” došla” u familiju, a sa njom velika imena  likovne scene. Svake godine, uvijek  osmog avgusta, skoro dvije decenije,  Kod Homena  su  održavane izložbe, a vrata njihovog doma širom su otvarana za brojne posjetioce. Za ljubitelje lijepe umjetnosti,  ali i za one koji su na ove tradicionalne manifestacije dolazili tek radi ukusnog posluženja. A bilo ga je uvijek tokom prigode otvaranja izlozbe…

” U mojoj advokatskoj kancalariji i kroz moj posao imala sam puno susreta sa vrhunskim umjetnicima, Mićom Popovićem, Oljom Ivanjicki, Kostom Bradićem, slikarima  Medijale”  priča Dušanka Subotić Homen. Kao advokatica  upoznala je   princezu Jelisavetu Karadjordjević.” Branila sam i odbranila  zahtjev koji je princeza pokrenula  za rehabilitaciju njenog oca kneza Pavla i povrat oduzete mu imovine…” Poslovna saradnja,  prerasla je u blisko prijateljstvo.

Tokom prve  posjete princeze Jelisavete domu Homena davne 2001.godine, začeta je ideja koja će se već sledeće godine realizovati, izložbom slika Olje Ivanjicki.

” Olja je došla u naš dom da pozdravi princezu i oduševila se ambijentom galerijskog prostora. Dogovorile smo se  da sledeće godine tu napravimo njenu izložbu. U organizaciji udruženja Umjetnost bez granica  koje smo registrovali, i  uz neophodne saglasnosti,  uvezli smo  Oljine slike i crteže…”

Izložbu  Olje Ivanjicki otvorila je princeza Jelisaveta Karadjordjević u intimnoj porodičnoj galeriji porodice Subotić Homen. Skoro dvije decenije ova praksa nastaviće se sa nekim drugim značajnim imenima,  koja su kvalitetom izloženih slika obogaćivala  kulturnu ponuda Kotora i cijele  Boke. Olja će ostati prijatelj i stalni gost porodice, ali i dragocjena pomoć u pisanju kataloga. Prijateljica sa kojom su se domaćini dogovarali o tome šta izlagati  i umjetnica koja je prisustvom u Kotoru plijenila na samo njoj znan način.

U galeriji Kod Homena izlagali su   slikari Mediale, Miro Glavurtić, Kosta Bradić, Milić od Mačve…Prikazani su ovdje  i radovi Miće Popovića.” Slike mi je pozajmio Mićin i Verin sin, Jovan.” Prvi put javno su prikazane i slike Milića od Mačve za koje je autor mislio da su uništene, jer su ostale u posjedu kod žene od koje se ne baš prijateljski rastao.” Optuživao je bivšu suprugu  da je spalila njegova prva djela,  ali ona mi ih je posudila  za izložbu”, sjeća se  Dušanka.

Prvi put je u ovoj galeriji, na kolektivnoj izložbi  2004 . godine, a pod nazivom Novi život Mediale prikazana slika, zajedničko djelo svih članova grupe . Godinama je  tu sliku uradjenu 1969.,  urolanu i spakovanu, čuvala  Olja Ivanjicki. Nakon  ove izložbe slika  je odnesena u Beogarad, i dio je stalne postavke  Salona Mediale, oformljenog te godine  kao dio Istorijskog muzeja Srbije.

I  2009. godine,   Homeni su zajedno sa Oljom pripremali  nešto ” medialno” . Osmog avgusta, planirano  je da se održi izložba Leonida Šejke  pod nazivom  Destrukcijama i intervencijama. Slike i crteži koje je  Šejka radio za jedan   naučni časopis i koje je Olja Ivanjicki  čuvala poslije njegove smrti. Ali, u junu te godine Olja je umrla, a Dušanka Subotić Homen 2010,  u znak sjećanja na svoju veliku prijateljicu, priredjuje izložbu radova –  Šejki i Olji. ” Ideja je bila da ovom izlozbom napravim omaž ovim velikim slikarima. Do Šejkinih slika je bilo teško doći. Skupila sam one njegove  slike koje su bile kod Olje, poneku posudila iz muzeja …Dvije slike  su bile tako karakteristične za njihov način rada. Sa jedne strane je slikao Šejka, a sa druge bio je Oljin rad. Jer faktički Olju je Šejka naučio da slika. Ona je bila vajar…” priča naša  sagovornica.

Izložbe  Kod Homena, koje Kotorani dobro pamte, bile su prestižne a opet intimne. ” Neko je dolazio da vidi princezu ili ambasadore Amerike i Rusije koji su otvarali izložbe, drugi opet jer vole umjetnost…”, priča Dušanka. Ona i njen suprug sve su sami radili bez pomoći Opštine ili državnih organa. Ceremoniju otvaranja pratila je Gradska muzika  i  solo pjevačice Muzičke akademije. Zapjevali bi i članovi grupe  Karampana u kojoj je bio  Dušankin muž Ciko i njegovi kotorski drugovi. Pomoć su svesrdno pružali i domaći umjetnici. Poput  slikara Milenka Premovića,  danas galeriste u Gradskoj galeriji Kotor.

Kod Homena je izlagao i kotorski slikar  Jovo Abramović. Radovi ovog  ” samoukog ali genijalnog slikara”, kako ga opisuje Dušanka Homen,  dekorišu i danas zidove trpezarije u njenoj kući. Šarmantno se smiješeći,  priča kako je na otvaranju Abramovićeve izložbe neka žena, aludirajući na činjenicu da je Jovo  ” liberal”, doviknula :  ” E moj Jovo šta si dočekao da ti  četnikuša pravi izložbu. Ja nikad nisam bila četnikuša, a nije mi ni u porodici niko bio  četnik. Srpkinja sam iz Beograda i tu činjenicu ne mogu promijeniti…”

Dušanka Subotić Homen  ćerka je uglednog beogradskog advokata Slobodana Subotića , unuka Dušana Subotića  sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Banja Luci  i u pet navrata narodnog poslanika u Skupštini Kraljevine Jugoslavije . ” Deda je ubijen 5. maja 1941. godine  kao prva žrtva ustaškog terora u Banja Luci zajedno sa  vladikom Platonom Jovanovićem. SPC ga je uvrstila u red sveštenomučenika.”

I o  ocu Slobodanu, Dušanka govori sa neskrivenim ponosom. Bio je  jedan od advokata u procesu protiv generala Dragoljuba Mihajlovića, kasnije i Milovana Djilasa.  Branio je autora knjige  Krajina i Krajišnici, profesora Jovana  Zubovića.” Ova knjiga je procesuirana u smederevskom sudu i ocijenjeno je da ne sadrži nikakve elemente protiv države i sistema. Nedugo poslije, 1971. godine,  moj otac je okrivljen da  nije prijavio sadržaj knjige i odgovarao je kao saučesnik na izradi  knjige  Zubovića. Umro je 1975.   Dušanka nam je ” otkrila” da je datum izložbe 8. avgust, izabran jer je to datum rodjenja njenog oca.

Djeca, sin i ćerka, oboje advokati, ljeta  provode u porodičnoj kući Homena u Rovinju. Galerije više nema, ali žive brojne anegdote sa izložbi  Kod Homena.  Danas je ovdje antikvarnica i vrijedni raritetni predmeti.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

HORIZONTI

ANDRIJA MANDIĆ – VOJVODA DIOBA: Od Ace do Ace

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandić je predstavio  novi logo Skupštine koji veoma podsjeća na slična rješenja u Srbiji i RS. Na logu je predstavljena zgrada Banovine na Cetinju.  Teško je povjerovati da riječi o kralju Aleksandru i  logo Skupštine nisu ciljana provokacija vojvode Mandića. Banovina je bila upravna zgrada Aleksandrovih namjesnika izgrađena nakon okupacije i uništenja Crne Gore. Svoga djeda, crnogorskog kralja Aleksandar je svrgnuo sa prijestola i zabranio mu povratak u zemlju. U Banovini je bio i kazamat za crnogorske rodoljube

Od silaska Demokratske partije socijalista (DPS) sa vlasti početkom decembra  2020. godine. lider Nove srpske demokratije (NSD) i osnivač bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić je potencirao priču o pomirenju u Crnoj Gori. Obećao je da će je sprovoditi čim dobije priliku. Prošle godine u prvom krugu predsjedničkih izbora na kojima je Mandić bio kandidat svoje stranke, a i poželjan od strane DPS-a za finale trke, u opštini Tuzi je dobio 827 glasova. To je sredina gdje gotovo isključivo žive etnički Albanci. Rezultat mu je bio jači i od zbira glasova građanski orjentiranih Jakova Milatovića i Alekse Bečića. Tada se iz krugova bliskih Mandiću potenciralo da iako izrazito prosrpski  DF nije nastupao na lokalnim izborima u Tuzima,  njegova “politika pomirenja očigledno ima dobro uporište”. U kasnijim izborima ova satirična baza podrške među Albancima je utihnula shodno povlačenju DPS-ovih resursa za nabavku glasova.

Krajem oktobra prošle godine Mandić je izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore dok je njegova NSD krajem jula ušla u rekonstruiranu 44. vladu Milojka Spajića zajedno sa Demokratskom narodnom partijom (DNP) i Bošnjačkom strankom (BS). Novi sastav nikad veće Vlade sa dvotrećinskom podrškom u parlamentu (dovoljnom da mijenja i Ustav) su mnogi u diplomatskim krugovima prećutno pozdravili u nadi da će se konačno krenuti u sređivanje katastrofalnog stanja u pravosuđu. Ogromna i troma državna administracija je još jedna oblast na koju i Zapad i međunarodne finansijske institucije imaju ozbiljne primjedbe. Do sada ni sudstvo ni državna administracija nisu ni taknuti niti ima naznaka tome.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 18. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ NAČELNIKA GENERALŠTABA ZORANA LAZAREVIĆA: Politizacija bez pauze

Objavljeno prije

na

Objavio:

U priču o smjeni Lazarevića  uključili su se  i vlast i opozicija.   Opozicija  pokušaj smjene Lazarevića interpretira kao  namjeru prvenstveno struktura bivšeg Demokrtskog fronta da preuzmu komandovnje vojskom, što vlast negira. Milatović insistra da se radi o pokušaju politizacije vojske, a njegovi oponenti da predsjednik preko Savjeta pokušava  da utvrdi svoju poziciju uoči  pregovora za formiranje vlasti u Podgorici

 

Sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, održana krajem prethodne sedmice, zbog pisma načelnika generalštaba (GŠ) Zorana Lazarevića članovima vrhovne komande, u kom je  optužio ministra odbrane Dragana Krapovića za „djelovanje koje šteti Vojci Crne Gore i urušava njenu borbenu gotovost“, okončana je – pauzom.

“Današnja sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost je pauzirana, i biće nastavljena kad to dozvole agende članova Savjeta”, saopšteno je iz kabineta predsjednika države Jakova Milatovića. Milatović je zaslužan za pauzu u slučaju Lazarević, višemjesečnom sukobu na relaciji ministar odbrane – načelnik generalštaba, ali i sukobu unutar samog Savjeta za odbranu.

Predsjednik je  ponovo na Savjetu odbio da podrži Lazarevićevu smjenu, na kojoj već duže instistira ministar Krapović. Premijer Milojko Spajić i predsjednik parlamenta Andrija Mandić podržavaju Krapovićev predlog.

Milatović je navodno na posljednjoj sjednici tražio  da se „spusti lopta“, i da Krapović odustane od zabrane koju je postavio Lazareviću vezano za aktivnosti u inostranstvu. Krapović je odbio da povuče  odluku, insistirajući da se ponaša u okviru nadležnosti.

Sukob na relaciji Krapović – Lazarević kulminirao je nakon što je načelnik generalštaba saopštio da mu je ministar zabranio aktivnosti u inostranstvu. Lazarević je to nazvao atakom na njegovu oficirsku čast i dostojanstvo, a zabrana je bila i jedan od povoda njegovog pisma članovima Savjeta.

„Ubijeđen sam da Krapović i neko još uz njega smišljeno urušava sistem odbrane države… Razlog pisanja pisma je što se on miješa u komandovanje vojskom i preuzima nadležnost Savjeta i moju. Drugi razlog je jer mi je zabranio odlazak u inostranstvo, na konferencije vojnog komiteta EU i jednog tijela NATO-a, tako da će prvi put u višegodišnjem trajanju ovih tijela, stolica Crne Gore ostati prazna. To je slučaj bez presedana i bruka za državu Crnu Goru, i ja o tome neću da ćutim”, naveo je Lazarević u pismu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 18. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TROVANJE RADNIKA U LUCI BAR: Sistem tihog ubijanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Slučaj povećanog nivoa olova u krvi 58 radnika barskog Port od Adria otkrio je nesposobnost institucija da pravovremeno pomognu i suoče se sa ovim problemom. Objelodanio je i to da se godinu dana krilo da su u okruženju Luke Bar koncentracije olova i arsena veoma visoke. Koncentracija kancerogenog i po zdravlje opasnog arsena je čak deset puta veća u odnosu na normalu

Kod lučno-transportnih radnika u barskom Port of Adria koji rade pretovar rude, olovnih koncentrata i cinka, prije dvije sedmice utvrđen je povišen nivo olova u krvi. I to ne mali, 58 od 63 testirana radnika ima vrijednost od 40 do 119 mikrograma, a tolerisana vrijednost olova u krvi čovjeka je 28 mikrograma po litru.

Zabrinutost radnika i njihovih porodica nije našla na adekvatnu reakciju u zdravstvenom, a ni ostalim državnim sistemima. Obraćali su se  izabranim ljekarima, jedan od njih i Institutu za javno zdravlje, ali pomoć nijesu dobili. Iz Instituta za javno zdravlje saopštavaju da su dobili dopis od jednog od njih i da vjeruju da su ,,kolege iz nadležnih zdravstvenih ustanova preduzele sve nepohodne mjere”.

Podaci o ugroženosti radnika ne bi se ni saznali, jer nadležni dom zdravlja nema mogućnost analize krvi na prisustvo teških metala, da turska kompanija koja upravlja Port of Adria nije svoje radnike testirala u privatnim klinikama. Saopštili su i da su nakon što su dobili rezultate, koji su pokazali da određeni zaposleni imaju nivo teških metala u krvi znatno iznad dozvoljene granice, konsultovali kliniku i dogovorili dodatne testove u Berlinu koji će ukazati na sljedeće korake – moguće liječenje i neophodne terapije ako bude bilo potrebno.

I dok su radnici čekali, tek kada su mediji objavili ovu vijest, reagovali su i nadležni. ,,Obzirom na slučajeve trovanja olovom u kompaniji Port of Adria, zahtijevam hitnu istragu i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite svih radnika“, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović i pozvao sve nadležne organe da se hitno uključe i ispitaju slučaj, jer je ugrožavanje zdravlja zaposlenih neprihvatljivo. ,,Svaka odgovorna strana mora snositi posljedice”, zaključio je Radulović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 18. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo