Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2″.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

“Sve ostalo predstavlja politički marketing i ekonomski populizam koji bi kao rezultat mogao imati smanjenje konkurentnosti naše privrede, uz povećanje javnog duga, što nažalost vidimo da se dešava i što zahtijeva dodatnu pozornost”, ocijenio je predsjednik države.

Milatović je PES napustio krajem prethodnog mjeseca, uz ocjenu da je “dosadašnji način rada suprotan obećanom i vrjednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta”. Uslijedile su optužbe iz PES-a da ih Milatović “opstruira”. Stranka je potom ostala bez dobrog dijela odborničkog kluba u Podgorici, čije posljedice gledamo sada.

U Glavnom gradu je raskol u PES-u doveo do formiranja posebnog poslaničkog kluba  koji  čini dio odbornika PES-a koji su uz Milatovića. Oni su skupa sa GO URA i Pokretom za promjene potpisali  memorandum o saradnji, o zajedničkom djelovanju unutar lokalnog parlamenta. Time su, tvrde, “riješili krizu vlasti u Podgorici“.

“Očekujemo od svih činilaca vlasti konstruktivan pristup, uz poštovanje da naše naredno zajedničko djelovanje znači zajedničko djelovanje, zasada, 11 odbornika. Ostajemo otvoreni za saradnju sa drugim odbornicima koji dijele programske vrijednosti i žele da pomognu jačanju i poboljšanju rada gradske uprave”, saopštili su.

U međuvremenu, pljušte optužbe između dva krila nekadašnjeg kluba PES-a.  Posebni klub, koji je stao uz Milatovića, optužuje Spajićevo krilo za „neraskidiv odnos sa DPS-om i Bemaxom“ i nedostatak meritokratije. Spajićevo krilo, nakon što  Posebni klub nije došao na zakazanu sjednicu Skupštine, kao ni DPS, zbog čega nije bilo kvoruma za rad, svoje dojučerašnje kolege takođe optužuje za „organizovani bojkot Skupštine u režiji opozicije predvođene DPS-om“, distanciranje od koalicionog sorazuma lokalne većine, te glad za funkcijama.

Iz dijela opozicije poručuju da ih situcija u Podgorici podsjeća na budvanski scenario, i smtraju da su vanredni izbori rešenje i za Glavni grad. Za sada vlast na državnom nivou tvrdi da krize u Podgorici nema.

Ona u Budvi razriješena je – vanrednim parlmentranm izborima zakazanim za maj ove godine. Milatović je rapisao  lokalne izbore u tom gradu  za 26. maj, nakon što su odbornici Skupštine opštine Budva na ovonedjeljnoj sjednici donijeli Odluku o skraćenju mandata SO Budva, pod prijetnjom uvođenja prinudne uprave u tu opštinu.

“U skladu sa ustavnim i zakonskim ovlašćenjima donio sam Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u SO Budva, koji će biti održani u nedjelju 26. maja 2024. godine. Izbore sam zakazao u najranijem mogućem terminu, a kako bi se izbjegao negativan uticaj novonastalog političkog trenutka na ekonomsku dinamiku u opštini Budva u kontekstu ljetnje turističke sezone. Pozivam sve učesnike izbornog ciklusa na odgovorno i fer djelovanje u predstojećoj izbornoj kampanji”, saopštio je Milatović

Budvanski parlament raspušten je samo godinu i po nakon lokalnih izbora na kojima je nekadašnji Demokratski front predvođen pritvorenim predsjednikom Milom Božovićem, osvojio apsolutnu većinu.

Inicijativu za skraćenje mandata budvanskog parlamenta podnijela je koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista. Osim njih koji su tu inicijativu podnijeli, za nju su glasali i odbornici SDP-a, Demokrata, URA, te odbornici kluba “Budva naš grad, naša porodica, naša kuća”, nastalog nakon cijepanja kluba nekadašnjeg DF.

Uoči glasanja skupštinsku salu napustili su odbornici kluba “Za budućnost Budve NSD- PZP”  i klub odbornika “SNP – nezavisni odbornik Mladen Kažanegra”.

Milo Božović je uhapšen u aprilu prošle godine zbog sumnje da je učestvovao u krijumčarenju kokaina i za veze sa organizovanim kriminalom. Specijalno tužilaštvo protiv njega i još 20 osumnjičenih podiglo je optužnicu kojom ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc preko četiri tone kokaina.

Kako nije bio izabran zamjenik predsjednika Opštine, Božović je upravljao Budvom iz pritvora. Odluci  o skraćenju mandata i novim izborima, prethodio je pokušaj dijela  vladajuće većine da izbjegne uvođenje prinudne uprave tako što bi usvojili zahtjeve Vlade da se Božović suspenduje sa čela opštine, no za to nije bilo potrebne većine. Na sjednici na kojoj je izglasana odluka o raspuštanju parlamenta pljuštale su optužbe.  Dio odbornika bivšeg DF koji nijesu glasali za raspuštanje, optužili su svoje dojučerašnje saborce da su uz pomoć DPS-a raspustili parlament. Iz kluba Demokrata ukazali su da je Božović sam mogao podnijeti ostavku, a kao uzrok svemu ukazali na raskol u bivšem DF u. Iz UR-e se čulo da je predsjednik parlamenta Andrija Mandić „prodao Budvu Spajiću“. I tako redom….

U međuvremenu, propao je i sastanak lidera parlamentarne većine koji je organizovao Mandić. Cilj je bio prevazići  krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanku su prisustvovali  predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj i premijer Spajić. Kriza je ostala na istom. Kako pišu mediji, sastanku nije prisustvovao predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, u znak protesta zbog izbora Predraga Drecuna za predsjednika Upravnog odbora IRF-a. On je saopštio kolegama iz većine da zbog toga do daljeg neće prisustvovati sastancima,

Cilj svakako nije ispunjen, pošto su Demokrate, prema pisanju medija, zaključile da je sastanak besmislen s obzirom da se čeka odluka Upravnog suda o izboru čelnika Uprave policije.

                      Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo