Poligrafsko testiranje uobičajena je praksa provjere kandidata za funkcije koje su povezane sa nacionalnom bezbjednošću i obavještajnim djelatnostima u SAD-u i Izraelu
Odluka Vlade da se izbor vršioca dužnosti šefa Uprave policije sprovede uz dobrovoljno poligrafsko testiranje, otvorila je temu kako se ta vrsta testa koristi u svijetu, te da li je to uobičajena praksa. Uslov za poligraf je bio neobavezan, isto kao i predlog da dva kandidata koja su prošla ovo testiranje budu izabrana za v.d. direktora Uprave policije.
Biviši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić izjavio je da je poligrafsko testiranje kandidata diskriminacija i ponižavajući odnos prema policijskim službenicima. ,,Još ako dobijete direktora policije koji nije prošao poligraf, onda to unosi nepovjerenje unutar same institucije, od strane službenika policije ali i u odnosu sa međunarodnim partnerima”, istakao je Adžić.
Poligrafsko testiranje uobičajena je praksa provjere kandidata za funkcije koje su povezane sa nacionalnom bezbjednošću i obavještajnim djelatnostima u SAD-u i Izraelu.
U zemljama Evropske unije, kao i u našem regionu, poligraf se koristi kao pomoćno sredstvo prilikom istrage, uz obavezni pristanak onoga koji se upućuje na poligraf. Brojna su svjedočanstva poligrafista iz regiona čijim su radom riješeni značajni slučajevi.
U nedavno preko medija distribuiranom priručniku – Građani i policija, kojeg su sačinili MUP i Akcija za ljudska prava, navodi se da je poligraf instrument za pokušaj otkrivanja istine, preciznije stresa, nastao početkom 20. vijeka (1921) na osnovu istraživanja J. A. Larsona, studenta medicine na Kalifornijskom univerzitetu, koji je različite instrumente za mjerenje disanja, krvnog pritiska i pulsa ugradio u jedan prenosiv aparat koji je sve te fiziološke procese simultano registrovao. Instrument koji se obično koristi za poligrafska ispitivanja sastoji se od „snimača“ koji procjenjuje tri temeljna pokazatelja: broj otkucaja srca, krvni pritisak i provodljivost kože (elektrodermalnu aktivnost).
Stručnjaci objašnjavaju da poligraf bilježi reakcije na koje čovjek ne može da utiče, kao što su: znojenje, disanje, zasićenost kiseonikom… Mnogi na razne načine pokušavaju da prevare detektor, pa su zabilježeni primjeri uzimanja ljekova, posebno onih koji suzbijaju pritisak. Pojedini stručnjaci upozoravaju da je jedan od razloga zbog kojeg se poligrafsko ispitivanje ne uzima kao dokaz – osobe sa psihopatskom strukturom ličnosti koje lako prolaze ispitivanje na poligrafu, jer nemaju osećanje krivice pa tijelo ne pokazuje nikakve promjene.
Na ispitivanje utiče i stres, anksioznost, nervoza zbog same procedure testiranja, pa je od velike važnosti sposobnost ispitivača da na pravi način interpretira rezultate.
Slobodan Zečević, jedan od najiskusnijih poligrafskih ispitivača u Srbiji sa 40 godišnjim radnim stažom ,izjavio je da aparat ne može da pogriješi, ali može ispitivač: ,,Poligraf nije dokaz na sudu i mi se, poligrafski ispitivači, borimo da tako i ostane, da ne bude dokaz, jer može da bude opasno sredstvo u rukama neobučenih ljudi”.
Poligraf kao dokaz sve se više priziva u javnosti. Sredinom prošlog mjeseca nakon što su tajni podaci procurili sa zatvorene sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, u pomoć se prizivao poligraf. Kriminolog i profesor Pravnog fakulteta Velimir Rakočević je kazao je da bi poligrafskim testiranjem trebalo otkriti ko je odao tajne podatke. I predsjednik tog skupštinskog Odbora Miodrag Laković se saglasio sa tim: ,,Ako hoćemo da pomognemo organima, ja predlažem da ponudimo da se izvrši poligrafsko testiranje i da pokažemo da smo spremni da mu se podvrgnemo kako bismo otklonili sve sumnje sa svakoga od nas pojedinačno”.
Kada je septembra prošle godine otkriveno da je prokopan tunel i obijen depo Višeg suda, jedan od saradnika predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića odbio je da na poligrafu odgovara na pitanja o depou tog suda. Istražni organi su tada istakli da je ta činjenica indikativna i da će se baviti njome.
Nedavno je nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović pozvao bivšeg premijera Dritana Abazovića da se zajedno podvrgnu poligrafskom testiranju kako bi se utvrdilo da li su navodi koje iznosi o njemu i članovima njegove porodice istiniti.
Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je izjavio da se jedan od brojnih problema može riješiti reizborom sudija.”,,Svi treba da idu na poligraf”.
No, ni poligraf nekad nije garancija. Okrivljeni narko bos Darko Šarić je 2014. pred sudom optužio tadašnjeg načelnika kriminalističke policije Radoljuba Milovića da mu je montirao slučaj i da je uzeo mito. Poligraf su prošli i Šarić i Milović.
U Srbiji poligraf se često koristi i kao vid političkog pritiska. Aleksandar Vučić je 2015, tada kao premijer Vlade Srbije, na sopstveni zahtjev saslušan i policiji i javnosti je obznanjeno da je prošao poligraf. I u slučaju Jovanica, Vučić je tražio da ga poligrafski ispitaju. Na optužbe da je povezan sa kriminalnom grupom Veljka Belivuka, Vučić je dogovorio: ,,Ja sam spreman da budem prikopčan na tu mašinu – već sam jedanput bio – da se vidi da li sam i jednu reč slagao ili ne o svakom od navoda”. S druge strane Vučić i njegove partijske kolege traže poligraf i za svoje opozicione rivale. Ako oni to odbiju, po njima, jasno je da lažu.
I dok se i kod nas sve, pa i poligraf, politički zloupotrebljava, u Evropskoj uniji se odvija rasprava o vještačkoj inteligenciji i upotrebi poligrafa. Pravnik i stručnjak za ljudska prava Milan Antonijević upozorio je krajem prošle godine da bi u budućnosti granična policija u zemljama članicama EU mogla putem poligrafa i vještačke inteligencije da vrši procjenu svakog pojedinca prilikom ulaska u EU.
Ove sedmice Evropski parlament je usvojio Zakon o vještačkoj inteligenciji. Obećano je da će sistemi vještačke inteligencije koji se smatraju jasnom prijetnjom temeljnim pravima građana biti zabranjeni: ,,neke primjene biometrijskih sistema biće zabranjene, na primjer sistemi za prepoznavanje emocija na radnom mjestu i neki sistemi za kategorizaciju ljudi ili biometrijska identifikacija u stvarnom vremenu na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona (uz strogo ograničene izuzetke)”.
Sa i bez izuzetaka, izgleda da nas sve čeka poligraf.
Predrag NIKOLIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice