Povežite se sa nama

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Ovakav sporazum je ranije potpisan, na osnovu ovlašćenja iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (SRJ) i kasnije opet potvrđen od Srbije kao njene pravne nasljednice. S obzirom da predsjednik države i šef Vlade nisu uputili poziv Dodiku, prilično je jasno da je ovaj Dodikov potez više provokacija, ili opipavanje pulsa. Mandić se nadovezao da će po pitanju prijedloga specijalnih veza otvoriti dijalog sa predstavnicima vlasti i opozicije rekavši da ga je bivša vlast odbila ali da on ne vidi problem u tome kao što ni saradnja sa susjednom Albanijom i Srbijom nije problem.

Iako se često navodi da između Crne i Gore i njenog zapadnog susjeda nema otvorenih pitanja, o problemu korištenja voda Rijeke Trebišnjice i Bilećkog jezera i neplaćanju naknada Crnoj Gori se i dalje šuti kao i u vrijeme vladavine nekadašnjeg Dodikovog prijatelja Mila Đukanovića. Prema procjeni Univerziteta Crne Gore, oko 24 odsto zapremine jezera pripada Crnoj Gori i za korištenje te vode ni Hrvatska ni BiH ne plaćaju naknade već više od trideset godina iako Crna Gora na to ima pravo prema svim međunarodnim konvencijama i običajnom pravu. U doba SFRJ naknade su redovno isplaćivane opštini Nikšić od 1971. do 1992. kada je izbio rat. Hrvatska i danas daje BiH 50 odsto električne energije koju proizvodi Hidroelektrana Dubrovnik od slivova iz BiH i Crne Gore.

Možda jednog dana se bude moglo ispitati da li je Đukanović pravio neke privatne dilove sa Dodikom i Hrvatima oko tih naknada, ali tu priču Mandić ne želi ni pomenuti a kamoli potencirati. O Bilećkom jezeru je govorio u budućem vremenu kao onome što su “tek potencijali koji će donijeti korist”. Njegova Nova srpska demokratija (NSD) je “sestrinska stranka” sa Dodikovom Strankom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa kojim ima “najbolje moguće odnose”. Dodik i Mandić su zajedno  posjetili i grob bivšeg mitropolita Amfilohija u Sabornom hramu. NSD koji je opet nedavno izabrao Mandića za predsjednika ima sestrinske odnose i sa Srpskom naprednom strankom (SNS) srbijanskog autokrate Aleksandra Vučića. Mandić ne želi koristiti bratske i prijateljske odnose da pita Vučića zbog čega štiti osuđenog šefa organizovane kriminalne grupe iz Budve i ne isporučuje ga “bratskoj Crnoj Gori”.

Mandić je nekoliko puta, od kada je izabran za šefa Skupštine, naglašavao da je prioritetni cilj Crne Gore članstvo u Evropskoj Uniji (EU) kao i da će se kroz članstvo u EU Srbi u ostalim državama spojiti opet zajedno u jednom prostoru.

No, da je NSD spremna da stavi pod noge borbu protiv organizovanog kriminala, vladavinu prava i samu Crnu Goru kao državu upućuje podaničko ponašanje dijela njenih lokalnih i državnih funkcionera prema šefu režima u Beogradu i kriminalnim strukturama bliskim vlasti. Osim javne podrške i prisustva u izbornom štabu SNS-a tokom izborne noći, mnogi funkcioneri NSD-a se ponašaju kao da im je Srbija matična zemlja i kao da je Beograd nadležan za rješavanje njihovih problema. Na takve izlive podaništva susjednoj državi Andrija Mandić nije ni jednom javno reagovao.

Nacionalistički ostrašćen gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš je prije nekoliko dana imao sastanak sa gospodarem Srbije oko problema toplifikacije Pljevalja i izgradnje dalekovoda koji je “trenutno najveći problem pljevaljskog kraja” jer radove treba da izvede firma u kojoj su ljudi bliski srbijanskom predsjedniku. Vlasnik Kodar energomontaže Beograd Ivan Pantelić je u konzorcijumu sa Energoinvestom iz Sarajeva na gradnji dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja i u bliskim je poslovnim vezama sa Nikolom Petrovićem, kontroverznim i sa kriminalcima povezanim kumom predsjednika Srbije. Posredno je povezan i sa porodicom narko bosa (kako ga opisuju procurjeli srpski policijski i obavještajni dokumenti) Zvonka Veselinovića. Srbijanski opozicioni mediji navode da su Petrović i Pantelić, uz podršku narko klana braće Veselinović, moćan energetski lobi koji dobija ključne poslove u srbijanskom energetskom sektoru vrijedne desetine miliona eura.

Vraneš je pozvao predsjednika Vučića, prema zvaničnom saopštenju njegovog kabineta, da “i u narednom periodu, kao i do sada, hrabro i mudro štiti interese Srba u Crnoj Gori, izrazivši očekivanje da će pljevaljski Srbi imati vrlo brzo priliku da o brojnim problemima u Pljevljima razgovaraju sa predsjednikom Vučićem”. Vraneš je iskoristio razgovor “da upozna predsjednika Vučića sa situacijom u pljevaljskom kraju”.

Na ovakvo izlive poltronstva se nadovezuje i ponašanje isto toliko nacionalistički ostrašćenog gradonačelnika Nikšića Marka Kovačevića koji je nedavno na partijskom kogresu Mandićevog NDS-a izabran za jednog od četiri potpredsjednika stranke. Prije osam dana je u Ruskom domu u Beogradu organizovan humanitarni koncert kojim su se prikupljala sredstva za rekonstrukciju Hrama Svetog Vasilija u Nikšiću. Na skupu je gradonačelnik Kovačević rekao da je rekonstrukcija hrama i skupljanje sredstava “zajedno sa našim prijateljima iz Rusije” počelo u Beogradu koji je “prestonica svih Srba”. Kovačević je ranije nazvao Srbiju “maticom svih Srba” i išao u srbijansku skupštinu na sastanke srpske dijaspore.

Milo Božović, gradonačelnik Budve se nije eksponirao pokloničkim odlascima u Beograd, dok je još bio na slobodi, ali je zato gradska RTV Budva pažljivo pratila narative iz Beograda. Lokalna televizija i portal su prećutali masovno okupljanje ruskih građana ispred starog grada i paljenje svijeća za ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog skoro ubijenog u ruskoj kažnjeničkoj koloniji na Arktiku.

NSD uprkos slatkoj retorici o pomirenju svih građana Crne Gore, međunacionalnom skladu i budućnosti u EU, sve se više očituje kao filijala Vučićeve SNS za Crnu Goru. Za Mandića i ostale funkcionere je zarobljena privatna država jedne porodice u kojoj caruju kriminal i korupcija, koja proganja novinare, opoziciju i gazi izborna prava svojih građana uzor i model po kome trebaju svi Srbi da se nađu u takozvanom srpskom svetu po ugledu na brata Putina i njegov ruski svet. U tome ima potpunu podršku Milorada Dodika, koji je takođe, kao i Vučić, iskopirao model Đukanovićeve privatne države i primijenio ga u svom entitetu. Da je Đukanović kojim slučajem ostao vjeran srpskom svetu, Mandić i NSD bi i dalje bili desno krilo podrške DPS-u.

DPS je uputio zahtjev da   poslanici Andriju Mandića smijene sa funkcije šefa parlamenta. Sudeći po reagovanjima glavnih  konstituenata vlasti, ( Spajićev PES) I Bečićeve (Demokrate)  ta inicijativa nema šanse da prođe. Mandić ostaje predsjednik paralmenta. Open srpski svet, će u doglednoj budućnosti biti živa tema. Crna Gora će biti u žarištu te priče.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo