Popunjene su tri pozicije u Vrhovnom sudu, no i dalje se čeka predsjednik ili predsjednica tog suda, a na tu obavezu podsjeća i EK. Neke “istorijske šanse” da ovu poziciju nakon Vesne Medenice dobiju ljudi koji je mogu reformisati, su već propuštene, a ima naznaka da bi se to moglo desiti – opet

Odlukom Sudskog savjeta, ove sedmice Vrhovni sud dobio je tri nove sutkinje:  Senku Danilović, dosadašnja sutkinju Višeg suda u Podgorici, Anu Vuković, sutkinju Apelacionog suda i Jelenu Ružičić, koja dolazi iz Upravnog suda.  Sada su u Vrhovnom sudu ostala još dva upražnjena mjesta.

Senka Danilović, je osim što je bila sutkinja Višeg suda, od 2015. godine obavljala poziciju predsjednice Upravnog odbora Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije. Ime joj se pojavilo i na spisku sudija koji su dobijali stanove, odnosno stambene kredite od Vlade Duška Markovića 2018. godine, kada je na čelu Komisije za rešavanje stambenih pitanja bio nekadašnji ministar Predrag Bošković, a što je nakon pada DPS-a problematizovala nova vlast te civilni sektor. Prema podacima koje je objavila Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica MANS-a, tadašnja članica Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Danilović je dobila 40 hiljada eura stambenog kredita, a vraća oko 8.000. U zahtjevu sutkinje Danilović upućenom Vladi navodi se da ona i njena porodica žive kao podstanari.

Dodjela stanova problematizovana je jer se dešavala na tajan način, bez rang lista, te zbog toga što sudijama i tužiocima nije po zakonu stanove mogla dijeliti vlada. Specijalno državno tužilaštvo je formiralo tim povodom predmet.

Sutkinja Jelena Ružičić, bila je sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću, pa potom sutkinja Upravnog suda. Krajem 2022. bila je kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda, no nije izabrana na tu poziciju. To je, kako su smatrali u Akciji za ljudska prava, bilo iznenađenje, jer je „izazvala najveću pažnju poslanika, njen intervju bio je među najdužim, dobila je najviše pitanja od najvećeg broja poslanika različitih partija, hvaljena je i od poslanika pozicije i opozicije, pa je očekivano u medijima viđena kao neko s velikim šansama”. Postavgustovska vlast optuživana je tada za poltičku trgovinu tokom procesa popunjavanja mjesta u pravosuđu.

Sutkinja Ana Vuković bila je sutkinja Osnovnog, Višeg suda u Podgorici, pa potom i Apelacionog suda Crne Gore, odakle je sada izabrana za sutkinju Vrhovnog suda. Bila je kandidatkinja za predsjednicu tog suda, a ta pozicija upražnjena je od kraja 2020. godine, nakon odlaska dugogodišnje predsjednice te instance Vesne Medenice.  Ana Vuković je , odnedavno, skupa sa sudijom Vrhovnog suda Rankom Vukićem, kandidatkinja za tu poziciju.

Kada se prvi put kandidovala za predsjednicu Vrhovnog suda, u junu 2021, skupa sa sutkinjom Milenkom Žižić, civilni sektor smatrao je da bi njen izbor bio „istorijska šansa za nezavisno sudstvo“.

“Generacije mladih pravnika često porede sutkinju Vuković sa čuvenom sutkinjom američkog Vrhovnog suda Rut Bejder Ginsburg, koja je bila neumorna i odlučna borkinja za pravdu i koja je ostavila impresivno pravno naslijeđe”, naveli su tada iz 11 NVO – Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), ADAMAS, ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Komitet mladih pravnika UPCG, Prima, Sigurna ženska kuća, Spektra i Alijansa omladinskih radnika.

Organizacije su tada podsjetile na istragu  koju je Vuković vodila u slučaju Moldavke S.Č, oštećene u slučaju trgovine ljudima i posredovanja u vršenju prostitucije u Crnoj Gori, koja je, “prema procjeni eksperata, vođena pod izuzetno teškim uslovima, kako praktične, tako i pravne prirode”, a koju je pozitivno ocijenila ekspertska misija Savjeta Evrope i OEBS, u izvještaju objavljenom 23. septembra 2003. godine.  Podsjetili su  i na presudu sutkinje Vuković u slučaju Ramada 2017. godine, kojom je “tužilaštvu ukazala kako je trebalo da se do kraja založe za utvrđivanje odgovornosti za kršenje zakona u tom slučaju”.

No, „istorijska šansa“, tada nije iskorišćena. Pozicija predsjednika/ce Vrhovnog suda ostala je upražnjena do danas, na što se ukazuje i u Izvještaju EK za Crnu Goru za ovu godinu.

U izvještaju EK se navodi da država, osim vrhovnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, treba da izabere i stalnog predsjednika Vrhovnog suda, “kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje pravosuđa s nezavisnošću, nepristrasnošću i integritetom nosilaca funkcija na ključnim pravosudnim pozicijama”. Ostale pozicije u međuvremenu su popunjene, no ova još čeka.

EK u Izvještaju podsjeća da je do sada propalo pet pokušaja izbora.  Podsjeća se i  da je ministar pravde u oktobru 2022. kritikovao odluku Sudskog savjeta o raspisivanju novog poziva za izbor čelnika Vrhovnog suda jer je smatrao da to nije primjereno, te da u januaru 2023. jedini kandidat koji se prijavio, vršiteljka dužnosti predsjednika suda (Vesna Vučković) , nije dobila potrebnu većinu zbog tumačenja zakona na Generalnoj sjednici Vrhovnog suda.

Posljednji oglas za tu poziciju raspisan je 19. januara ove godine. Sutkinja Ana Vuković i sudija Ranko Vukić  prijavili su se za te pozicije, saopšteno je  iz Vrhovnog suda. Mediji, međutim,  pišu, da bi „istorijska šansa“  mogla biti propuštena i ovoga puta.  Kako navode Vijesti, pozivajući se na izvore upućene u rad pravosuđa, dvoje kandidata  teško će na Opštoj sjednici Vrhovnog suda obezbijediti dvotrećinsku podršku, potrebnu da Sudski savjet odlučuje o njihovom izboru. Navodno u pravosuđu,  odnosno Sudskom savjetu, postoje dvije struje koje na čelu Vrhovnog suda žele dvoje sudija koji se u ovom postupku nijesu prijavili na oglas.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je  da je, imajući u vidu da su na Opštoj sjednici kandidatima potrebni glasovi 13 od 14 sudija, dovoljno da dvoje sudija iz bilo kog razloga ne glasa da se ne utvrdi predlog koji bi bio upućen Sudskom savjetu. „To, znači da prijavljeni kandidat praktično mora da ima skoro apsolutnu podršku svih sudija, što je izuzetno visok kriterijum”.

Ona navodi da, nakon što je Skupština uspjela da s izrazitom većinama popuni pravosudne funkcije (vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda i članovi Sudskog savjeta), nema razloga da Opšta sjednica i Sudski savjet takođe ne pokažu društvenu odgovornost.  Ističe da je urgentno da sudije Vrhovnog suda ispune dužnost i dođu do dvotrećinske većine i okončaju v. d. stanje u Vrhovnom sudu koje traje od decembra 2020.

Vrhovni sud je, podsjeća ona, između ostalog  koordinator za sudstvo u pregovaračkom procesu i nosilac aktivnosti u poglavljima 23 i 24, a od sudstva se očekuje da pruži konkretne rezultate, naročito kad su u pitanju bilansi primjene usvojenog zakonodavstvo.

Ozbiljni rezultati kada je u pitanju pravosuđe, i dalje izostaju. Od suštinske je važnosti da na rukovodeće pozicije u sudstvu dođu pravi ljudi.

Milena PEROVIĆ