Povežite se sa nama

Izdvojeno

POČELE SMJENE U ZDRAVSTVU: Zakon ili politika

Objavljeno prije

na

Odbor direktora podgoričkog Doma zdravlja od 2022. traži smjenu dierektora Danila Jokića zbog netransparentnosti poslovanja. Bivši ministar Ščekić je te zahtjeve ignorisao, novi nije. Jokić smatra da je smjena sramna, a njegova partija da je riječ o političkoj čistci. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju da su tek počeli

 

Ministar zdravlja Vojislav Šimun smijenio je u ponedjeljak  direktora podgoričkog Doma zdravlja Danila Jokića.

Iz Ministarstva zdravlja su kazali da je razrješenje uslijedilo nakon što su im dostavljeni izvještaji i dokumentacija Odbora direktora Doma zdravlja Glavnog grada. Odbor direktora podgoričkog Doma zdravlja izglasao je nepovjerenje Jokiću još tokom 2022. Tražili su od tadašnjeg ministra  zdravlja Dragoslava Šćekića da Jokića zbog netransparentnog poslovanja razriješi funkcije. Šćekić to nije učinio.

Iz Ministarstva zdravlja sada tvrde da je Jokić, tokom 2022. i 2023. godine, imao suprotstavljene pozicije sa Odborom direktora, kao organom upravljanja te da je ignorisao zahtjeve i odluke Odbora direktora i nije poštovao obaveze ustanovljene zakonom i Statutom ustanove. ,,Takvo postupanje direktora Jokića već je ugrozilo, ali bi i ubuduće značajnije moglo da ugrozi funkcionisanje ustanove i njenu primarnu djelatnost, što bi dalje vodilo ugrožavanju javnog interesa, prije svega interesa pacijenata, ali i zaposlenih”, naglasili su iz Ministarstva.

Zakonom je precizirano da direktor doma zdravlja za svoj rad odgovara Odboru direktora i Ministarstvu zdravlja. Iz Odbora su i ranije upozoravali da su slučajno otkrili da je Odbor zaobiđen u donošenju finansijskog plana za 2022. a u direktorove propuste nabrojili su i to da tom upravljačkom tijelu nije dostavljao ishode važnijih tendera, godišnjeg izvještaja o radu ustanove, nedostavljanja pojašnjenja za raspodjelu prekovremenih sati određenom broju zaposlenih…

Jokić i prije i nakon smjene tvrdi da je glavni razlog nesporazuma sa članovima Odbora, između ostalog to što je odbio da im isplaćuje mjesečne nadoknade.

,,Imao sam nesreću da u Odboru direktora DZ budu ljudi koji su prvo direktori, pa tek onda kolege-zdravstveni radnici”, piše u otvorenom pismu koje je Jokić uputio ministru zdravlja nakon smjene. Objašnjava da Odbor tri godine želi da bude direktor: ,,Tu čast bih im odavno prepustio da njihov osnovni motiv nijesu bile nadoknade, novac koji direktor ne može da isplati na lijepe oči”.

,,Vaše rješenje o razrješenju je skandalozno i sramno i neću ga komentarisati, ali će se pravna neodrživost lako dokazati i pred laicima i pred stručnom javnošću”, naglasio je Jokić u pismu.

Reagovali su i ljekari iz Odbora ističući da ih Jokić od početka nije poštovao i da nije uvažavao zaključke sa sjednica, te da je većina članova Odbora blaćena u resornom ministarstvu, sva tri saziva. Objasnili su da su jedino Odbor u državi koji nije plaćen duže od godinu, ali da ipak rade i profesionalno obavljaju svoje družnosti.

Podsjetili su da je Jokić svojevremeno i preko partije kojoj pripada i pojedinih portala pokušao da banalizuje rad Odbora. ,,Zato što smo mu tražili da nam podnese rezultate rada kao direktora – redovne godišnje izvještaje o radu ustanove? Zato što smo pitali zašto i kako se dijele silni prekovremeni sati pojedincima? Postoje javni zapisnici u kojima je i sam priznao da je kršio Statut prilikom zaobilaženja Odbora tokom izrade finansijskog plana što je, blago rečeno, nečuveno na ovim prostorima. Svaki prijedlog i razmatranje Odbora vezano za funkcionisanje pojedinih segmenata je omalovažavao i polazilo mu je za rukom pune tri godine. Već godinu i po prijedlog za njegovo razrješenje stoji na policama Ministarstva”, saopštili su iz Odbora.

Kada se već pomenula politika, u priču se umiješao i predsjednik Jokićeve stranke – Goran Danilović. On je u odbranu svoga partijskog kolege kazao da je ministar počeo najavljene smjene u zdravstvu od najboljih, umjesto od najgorih. Što sve skupa, kaže Danilović, govori o njegovoj političkoj i profesionalnoj nezrelosti. ,,Na meti smo osvete jer nismo zapošljavali po partijskoj pripadnosti, nismo raskalašno trošili novac na reprezentacije i bahaćenja”, navodi Danilović.

Ono što je javnosti posebno zanimljivo je Danilovićeva tvrdnja da Šimun nije bio ni prvi, ni najbolji izbor za ministra. ,,Bio je iznuđeno rješenje, nakon što neki od nas nisu prihvatili pogodbu koja bi nas i ljudski i politički unizila… Nakon što su meni nudili mjesto ministra prosvjete koje sam odbio, nudili su nam i mjesto ministra zdravlja ali smo i to odbili”, reče Danilović.

I dok iz Jokićeve stranke insistiraju da se radi o političkoj čistci, iz Ministarstva tvrde da politika tu nema uticaja i da su tek počeli. U toku je  provjera rada zdravstenih ustanova, među kojima je i Klinički centar.  Iz Ministarstva su poručili da gdje god postoji narušen ugled ustanove, greške u procedurama ili kršenje zakona, da  će adekvatno reagovati, te da je u toku detaljna analiza poslovanja zdravstvenih ustanova, uključujući i rad direktora.

,,Ministarstvo zdravlja formiralo je komisiju koja se sastoji od ekonomista, ljekara i pravnika. Cilj ove komisije je provjera stručnog rada zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Komisija je izvršila kontrolu jednog broja ustanova, kako većih tako i manjih u svim regijama zemlje. Pomenuti proces podrazumijevao je uvid i izuzimanje dokumentacije u cilju sagledavanja trenutnog stanja i uočavanja eventualnih nepravilnosti u radu. Na osnovu prikupljenih informacija, biće sačinjeni izvještaji koji će poslužiti Ministru zdravlja za dalje postupanje”, poručili su iz Ministarstva zdravlja.

I dok se očekuju dalje smjene u zdravstvu, na čelu podgoričkog Doma zdravlja za vd direktora je imenovana dr Dragana Durković-Perović,  specijalista opšte i porodične medicine. Za vrijeme kovid pandemije ona je bila načelnik službe Izabrani doktor za odrasle.

 

Optimistični planovi

Nakon skandala u Institutu za javno zdravlje, kada je objelodanjeno da je pomoćnica direktora Miljana Pavličić godinama radila sa falsifikovanom diplomom, iz Ministarstva zdravlja su najavili kontrolu obrazovnih isprava u zdravstvu.

Za sada još nema rezultata kontrole, a ministar je izjavio da je izuzeta dokumentacija i da su komisije ministarstva započele taj posao.

Ministar Šimun je najavio i da će se njegovo ministarstvo zadužiti da bi rješilo neke od ključnih projekata u zdravstvu: 85 miliona za gradnju novih zdravstvenih ustanova (OB Pljevlja, Urgentni centar u Podgorici i Dom zdravlja u Siti kvartu), zatim 15 miliona za projekat rekonstrukcije JZU KCCG, OB Bijelo Polje i OB Cetinje, radi unapređenja energetske efikasnosti i 20 miliona za nabavku opreme za JZU.

Obećao je ministar i da će se riješiti preopterećenost izabranih ljekara administracijom, te da će se smanjenjem administrativnih poslova imati više vremena da se posvete pacijentima i preventivnim aktivnostima, što do sada nije bio slučaj. Najavio je i digitalizaciju i stvaranju integrisanog digitalnog sistema koji će znatno olakšati put pacijenta kroz zdravstveni sistem.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo