Povežite se sa nama

Izdvojeno

ZAOBILAZNICA OKO ROŽAJA: Euroasfalt naplatio nezavršen posao

Objavljeno prije

na

Prema informacijama do kojih je Monitor došao, bosanska firma Euroasfalt koja radi zaobilaznicu oko Rožaja  raskinula je ugovor, ali javnost o tome još nije zvanično obaviještena. Posao je naplaćen, ali ne i završen

 

Radovi na zaobilaznici oko Rožaja, jednom od kapitalnih  projekata bosanske firme “Euroasfalt” u Crnoj Gori, odavno su potpuno stali, a da nema nikoga ko bi objasnio zbog čega i da li će i kada biti nastavljeni. Prema informacijama do kojih je Monitor došao, bosanka firma je raskinula ugovor, ali javnost o tome još nije zvanično obaviještena.

Građani ovog sjevernog grada kažu da se tako nešto moglo očekivati, iako je na početku građevinske sezone 2020. godine, nekoliko mjeseci prije izbora na kojima je DPS  izgubio državnu vlast, tadašnji ministar saobraćaja, Osman Nurković (BS) izjavio da će biti završeni do kraja te godine.

“Ti poslovi su započeti, davno, u vrijeme bivše vlasti. Oni koji su ih ugovarali, više ne znamo ni gdje su” – kaže jedan stanovnik ovog sjevernog grada.

Prema njegovim riječima, poslednje što se zna je da su se, prilikom probijanja tunela na dijelu zabilaznice, pojavile podzemne vode, i tada je u tom dijelu grada bilo prilično teško.

“Kako je to tada završeno, da li je sanirano, šta je sa tim podzemnim vodama i zašto sada radovi stoje, stanovnici Rožaja bi voljeli da znaju” – kazao je taj sagovornik.

U lokalnoj upravi odgovore nemaju, jer se radi o projektu koji je, kako su zvanično kazali Monitoru, u nadležnosti državnih institucija.

Tek kada je u decembru 2020. godine do urušavanja mosta u izgradnji na zaobilaznici oko Rožaja, veći dio crnogorske javnosti je čuo za taj kapitalni projekat vrijedan preko dvadeset miliona eura. Mnogi su po prvi put čuli i da projekat izvodi bosanska firma “Euroasfalt”, sa podizvođačima, od kojih je firma “Tofi” iz Rožaja, a “Aksa” iz Bijelog Polja.

Tada su povrijeđena tri radnika, a Osnovno državno tužilaštvo u ovom gradu podnijelo je krivične prijave protiv četiri firme koje su radile na izgradnji i sedam odgovornih lica, odnosno direktora i inženjera.

Da je bosanska firma Euroasfalt dobila projekat izgradnje zaobilaznice oko Rožaja, mediji u toj državi izvijestili su još 2017. godine. Ugovor su potpisali generalni direktor Euroasfalta Hamed Ramić, ispred Konzorcija izvođača, i generalni direktor Savo Parača ispred Direkcije za saobraćaj Crne Gore.

Ramić se tada zahvalio na povjerenju koje je ukazano konzorcijumu kojeg predstavlja i izrazio nadu da će se saradnja između crnogorskih institucija i kompanija iz BiH nastaviti.

“Prvi ugovor u Crnoj Gori potpisali smo u decembru prošle godine i već smo u maju uvedeni u posao. Radovi na toj dionici, a radi se o rekonstrukciji i izgradnji trase na dionici Berane – Kolašin, u punom su jeku. Nedavno smo potpisali i ugovor o rehabilitaciji kosina na željezničkoj pruzi Vrbnica – Bar. Potpisivanje ovog ugovora pokazatelj je da smo u Crnoj Gori dobrodošli, te da nas respektiraju kao partnera” – kazao je tada direktor ove bosanske kompanije.

Tri godine kasnije nezapaženo je prošla vijest da je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj kojim bi bilo ispitano poslovanje firme ”Euroasfalt” iz Sarajeva u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona evra.

Mediji u Crnoj Gori su prenijeli da će u sklopu izveštaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore Osmana Nurkovića i jednog člana njegove porodice.

Tužilaštvo želi, navodno, da na čistac izvede govorkanja o ”iznenadnom prodoru” ove firme u posljednje tri godine, odnosno od početka mandata ministra Nurkovića, bez obzira što se ime prvog čovjeka Hameda Ramića, bliskog prijatelja lidera SDA Bakira Izetbegovića i donatora njegove stranke, pominjalo u aferi ”Zadruga”, koja je u BiH izbila zbog sumnje da se radilo o pranju velikih iznosa novca.

“Ne radi se o kratkom vremenu, već o periodu dužem od tri godine. Osim toga, iznos koji se spominje predstavlja bruto vrijednost ugovorenih radova, koji su u toku. Sve poslove koje je firma “Euroasfalt” dobila, dobila je kao najbolji ponuđač, na transparentan i zakonit način, u okviru javno objavljenih tendera, te u okviru slobodnih tržišnih prilika. Kako je dobila u Crnoj Gori, firma “Euroasfalt” dobija i u drugim državama regije i EU” – odgovorio je jednom prilikom advokat “Euroasfalta” Nedim Ademović.

On je negirao poslovne i bilo kakve druge aranžmane sa Nurkovićem, kao i sa njegovim članovima porodice.  On je tvrdio da nema razloga da kompanija “Euroasfalt” bude pod bilo kakvim istragama u Crnoj Gori.

Sedam godina kasnije zna se samo da su radovi na zaobilaznici potpuno stali, a da bosanska firma sa “Eruosafalt” četiri godine kasni sa završetkom radova na putu Berane – Kolašin, koji su sa 37 miliona skočili u međuvremenu, zahvaljujući takozvanoj kliznoj skali, na skoro 60 miliona.

Dobro obaviješteni sagovornik Monitoru je rekao da su radovi na zaoblizanici oko Rožaja prekinuti prije dvije godine.

“Radovi su prekinuti onog trenutka kada su bušeći tunel naišli na ogromne podzemne vode i samo pukom srećom niko nije stradao od radnika. Vidio sam da kupe mašine i opremu i pitao šta se dešava, kazali su da će se vratiti za mjesec. Ja sam pitao, a koje godine ćete se vratiti? Kao da sam znao da im povratka nema. Ugovor sa njima je prema mojim saznanjima raskinut prošle jeseni, u septembru. Bosanci su se naplatili, a ostavili posao nezavršen. Trebalo je da bude okončan još u decembru 2019. godine” – kazao je taj sagovornik iz Rožaja.

Peh za pehom prati ovu firmu. Srušio im se najprije most na ovoj zaobilaznici kada samo pukom srećom nije bilo stradalih. Tada su podignute optužnice protiv više osoba i pravnih lica, ali nema ni infomacije da li je postupak počeo, u kojoj je fazi i kada se završava.

Podzemne vode su im se pojavile i u tunelu ispod Bjelasice, na putu Berane – Kolašin, i u tunelu na zaobilaznici oko Rožaja. Dok su za put prema Kolašinu obezbijeđeni kliznom skalom i naplaćuju svako prolongiranje pa je cijena sa ugovorenih skočila na skoro šezdeset miliona.

“Zaobilaznica je ukupne dužine pet i po kilometara. Prva tri kilometra, gledano sa ulaza u grad iz pravca Novog Pazara, odavno su završena i sada ta dionica potpuno propada, skoro nepopravljivo. Euroasfalt je trebalo da završi ovih dva i po kilometra teže dionice sa tunelom i mostom, i evo kako su završili, a počeli su 2017. godine. Meni sve liči da je ova zaobilaznica što bi se kazalo Skadar na Bojani, i da nikada neće biti završena” – objašnjava Monitorov sagovornik.

Ne zna se, takođe, ni šta se dešava sa istragom koju je prema pisanju medija pokrenulo crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, još dok je na njegovom čelu bio Milivoje Katnić. Monitor je pisao o tome kako građani Berana traže od sadašnjeg SDT da objasni u kojoj je fazi predmet po prijavama Ministarstva kapitalnih investicija od prije dvije godine u vezi sa putem prema Kolašinu i tunelom “Klisura” ispod Bjelasice.

Javnost, prije svega, očekuje odgovore na pitanja o eventualnim vezama bosanskog “Euroasfalta”, Bošnjačke stranke i njihovog bivšeg ministra Osmana Nurkovića, kao i tadašnjih tajkunskih poslovnih krugova u Crnoj Gori.

                                                Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo