Štrajk zaposlenih u školama, bolnicama i domovima zdravlja, mogla bi da bude slika iz Crne Gore krajem ovog mjeseca. Prosvjetari i zaposleni u zdravstvu traže povećanje plata, a iz Vlade za sada nema odgovora
Izvršni odbor predložio je u srijedu Glavnom odboru Sindikata prosvjete Crne Gore da započne proceduru pripreme za generalni štrajk u prosvjeti ukoliko januarska zarada ne bude obračunata u skladu sa potpisanim Granskim kolektivnim ugovorom (GKU) za oblast prosvjete, najavili su iz Sindikata prosvjete Crne Gore.
Nadaju se da će nadležni preduprijediti štrajk i odobriti im uvećanje plata od 10 odsto kako predviđa GKU koji su potpisali sa bivšom Vladom. Ukoliko se to ne desi u narednih 10 dana, do početka drugog polugodišta, iz Sindikata su najavili nekoliko mogućih scenarija.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović izjavio je da neće poštovati opciju u kojoj bi poslodavac trebalo da odredi minimium procesa rada. Naime, akt o minimumu procesa rada je donesen prije 20 godina i kako tvrdi Božović, Ministarstvo prosvjete ga tumači na način da moraju da rade sve kao i da nisu u štrajku. Kao opciju Sindikat razmatra mogućnost, da poput radnika Telekoma koji su prošle godine bili u štrajku, sami donesu odluku o minimumu procesa rada, i kao treću opciju totalnu obustavu nastave.
Iz Vlade od protesta upozorenja ispred Skupštine, prije Nove godine, nijesu rješavali ovaj problem. Iz Sindikata su jasno najavili da će ukoliko se ne izdvoji 18 miliona za povećanje zarada prosvjetnim radnicima, pozvati sve prosvjetne radnike na štrajk u drugom polugodištu. U sistemu crnogorskog obrazovanja zapošljeno je preko 14.000 ljudi, a njega pohađa 94.000 učenika.
Prosvjetari su se pobunili nakon što je objavljeno da u Predlogu zakona o budžetu za 2024. godinu zaposlenima u toj oblasti nije predviđeno povećanje zarada od deset odsto. Sindikat prosvjete je sa prethodnom Vladom u decembru 2022. dogovorio povećanje zarada 20 odsto, a onda za još po deset odsto u 2024. i 2025. godini.
Međutim, tokom prošle godine, nije bilo razgovora Ministarstva prosvjete a i Sindikata o povećanju zarada od januara 2024, niti su formirali komisiju i potpisali poseban sporazum, kako to predviđa Granski kolektivni ugovor (GKU), usvojen 30. decembra 2022.
Prethodna Vlada je u julu prošle godine usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za 2023-2026. godinu, i u ovom dokumentu kojim se utvrđuju limiti potrošnje budžeta, ne predviđa se obećano povećanje zarada prosvjetnim radnicima.
Jedno su potpisi i obećanja prošle, a drugo realnost nove Vlade. Iako je premijer Milojko Spajić u ekspozeu naglasio da će obrazovanje biti u fokusu, Vlada je na početku mandata zapela baš sa prosvjetarima. Tako je premijerova priča o tome da će prosvjetni radnik da bude u središtu obrazovanog procesa i da će prosvjetni radnik biti zadovoljan i motivisan, ubrzo skliznula u otvoren sukob sa njima. Spajić im je, dok su prosvjetari protestovali ispred Skupštine, poručio da će biti uvećanja kada budu vidljivi rezultati u prosvjeti.
Treba se prisjetiti da je kada je Sindikat krajem 2022. dogovorio uvećanje plata prvo 20 odsto, a onda kroz naredne dvije godine po deset, dobar dio nastavnika taj potez kritikovao. Navodeći da su diskriminisani u odnosu na ostale kategorije zaposlenih u javnom sektoru, te su navodili primjer da je profesorima na Univerzitetu Crne Gore uvećana zarada čak 60 odsto.
Umjesto pregovora sa prosvjetarima iz Ministarstva prosvjete poručuju da se obrazovno-vaspitni rad može prekinuti samo u naročito opravdanim slučajevima (epidemije, elementarne nepogode i slično). Iz Sindikata poručuju da takav stav doživljavaju kao vid zastrašivanja.
Ukoliko Vlada ostane i dalje nijema na njihove zahtjeve iz Sindikata poručuju da će krenuti sa tužbama zbog kršenja granskog kolektivnog ugovora. Tužbe bi, prema njihovoj računici, državu mogle koštati blizu 20 miliona eura.
Pored prosvjetara i iz Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore (SSZ) su najavili da će u narednim danima odlučiti da li će zdravstveni radnici stupiti u štrajk. Razlog je ignorisanje njihovih zahtjeva za povećanjem zarada.
Predsjednik ovog sindikata hirurg Mihailo Babović najavio je da bi štrajk bio organizovan u svim bolnicama i domovima zdravlja, čije su sindikalne organizacije članice SSZ, u skladu sa propisanim minimumom procesa rada.
Iz sindikata su podsjetili da su do 3. januara očekivali da bude zakazan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem, kako je to bilo dogovoreno na ranijem sastanku sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom.
Sindikalci zahtijevaju povećanje plata za srednji medicinski kadar za 17 odsto u Granskom kolektivnom ugovoru, te korekcije koje se tiču i svih zaposlenih, kao što su prekovremeni rad, dežurstva, pripravnost od kuće i slično. Babović je istakao da nije ispoštovana ni zakonska obaveza da se GKU za zdravstvo usaglasi sa Opštim kolektivnim ugovorom do kraja 2023. godine. Sindikat predlaže i da se u novom GKU za prekovremeni rad osnovna zarada zaposlenog uvećava umjesto 60 odsto, za 80 odsto, a da se za 24 sata dežurstva sa sadašnjih 15 odsto, poveća na 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta.
,,Mi u stvari ne tražimo povećanje plata, već da se anulira inflatorni udar koji smo pretrpjeli u posljednje dvije godine”, poručio je Babović.
Prema zvaničnoj statistici, u posljednje tri godine cijene namirnica porasle su u Crnoj Gori za 43 odsto. Za razliku od sve tanjih novčanika većine građana, trgovinski lanci su imali rekordne profite. Nema naznaka da nova Vlada ima rješenje za ovaj problem svih građana, kao ni za zahtjeve prosvjetara i zdravstvenih radnika.
Predrag NIKOLIĆ
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice