Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKAJ APLIKACIJA, PLJEVLJA I DRUGE ISTINE: Zlatna slova DPS-a

Objavljeno prije

na

Skaj prepiske razotkrile su detalje prirode Đukanovićevog režima, koja je i ranije bila poznata. Raspirivanje nacionalne mržnje i podizanje tenzija jedan je od važnih mehanizama na kojima je Đukanovićev sistem opstajao decenijama.. Važno je ne zaboraviti, raspirivanje nacionalnih tenzija nije samo  rukopis  DPS-a.  Crna Gora se pod Đukanovićem nije ozbiljno suočila sa svojom havarijom devedesetih. Nema znakova  da će u taj gorki plod zagristi nova vlast

 

“Nije bilo jednostavno naslijediti čovjeka koji će ostati upisan zlatnim slovima u istoriju Crne Gore“– tim se riječima ove sedmice Danijel Živković, vd. predsjednik DPS-a i jedini kandidat za predsjednika te partije na  unutarstranačkim izborima koji će se održati krajem januara, osvrnuo na trodecenijsko nasleđe Mila Đukanovića. Piši – džaba unutarstranački izbori, reforme nema.

„Njemu dugujemo zahvalnost za sve ono sto je dobro urađeno u našoj državi posljednjih nekoliko decenija. To nasljeđe ćemo poštovati i siguran sam da ćemo opravdati povjerenje koje su nam prethodne generacije ukazale“, nastavio je Živković  hvalu trodecenijskog šefa. Ne osvrćući se ni riječju na „zlatna slova“ Skaj aplikacije koja je po ko zna koji put pokazala prirodu Đukanovićevog režima.

Pred sam kraj 2023. godine Vijesti su objavile dio  prepiske koju je crnogorskim istražnim organima dostavila Agencija Evropske unije za sprovođenje zakona. Ona  pokazuje da je po završetku izbora  u avgustu 2020. godine, kada je Demokratska partija socijalista izgubila vlast,   policajac Petar Lazović organizovao  da se Pljevlja iscrtaju srpskim simbolima, kako bi izazvao međunacionalnu netrpeljivost u gradu. Lazović je uhapšen 18. jula 2022. godine pod optužbom da je kao službenik Uprave policije radio za mafijašku organizaciju kojom upravlja Radoje Zvicer, poznatu kao kavački klan.

Početkom septembra 2020. godine  u Pljevljima su kamenovane prostorije Islamske zajednice i ispisane šovinističke poruke Bošnjacima i prijetnje ﮼novom Srebrenicom”. Lokalni odbor Demokratske partije socijalista tada je poručivao : „

“Na žalost, opet smo svjedoci nacionalističkih grafita i ratnohuškačkih terminologija na fasadama pljevaljskih zgrada. Zašto i do kada? Odgovor treba tražiti kod onih koji misle da mogu dijeljenjem ljudi po vjeri, naciji, kulturološkom i sličnom opredjeljenju da dobiju izbore. Ipak, to ni u Pljevljima, ni u Crnoj Gori neće proći. Neće, jer su Pljevlja grad multikulturalnosti, međuvjerskog i međunacionalnog sklada”.

Ispostavilo se da je  ispisivanje grafita  režirano iz utrobe prethodnog režima. Petar  Lazović, pokazuje nedavno objavljena prepiska, tražio je, nakon što su prebrojani glasovi, od Darka Šarića da njegova ekipa iscrta Pljevlja „krstom sa četiri es“.

“Reci Pljevlja da se iscrtaju četiri es”, piše Lazović 1. septembra te godine Šariću. U komunikaciji koju su objavile Vijesti nema  potvrde da mu je Šarić odgovorio, ali su , ipak, sledećeg jutra prostorije Islamske zajednice u Pljevljima osvanule  sa polomljenim staklima na ulaznim vratima.

Dan kasnije, nekoliko objekata koji su u vlasništu Bošnjaka u tom gradu osvanuli su sa porukama – “Selite se Turci”  i sa iscrtanim krstom sa četiri S.  Na  ulazu u grad na tabli  na kojoj piše “Dobrodošli u grad Pljevlja” iscrtan je krst sa četiri S i 92… U selu Odžak,  takođe je ispisano “Srebrenica 92 selite se Turci”  uz krst sa četiri S.

Objavljena komunikacija pokazuje da je, nakon tadašnje reakcije tužilaštva, kada su uhapšeni trojica Pljevljaka –   Igor Terzić,  Nemanja Novaković   i Dane Vraneša, Lazović tražio od tadašnjeg šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića da prema njima blago postupa, što je Radonjić i prihvatio. 

“Nemoj ove stiskat za sprejeve i grafite u PV. To zanemari ako možeš. Iz PV što su dovedeni, par njih ima za grafite itd…ako možeš pomozi”, piše Lazović. Radonjić mu odgovara – “OK”… Lazović potom prepisku sa Radonjićem  šalje šefu organizovane kriminalne grupe kavački klan Radoju Zviceru, čiji je saradnik Terzić, jedan od osumnjičenih.

Vraneš i Novaković u bjelopoljskom Višem sudu oslobođeni su optužbi za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, zbog nedostatka dokaza, obrazložio je tada  Dragan Mrdak,  nadležni sudija takvu presudu. Terzić je optužen, ali za drugo krivično djelo –  da je dio je kriminalne  organizacije Radoja Zvicera, koja je planirala likvidacije dvojice pripadnika organizovane kriminalne grupe škaljarski klan Jovana Vukotića i Jovana Jovanovića.

Skaj prepiske razotkrile su detalje prirode Đukanovićevog režima, koja je i ranije bila poznata. Raspirivanje nacionalne mržnje i tenzije jedan je od važnih mehanizama na kojima je sistem opstajao decenijama. Dok su zemljom vladali nadzemlje i podzemlje – stopljeni u jedno.

Nakon što je prepiska objavljena, reagovale su mahom partije koje su osvojile vlast 2020. godine, konstatujući  da su se njihova tadašnja ukazivanja da iza poruka u Pljevljima stoji bivši režim pokazala kao tačna. Bošnjačka stranka pozvala je tužilaštvo da “skupi hrabrosti da stvari, konačno, počne nazivati pravim imenom, da istraži i procesuira svaki slučaj izazivanja rasne, vjerske i nacionalne mržnje, a sud da adekvatno kazni počinioce kako bi se poslala poruka da je takvo ponašanje neprihvatljivo i da se neće tolerisati u Crnoj Gori”.

Iz DPS-a  – ćutanje.  Danijel Živković, v. d predsjednik i jedini kandidat za predsjednika DPS-a,   nije se osvrnuo ni na ova Đukanovićeva zlatna slova, nego ni na ona iz devedesetih. U  avgustu 1992. godine, u Pljevljima, u Bukovici, obavljeno je etničko čišćenje, rušenje kuća i džamija, ubistva ljudi. Nikada nije ispitano ko je bio politički zaštitnik lokalnih nasilnika, a  istraga bi, kako se vjeruje, vodila ravno do vrhova vlasti. Optuženi za zločine u Bukovici, ﮼zbog nedostatka dokaza” oslobođeni su uz obrazloženje da su samo vršili službene radnje u okviru zakonskih ovlašćenja.

Prije nego se desila Bukovica, u ljeto 1992. godine u vazduh je odletjelo oko 30  bošnjačkih radnji. Bombe su osvitale u dvorištima, uniformisane i naoružane osobe su „paradirale“ gradom u kojem su na svakom uglu odjekivale četničke pjesme. U avgustu, nakon smjene više policajaca, vođe paravojnih formacija Milika Čeko Dačević i Duško Kornjača okupirali su grad.

Važno je ne zaboraviti: raspirivanje nacionalne tenzije u Pljevljima, i šire, nije  samo ogovornost DPS-a, kako se nazire iz reakcija avgustovskih pobjednika nakon objave da Lazović stoji iza ispisivanja grafita u jesen 2020. godine.

Monitor je kontinuirano pisao o tome kako je postavgustovska vlada kadrirala, isključujući predstavnike manjina, dok su u vlasti tako što je članska karta DPS-a zamijenjena odgovarajućom etničkom i vjerskom pripadnošću.  O tome kako su njeni ministri negirali genocid  Srebrenicu.  Takođe, naš nedjeljnik je više puta pisao o tenzijama u Pljevljima, u kojima su učestvovali i oni koji čine ili podržavaju aktuelnu vlast, kao i o tome kako je pljevaljska DF vlast čuvar najgore Đukanovićeve baštine, pod čijom vlašću srpstvo buja dok grad propada.

Crna Gora se pod Đukanovićem nije ozbiljno suočila sa svojom havarijom devedesetih. Nema znakova da će u taj gorki plod zagristi nova vlast.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo