Povežite se sa nama

Izdvojeno

SLUČAJ MIRJANE LILIĆ –  KONZILIJUM KCCG JE POSLAO NA NEPOTREBNU HEMOTERAPIJU: Zataškavanje ljekarske greške

Objavljeno prije

na

Mirjani Lilić je bez provjere, na osnovu jednog nalaza Onkološko ginekološkog konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, propisano primanje hemoterapije. Iako se ustanovilo da je radikalna metoda liječenja bila nepotrebna, iz KCCG se ni nakon dvije godine ne izjašnjavaju o ovom slučaju

 

,,Ne čudim se što onkološkim pacijentima nakon hemoterapije svakakve misli padaju na um”, kaže za Monitor Mirjana Lilić koja je, kako tvrdi, zbog greške Onkološko ginekološkog konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore bez potrebe primala hemoterapiju.

Ona nakon tri primljene hemoterapije, krajem 2020. i početkom 2021.  slabije čuje, vid joj se drastični pogoršao, povećan joj je pritisak, ima srčane tegobe, oslabljene vene, a na tumor markerima pokazuje se povećan rizik od leukemije.

Lilić je u avgustu 2018. godine u KCCG, na Odjeljenju ginekologije dijagnostifikovan karcinom reproduktivnih organa, nakon čega je podvrgnuta operativnom zahvatu i liječenju. Operacija je bila uspješna, i Lilić se, uz redovne kontrole, vratila uobičajenom životu.

Međutim, nakon dvogodišnjeg praćenja u novembru 2020. godine radiolog dr Vladimir Krgović naveo je da postoji recidiv bolesti. ,,Čitam dijagnozu, ruke mi drhte. Shvatam da to znači metastaza i razmišljam što sve moram da završim i koliko imam vremena do kraja”, priča Mirjana Lilić.

Hirurg prof. dr Miodrag Bobo Radunović izražava sumnju u ovaj nalaz i u svom navodi da je „potreban tretman lok. recidiva po nalazu MR, ako je to u pitanju s obzirom na radikalnu prvu operaciju i PH nalaz koji je ukazao na radikalitet bez infiltracije okolnih struktura“.

Onkološki Konzilijum na osnovu samo ova dva izvještaja predlaže sistemsko liječenje hemoterapijom, čemu se Lilić podvrgava. To se nakon više od godinu dana ispostavilo kao pogrešno.

Lilić je po predlogu Ginekološko onkološkog konzilijuma, koji su činili dr Vesna Čolaković-Popović, prim dr Jadranka Lakićević i dr Gordana Ristić-Bašović od 9. novembra 2020. i izvještaja ljekara specijalista dr Milana Sorata, dr Nevenke Lukovac Janjić i prof dr Vladimira Todorovića od 17. novembra 2020. godine primila tri od četiri planirana ciklusa hemoterapije. Nakon toga je zbog pogoršanja zdravstvenog stanja urgentno pregledana i ta terapija je obustavljena.

Nakon treće hemoterapije kada je već osjećala pogoršanje zdravstvenog stanja, Lilić je u privatnoj klinici Hipokrat uradila presjеk stanja gdje je radiolog dr Dijana Račeta-Mašić utvrdila da nije bilo metastaza i da je hemoterapija bila izlišna. Nakon toga ide i kod radiologa dr Vuka Kadića koji je potvrdio mišljenje dr Račete navodeći da nije bilo riječi o malignitetu, preporučujući prestanak hemoterapije i snimanje na PET skeneru u Turskoj.

Konzilijum radiologa, Radovan Čogurić, Vladimir Krgović i Žanka Cerović,  taj pregled je odbio sa obrazloženjem da nakon tretmana nije bilo recidiva. Zbog takvog njihovog mišljenja isto je učinio i konzilijum za slanje pacijenata u inostranstvo.

Lilić smatra da dr Krgović nije smio, po pravilima službe, da učestvuje u ponovnom davanju mišljenja. Nije imala kome da se obrati, niti da se žali. Ističe da konzilijum ljekara uopšte ne razgovara sa pacijentima već samo preko papira donose odluke.

,,Da je bilo ko od tih ljekara rekao – došlo je do greške, izvini, hajde da vidimo šta možemo da uradimo. Ali niko, baš niko, nije priznao svoju krivicu. Reagovali su suprotno svim pravilima službe, morala i etike”, naglašava Lilić.

Zbog pogrešne dijagnoze i primanja hemoterapije, Lilić se u februaru 2021. obraća direktorici KCCG Ljiljani Radulović. Odgovor nije dobila do danas.

Piše i tadašnjoj ministarki zdravlja Jeleni Borovinić-Bojović. Odgovaraju joj iz Ministarstva zdravlja, krajem februara 2021, da će je obavijestiti o preduzetim aktivnostima u ovom slučaju nakon što dobiju odgovor od KCCG. Odgovora još nema.

Mirjana Lilić je nakon pola godine bezuspješnog čekanja odgovora podnijela tužbu protiv KCCG. Sudski postupak je pred podgoričkim Osnovnim sudom počeo u avgustu 2021. godine.

Tužba se odnosi na nadoknadu štete za pretrpljeni strah, fizičke i duševne bolove, narušeno zdravlje i umanjenu opštu, životnu i radnu sposobnost, koji su nastali nakon neadekvatnog utvrđivanja dijagnoze i propisivanja terapije od strane Onkološko ginekološkog konzilijuma KCCG.

U okviru sudskog procesa, stigla je još jedna potvrda da je riječ o pogrešnom liječenju. U ekspertskom mišljenju, koje je pristiglo 24. oktobra prošle godine, sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani, Komisija za fakultetska ekspertska mišljenja na čelu sa prof. dr Tomažom Zupancem i prof dr Borutom Kobalom pregledala je kompletnu medicinsku dokumentaciju u ovom slučaju i ustanovila da ,,odluka konzilijuma za početak specifičnog onkološkog liječenja, bez histopatološke potvrde, nije bila stručno adekvatna”.

Pojašnjava se da je sumnje na recidiv trebalo potvrditi – punktiranjem i citološkom analizom ili ekstirpacijom promjene preko laparoskopskog ili otvorenog pristupa. Navodi se i da je trebalo napraviti PET-CT kao što je to kod iste pacijentkinje urađeno 2019. godine.

,,Sudsko medicinski zavod Medicinskog fakulteta u Ljubljani je nedvosmisleno potvrdio da je u slučaju Mirjane Lilić došlo do ljekarske greške i da je primijenjen tretman hemoterapijom bez ikakve potrebe. Nije bilo ni naznaka da se radi o karcinomu, kako u svom nalazu navodi komisija iz Ljubljane, već je u pitanju isključivo površan i neetičan pristup ljekara KCCG njenom liječenju. Pošto su citostatici specifično medicinsko sredstvo sa brojnim negativnim efektima na zdravlje osobe koja ga prima, ova terapija se daje samo u slučajevima kada je šteta koja nastupa njihovom primjenom manja od koristi koja se postigne, što znači da je šteta po zdravlje neizbježna, ali pošto se terapijom usporava rast tumorskih ćelija, onda je ta šteta koja neminovno nastupi po pacijenta ‘prihvatljiva”’, kaže za Monitor advokat Miomir Joksimović, koji zastupa Mirjanu Lilić.

Nalaz vještaka sudske medicine prof. dr Stanka Milića navodi da je kod pacijentkinje trajno narušen psihički i tjelesni integritet. Tokom liječenja trpjela je  duševne bolove različitog intenziteta zbog čega će u budućnosti biti psihički i tjelesno onesposobljena.

,, U daljem toku postupka dodatnim vještačenjima treba utvrditi u kojoj mjeri je kod Mirjane nastupilo oštećenje zdravlja i na kojim sve organima i tkivu i tek tada ćemo moći jasno da sagledamo kakve sve posledice su nastupile po njeno zdravlje i u kom obimu, sve zbog očigledno neodgovornog pristupa ljekara KCCG”, kaže advokat Joksimović.

Prema saznanjima Monitora sredinom ovog mjeseca zakazano je novo ročište u Osnovnom sudu na kojem se očekuje da će KCCG, nakon duže od dvije godine, konačno dati svoje izjašnjenje o ovom slučaju.

Za medije su iz KCCG ranije izjavili da postupke koji su u toku ne mogu da komentarišu zbog zaštite ličnih podataka pacijenata.

,,Nemamo instituciju u kojoj bi pacijenti mogli da se žale, instituciju koja bi se bavila greškama u liječenju. Kod nas greške ljekara zemlja pokriva. Nadam se da će moje iskustvo biti od pomoći drugim pacijentima, ali i ljekarima da se ne ponavljaju ovakvi propusti”, zaključuje  Mirjana Lilić.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo