Iza brige za zakone i priča o deklarativnom zalaganju za depolitizaciju i profesionalizaciju bezbjednosnog sektora, stoji politička borba za „svoje kadrove“

Bitku unutar vlasti za bezbjednosni sektor, dodatno su ogolile dvije nedavne vijesti: presuda Upravnog suda kojom je opet poništena odluka bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da smijeni direktora Uprave policije Zorana Brđanina i izjava ministra pravde Andreja Milovića u parlamentu da ako Predrag Šuković, šef Specijalnog policijskog odjeljenja  ostane na toj poziciji, on neće više biti ministar.

Sektor bezbijednosti u novoj Vladi pripao je Demokratama koje su dobile pozicije ministra unutrašnjih poslova (Danilo Šaranović) i potpredsjedničko mjesto u Vladi za bezbjednost (Aleksa Bečić). Takođe, pripala im je pozicija ministra odbrane koju pokriva Dragan Krapović. No, iako je premijer Milojko Spajić Demokratama prepustio  bezbjednosni sektor, više je znakova da PES sada pokušava da utiče i kontroliše taj sektor.

Da se nešto unutar vlasti zbiva postalo je jasno kada je Andrej  Milović iznenada zatražio da se na sjednici Vlade interno raspravlja o stanju u bezbjednosnom sektoru. Milović je stavljanje te vanredne tačke na dnevni red pokrenuo bez znanja ministra policije Danila Šaranovića. Prema pisanju medija, ministar pravde  je od premijera Spajića dobio odriješene ruke da u ime PES pregovara i traži hitne smjene u vrhu bezbjednosnog sektora.  Milović je na sjednici  Vlade  tražio da sa funkcija hitno odu v.d. direktor Uprave policije Nikola Terzić, šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boris Milić.  Znakovita je bila i informacija objavljena na RTCG da će PES za novog direktora UP kandidovati Vojislava Dragovića, nakon čega je reagovao Šaranović i saopštio da „Dragović nije kandidat za direktora UP koji može imati saglasnost ministra unutrašnjih poslova”. Šaranović je tu informaciju nazvao “medijskim spinom”.

Da vijest o Dragoviću ipak nije spin, potvrdio je predsjednik Odbora za bezbijednost Miodrag Laković, poslanik PES-a, koji je saopštio da „mora doći do promjena u vrhu Uprave policije“, te da je u igri ime Vojislava Dragovića.

Tenziju unutar vlasti oko bezbjednosnog sektora učinila je dodatno vidljivijom javna reakcija  Milovića u parlamentu.

“Šuković neće biti šef Specijalnog policijskog odjeljenja. Upravo zbog situacije koju smo imali sa aferom Do Kvon i zloupotrebe institucija u bezbjednosnom sektoru… Znam da ste nervozni, ja vas razumijem, to vam je prijatelj, koristili ste ga politički, sve namjere vaše partije radili ste preko njega i pokušali ste da se obračunate sa PES-om preko njega. Nije vam pošlo za rukom i niste uspjeli sa kompletnim bezbjednosnim aparatom koji ste tri godine kadrirali i uređivali, čak i iznutra ponešto uspjeli kod nas, ipak nas niste pobijedili. Mi smo u Vladi, vi niste. Vaših kadrova dajem vam riječ neće biti ili ja neću biti ministar u ovoj Vladi”, rekao je Milović obraćajući se poslaničkom klubu URA.

Uslijedila je reakcija Specijalnog državnog tužilaštva koje je saopštilo da bez saglasnosti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića  Šuković “ne može biti raspoređen na drugo radno mjesto ili druge poslove Uprave policije”. Potom se oglasio i  Šaranović: „Potvrđujem i podržavam stavove Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koji su utemeljeni na čvrstim zakonskim osnovama… Gospodin Novović, kao ključna figura u ovom procesu borbe protiv organizovanog kriminala, imaće presudan uticaj na izbor tima s kojim želi sarađivati, a Ministarstvo unutrašnjih poslova će osigurati sve potrebne resurse za njihov rad „ saopštio je.

Na neformalnom sastanku PES-a i Demokrata, oko kadriranja u bezbjednosnom sektoru, Bečić je navodno insistirao da neće dozvoliti da im bilo ko diktira ključne pozicije u Upravi policije, te podsjetio na pozitivne rezultate Šukovića u posljednjih godinu i po.

Dok Demokrate za sada stoje iza Šukovića, situacija sa pozicijom direktora Uprave policije je drugačija. Presudom Upravnog suda bivši direktor UP Zoran Brđanin vraćen je na to mjesto.  Šaranović je saopštio da je ispoštovana odluka suda, ali da „njegova dalja sudbina zavisi od skupštinskog Odbora. Sada se, međutim, već nazire da se u pozadini „legalizma“ nove vlasti kad je u pitanju Brđanin  nalazi politički dogovor, po kom bi on mogao biti smijenjen odmah nakon razmatranja dva Izvještaja o radu koja su parlamentu upućeni još prošle godine, i nijesu do sada stavljana na dnevni red.  Prema pisanju medija, razlog je već dogovoren –  Brđaninov  izvještaj sa kraja prošle godine u kome je obuhvaćen masakr na Cetinju od 12. avgusta 2022. godine. U parlamentu će se problematizovati to što  Uprava policije pod Brđaninovim rukovodstvom nije imala protokole i procedure postupanja u takvim slučajevima. Da postoji saglasnost da Brđanin ne ostane na toj poziciji jasno je i iz poruka iz PES-a i Demokrata, da „mora doći do promjena na čelu UP. I ministar policije javno je poručio da su  oko toga  „konstituenti vlasti saglasni“.

Izvještaji koji tek treba da budu razmatrani bili su jedno od opravdanja prethodnog ministra Filipa Adžića za razrešenje Brđanina. Adžić je tvrdio da to što izvještji nijesu razmatrani znači da po automatizmu nijesu prihvaćeni što je sud odbio tvrdeći upravo suprotno. “ Sud je utvrdio sasvim suprotno – da nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu“, navodi se u odluci suda. Na tome instistira i Brđaninov advokat Siniša Gazivoda, koji tvrdi da parlament nema ni pravo da razmatra izvještaje, godinu dana kasnije. Oni su sada, ukazuje na odluku suda, u stvari prihvaćeni.

Sud je takođe osporio ostale zvanične razloge za smjenu Brđanina, ukazavši da direktor policije po zakonu može biti smijenjen samo u slučaju da ima negativne ocjene rada, ukine mu se radno mjesto ili ako je osuđen na bezusplovnu kaznu zatvora ili krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti.

Nije prihvaćena ni argumentcija bivše vlade da Brđanin treba da snosi odgovornost zbog hapšenja pripadnika službi bezbijednosti i između ostalog njegovog pomoćnika Dejana Kneževića.

Nova vlast se za sada ne obazire na onaj dio „legalizma“, gdje sud ukazuje da su Brđaninovi izvještaji u stvari već usvojeni.  Iza priče o Izvještajima i procedurama, Brđaninu se u stvari stavlja na teret  prepiska u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem.  Iako se insistira na toj vezi, i u izvještaju Europola navodi se da “nema dokaza da su Brđanin i Knežević bili umiješani u bilo kakve kriminalne aktivnosti”.

U međuvremenu, Nikola Terzić koji je bio v.d direktora Uprave policije, sam je podnio ostavku, tražeći od Vlade da ga razriješi. “Ne želim da učestvujem u sudsko-političkom kockanju, niti da otežavam sprovođenje pravosnažnih sudskih odluka”, saopštio je.

Nakon primopredaje dužnosti Brđaninu, odrekao se policijskog obezbjeđenja. “ Želim da zahvalim svim kolegama na dosadašnjem radu i podršci, a takođe napominjem da se odričem policijskog obezbjeđenja, te da sam dostupan svima onima koji su poručili da ću nakon predaje dužnosti morati da se sakrijem u mišju rupu”.

Zoran Brđanin je na čelo policije postavljen u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića. Na pitanje da li Brđanin ima njegovo povjerenje, Šaranović je odgovorio  da se „povjerenje ne daje bilo kome ad hok i da se ono ostvaruje predanim radom i rezultatima“. Dodao je da nije do sada sarađivao sa Brđaninom. Teško da bi to mogao biti razlog nepovjerenja, jer Šaranović, kao neko ko je na poziciji ministra policije tek mjesec dana, nije mogao sarađivati ni sa kim.

Na neformalnom sastanku PES-a i Demokrata, Spajić je navodno podsjetio da su Bečić i on imali „usmeni dogovor“, o tome da će „premijer voditi glavnu riječ o ključnim pozicijama u UP i ANB i da neće dozvoliti da šef policije ubuduće bude “engleska kraljica”, a da policijom rukovode kadrovi po dubini“.

I dok PES govori o Dragoviću, prema pisanju medija, i Demokrate su na neformalnom sastanku sa PES om, govorile o nekoliko imena za tu poziciju..

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić podsjetila je  da se mjesto direktora policije popunjava na konkursu, koji još nije ni raspisan, dok se unutar vladajuće koalicije  izjašnjavanju ko je prihvatljiv, ko nije.

“To je nedopustivo. Ovdje se radi isključivo o tome koja od dvije vladajuće partije će imati veći uticaj u najmoćnijem sektoru u državnoj upravi, koji bi morao da bude operativno nezavistan i od Ministarstva i od Vlade u cjelini

Iza brige za zakone i priča o deklarativnom zalaganju za depolitizaciju i profesionalizaciju bezbjednosnog sektora, stoji, jasno je, politička borba za „svoje kadrove“.  Stari je to film.

Milena PEROVIĆ