Povežite se sa nama

INTERVJU

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Teret nasljeđa i nasljednika

Objavljeno prije

na

Pravosuđe je još  prilično zarobljeno nasljeđem Đukanovića i Medenice. Na žalost, oni koji su umjesto Đukanovića došli na vlast nijesu pokazali želju da to promijene. Većina od njih želi da pravosuđem upravlja neko ko će za njih biti ono što je Medenica bila za prethodnu vlast

 

MONITOR: Kako komentarišete objavljene transkripte, odnosno prepiske između Petra Lazovića i Ljuba Milovića vezano za crnogorsko pravosuđe i slučaj državni udar?

RADULOVIĆ: Objavljeni transkripti sa sky aplikacije između Petra Lazovića i Ljuba Milovića potvrđuju višegodišnje sumnje da je crnogorsko pravosuđe u značajnom dijelu bilo pod nedozvoljenim uticajem kriminalnih grupa. Na žalost, pravosuđe još uvijek nije oslobođeno od uticaja kriminala, ali ni od uticaja politike koju je često veoma teško razlikovati od kriminala. Sky prepiska je dodatno pokazala kakvi su ti uticaji i bilo bi veoma korisno ako tužilaštvo adekvatno iskoristi materijal dobijen od strane Europola. Simptomatična je bila i reakcija g-dina Mandića i g-dina Kneževića sa populističkim izjavama o „pravosudnom zemljotresu“ koji je izazvala sky prepiska u ovom slučaju. Međutim, ne tako davno nijesu imali takav stav o sky prepisci u predmetu koji se vodi protiv Mila Božovića. Zato je veoma važno da tužilaštvo profesionalno radi svoj posao u svakom predmetu i da pokaže da među kriminalcima nije bilo, niti ih sada ima, ideoloških, političkih, religijskih ili bilo kojih drugih razlika na kojima i političari i kriminalci godinama profitiraju.

MONITOR: Kako vidite ocjenu sutkinje Mugoše da je drugostepena presuda u slučaju “državni udar” kupljena i  šta su institucionalni koraci nakon takve ocjene?

RADULOVIĆ: Veoma je važno što je Specijalno tužilaštvo saopštilo da je ovim povodom ranije pokrenulo postupak. Od izuzetnog je značaja da se sve činjenice potpuno i nesporno utvrde i da, u slučaju da je bilo koja presuda “kupljena”, sva odgovorna lica budu krivično procesuirana i kažnjena. U tom kontekstu moram reći da je, najblaže rečeno, neprimjerena izjava g-dina Mandića da je uvjeren da je kupljena presuda u prvostepenom postupku iako dodaje da nema dokaze za to, isto kao što je neprimjerena i reakcija sutkinje Suzane Mugoše da je kupljena drugostepena presuda. Očekujem da Specijalno tužilaštvo utvrdi da li je neko, i ako jeste ko i na koji način, kupio bilo koju presudu. Presude se ne smiju kupovati, ali se ni sudije ne smiju javno optuživati bez dokaza na osnovu ličnog uvjerenja.

MONITOR:  Predsjednik Višeg suda Boris Savić  uputio je Sudskom savjetu zahtjev za pokretanje diciplinskog postupka protiv sutkinje Mugoše. Kako to komentarišete i gdje taj postupak može odvesti?

RADULOVIĆ: U tom postupku treba da se utvrdi da li u reakciji sutkinje Mugoše ima elemenata nekog disciplinskog prekršaja. Istragu po ovom predlogu treba da sprovede disciplinski tužilac i zavisno od rezultata da odluči da li će predlog odbaciti, odbiti ili će podnijeti optužni predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Ono što javnosti može izgledati čudno i što opet pokazuje u kakvom je stanju crnogorsko pravosuđe, jeste to što utvrđivanje disciplinske odgovornosti nekog sudije traži dugogodišnji predsjednik Višeg suda koji je, podsjećanja radi, donio onakve presude u slučaju Miloša i Svetozara Marovića, koji je prihvatio kao slobodno priznanje Svetozara Marovića iako je ovaj javno tvrdio da je priznao iz straha, koji je Svetozaru Maroviću kao olakšavajuću okolnost cijenio što je otac jednog djeteta iako je i to “dijete” bilo član iste kriminalne grupe, koji je odugovlačio sa donošenem presude u slučaju Miloša Marovića što je ovaj iskoristio za dobijanje državljanstva Srbije i kasnije za bjekstvo sve dok nije nastupila zastarjelost izvršenja smiješno blage kazne koji mu je izrekao g-din Savić. Nije mi poznato da je g-din Savić do sada bio ovako ažuran kada je u pitanju odgovornost sudija.

MONITOR: Uhapšen je bivši šef Uprave policije Slavko Stojanović. Ima li crnogorsko pravosuđe kapaciteta da taj, ali I druge važne procese izvede do kraja?

RADULOVIĆ: Vjerujem da ima, ali ključno je da takve postupke u tužilaštvu i u sudu vode kadrovi koji nijesu dio nasljeđa koje nam je ostavila Vesna Medenice i njeni saradnici iz cjelokupnog pravosuđa.

MONITOR: Kako vidite ocjenu Evropske komisije u posljednjem izvještaju koja je akcenat upravo stavila na crnogorsko pravosuđe i neophodnost reforme?

RADULOVIĆ: Ocjena Evropske komisije je očekivana jer je jasno da bez reformi u poglavljima 23 i 24 nema napretka ni u bilo kojoj drugoj oblasti. Na žalost, proces reformi koji je bio nepodnošljivo spor, u prethodnom periodu skoro da je potpuno zaustavljen prvenstveno zbog neodgovornosti političara od kojih većina nemaju interesa da Crna Gora dobije profesionalno i reformisano pravosuđe.

MONITOR:  Koliko je to još Đukanovićevo pravosuđe?

RADULOVIĆ: Pravosuđe je još uvijek  prilično zarobljeno nasljeđem Đukanovića i Medenice. Na žalost, oni koji su umjesto Đukanovića došli na vlast nijesu pokazali želju da to promijene. Većina od njih želi da pravosuđem upravlja neko ko će za njih biti ono što je Medenica bila za prethodnu vlast. Izbor Glavnog specijalnog tužioca i određeni postupci koje je to tužilaštvo pokrenulo nakon toga daju nadu da ćemo se tog nasljeđa početi oslobađati, ali za to je potrebno dodatno reformisati i tužilaštvo i sud.

MONITOR:  Ove sedmice izabran je nedostajući sudija Ustavnog suda. Očekujete li da će se ubuduće u parlamentu glasati u skladu sa javnim interesom, a ne po političkom ključu?

RADULOVIĆ: Do sada su imenovanja vršena po političkom ključu i ne vjerujem da će se to promijeniti uskoro. Postupak izbora VDT i članova Sudskog savjeta će to brzo pokazati. Veoma je važno da shvatimo da imenovanja jesu važna, ali nijesu dovoljna za reforme. Podsjetiću da je Crna Gora u pregovorima sa EU više od 11 godina i da je u jednom periodu na svim pozicijama imala osobe u punom mandatu, ali reforme su izostale. Zato je od ključnog značaja da se na pozicijama u pravosuđu imenuju profesionalci sa integritetom, a kao što sam rekao većini političara to nije u ličnom i partijskom interesu.

MONITOR: Može li nova vlada ispuniti obećanja premijera Spajića iz ekspozea kada je u pitanju pravosuđe, odnosno borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ?

RADULOVIĆ: Nadam se da može, ali sam siguran da neće biti lako jer ne vjerujem ni da su svi u Vladi na to spremni i da imaju volju. Vlada bi trebalo da obezbijedi ambijent koji će omogućiti efikasniju borbu protiv kriminala i korupcije i koji će voditi uspostvljanju vladavine prava. Očekujem da nova Vlada prvo obezbijedi elementarne uslove za rad Specijalnog državnog tužilaštva i na taj način pokaže podršku tužilaštvu, umjesto pozdravljanja i najava hapšenja, kako je to uglavnom radila prethodna Vlada. Takođe, u bezbjednosnom sektoru je puno prostora za napredak i za uspostavljanje sistema odgovornosti, što je u prethodnom periodu potpuno izostalo. Vlada ne bi smjela da dozvoli da se više ikada desi tragedija poput one u avgustu prošle godine na Cetinju ili da organizovani kriminal prokopava tunel do pravosudnih institucija, a da istovremeno slušamo poruke da su svi bili na visini zadatka.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo