Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O (NE)NAPRETKU: Đukanovićevo pravosuđe i dalje teško breme Crne Gore

Objavljeno prije

na

Kako je sadašnje, i dalje Đukanovićevo, sudstvo brižljivo stvarano decenijama nekontrolisane vlasti i neformalnih poluga moći, ostaje na novoj vladajućoj većini da nađe model demontaže postojećeg sudstva i reforme istog. Opcije su ili dugo pominjani vetting proces (kojega nema u ovom izvještaju EK, čak ni u vidu komentara) ili promjene Ustava Crne Gore

 

Dugo očekivana i skoro mjesec dana odložena analiza crnogorskog putovanja u EU je konačno objavljena prije dva dana. Svi su znali da nema napretka u ključnim oblastima, famozna poglavlja 23 i 24 – pravosuđe i vladavina prava uz naglasak na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Pažljivo birane riječi i fraze briselskih tehnokrata da svakoga pomalo pohvale i onda kritikuju bez jasnog upiranja prsta u srž problema, daju prikaz stanja sa tačke “ukupno gledano”. Crna Gora je “umjereno spremna za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda”, i “ostvaren je ograničeni napredak“ uz opasku da zemlja “stagnira u implementaciji ključnih pravosudnih reformi” i ograničene rezultate kad je u pitanju odgovornost. Iako je jasno da su ova poglavlja uslov ne samo završnih pregovora, već i zatvaranja drugih poglavlja, Evropska komisija niti nudi niti sugerira rješenja koja bi pomogla odlučni izlazak iz ovakve situacije.

Konstatacije da je “sudski sistem CG umjereno spreman, (da) ukupno gledano nije ostvaren napredak” i da “reforme stagniraju” su praćene opštim pozivom da se postigne “odlučujuća politička posvećenost”. Dalje se traži i da se osigura “djelotvorna nezavisnost i profesionalizam pravosuđa” kroz “ispunjavanje svih preostalih preporuka Venecijanske komisije (VK) o Zakonu o državnom tužilaštvu. Valja se podsjetiti da je upravo VK bila ta koja je u prvoj polovini 2021. godine dala kritike na prijedlog zakona vladajuće koalicije kojim se trebao izabrati novi Tužilački savjet (TS) i promijeniti tadašnje visoko kriminalizirano i politički zavisno Specijalno državno tužilaštvo (SDT) kojim je upravljao javno blamantni Milivoje Katnić. Tadašnja tridesetoavgustovska koalicija je imala samo jednog poslanika više od miloističkog bloka u Skupštini. Međutim, VK je tražila da se “novi članovi TS-a koji nisu iz reda tužilaca” biraju jačom većinom od proste kako se ne bi “poništila ranija postignuća u oblasti reforme pravosuđa”. Tražene su i “dodatne garancije da bi se ublažili rizici neprimjerenog političkog uticaja na TS”. Srećom po Crnu Goru, Vlada i skupštinska većina su imali snage da se ogluše o ovakve “preporuke” VK (u kojoj su sjedili i još sjede DPS-ovi Zoran Pažin i Srđan Darmanović) i progurali tužilački zakon uz prihvatanje nekih drugih preporuka. Kakva su bila “ranija dostignuća u oblasti reforme pravosuđa” najbolje su pokazali slučajevi Vesne MedeniceBlaža JovanićaSaše Čađenovića i niza visokih funkcionera iz policije i tajne službe (ANB) kojima je Milivoje Katnić pružao zaštitu u poslovima sa drogom i pored dokaza dostavljenih od Europola. Upravo je novi SDT na čelu sa Vladimirom Novovićem i procesuirao sve ove slučajeve zahvaljujući hrabrosti (a možda i jakom pritisku sa strane) da pogleda Europolove fajlove i postupi shodno zakonu. Zahvaljujući tim slučajevima Crna Gora je dobila i neke pohvale od Evropske komisije kojima se priznaje “određeni nivo spremnosti” i “ograničeni napredak”. Navodi se da je i “međunarodna policijska saradnja dobro uspostavljena” i da donosi rezultate, “sa ranije neviđenom zaplijenom droge u zemlji i inostranstvu”.

Ono što u svim ovim slučajevima tek predstoji je da svi ovi slučajevi dobiju i sudski epilog u razumnom roku i na nepristrasan način za razliku od 2012. godine kada je Crna Gora dobila početak pregovora za članstvo. Početku pregovora je prethodilo dugo očekivana akcija protiv “velikih riba” koje je EU dugo tražila od Mila Đukanovića, tadašnjeg apsolutnog nosioca moći u Crnoj Gori. Krajem decembra 2010. godine su uhapšeni čelnici budvanske opštine, uključujući i brata tadašnjeg državnog i opštinskog moćnika i saradnika Đukanovića – Svetozara Marovića. Đukanovićevo sudstvo je tada odradilo koristan posao za vladajuću Demokratsku partiju socijalista (DPS) donijevši seriju presuda za zloupotrebu položaja u nekoliko slučajeva korupcije, ali vidno djelujući pod političkom palicom i žureći da isporuči rezultate bez obzira na zakon i procedure. Kasnije će Đukanović žrtvovati, preko pravosuđa, i samog Marovića koji će potpisati dva sporazuma o priznanju krivice sa Katnićem u zamjenu za minimalne i ispod zakonskih osnova niske kazne. Crnogorsko pravosuđe će otići toliko nisko da će u slučaju korupcije za izgradnju prečistača voda za budvansku opštinu od strane njemačko-austrijskog konzorcijuma EVN-WTE osloboditi Marovića obaveze da vrati ukradena 3 miliona eura iako to imperativno nalaže Krivični zakonik Crne Gore. Za to krivično djelo, kojim je oštećena opština Budva, on će dobiti kaznu od tri mjeseca zatvora. Ovakav “sporazum” sa Katnićevim SDT-om će usvojiti predsjednik Višeg suda Boris Savić bez ikakvih problema. Štaviše, Maroviću je dopušteno da zadrži stotine miliona ukradenog novca, kako je jednom navodno priznao Katnić, i omogućeno mu je da ne odsluži kaznu (kao ni njegov sin Miloš) odlaskom u Beograd pod zaštitu Đukanovićevog prijatelja i saveznika Aleksandra Vučića.

Kako je sadašnje, i dalje Đukanovićevo, sudstvo brižljivo stvarano decenijama nekontrolisane vlasti i neformalnih poluga moći ostaje na novoj vladajućoj većini da nađe model demontaže postojećeg sudstva i reforme istog. Opcije su ili dugo pominjani vetting proces (kojega nema u ovom izvještaju EK, čak ni u vidu komentara) ili promjene Ustava Crne Gore.

Ustrojstvo sadašnjeg prođukanovićevskog Sudskog savjeta uređeno je Ustavom za koji je potrebna kvalificirana većina od dvije trećine. Članice vladajuće koalicije i predsjednik Jakov Milatović su nekoliko puta istakli da je borba protiv kriminala i korupcije uz reforme pravosuđa jedna od glavnih agendi. Da li je uvođenje koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u novu vlast (i za godinu dana u Vladu) korak ka tom cilju i većini za promjenu Ustava ostaje da se vidi. Nedavna izjava predsjednika parlamenta Andrije Mandića o njegovom “nevino utamničenom” partijskom kolegi i gradonačelniku Budve (zbog kokainskih poslova sa Kavčanima otkrivenih od strane Europola) ne uliva nadu da će se crnogorsko pravosuđe lako osloboditi političkih uticaja ili da će doći “odlučujuće političke posvećenosti” među političkim faktorima na obje strane.

Tokom nedavne posjete Podgorici šefica EK Ursula fon der Lajen je pohvalila crnogorsku usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU ali je i poručila da zemlja treba biti “potpuno fokusirana na proces pristupanja” EU i i da “podstiče Crnu Goru da pređe tu posljednju milju i vrata će se otvoriti”.

“Posljedna milja” je prilično nejasna u izjavi fon der Lajenove jer je Crna Gora tokom 11 godina pregovora privremeno zatvorila samo 3 od 33 poglavlja i po dužini pregovora je rekorder. Hrvatska, koja je zadnja primljena u EU, je zatvorila sve pregovore u roku od 6 godina i poslala bivšeg predsjednika vlade Iva Sanadera na optuženičku klupu i u zatvor. Tadašnje pominjanje sanaderizacije Crne Gore je izazivalo priličnu nervozu kod državnog vrha, a tadašnji premijer Milo Đukanović je javno zauzvrat ponudio “deratizaciju” nezavisnih novinara, intelektualaca i NVO sektora.

Osvrčući se na izjave fon der Lajen, direktor njemačke Fondacije Konrad Adenauer (KAS) u Srbiji i Crnoj Gori Jakov Devčić je u emisiji javnog servisa Dobro jutro Crna Goro ocijenio da se malo uradilo na polju integracija, a da je predsjednica EK dala nadu Crnoj Gori da može postati članica do 2030, iako “to ne zavisi od nje (lično)”. Devčić je naglasio da je na mjestu fon der Lajenove da ne bi pričao o izgledima članstva Crne Gore.  Ona, po riječima Devčića, želi pokazati da se brine o Zapadnom Balkanu, ali “mislim da smo vidjeli ranije da od sličnih obećanja ništa nije bilo”. Iduće godine slijede izbori za Evropski parlament i dosta toga se može promijeniti.

Par diplomata iz Brisela sa kojima je Monitor nezvanično razgovarao tvrde da je crnogorsko članstvo moguće uz neke suštinske promjene i volju Brisela. “Crna Gora je mali sistem na nivou statističke greške i njen ulazak u EU se ne bi ni primijetio, ali su vam, kao i Hrvatskoj, potrebni moćni saveznici unutar bloka da vas poguraju”.

Lopta je sada u dvorištu Milatovića i Milojka Spajića.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo