Povežite se sa nama

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Mnogo toga ne najavljuje dugo trajanje nove vlade

Objavljeno prije

na

Vlada je na kraju sklepana, a tek ćemo da vidimo hoće li ta sklepotina biti funkcionalna i koliko će moći da izdrži. Kad kažem sklepotina, imam u vidu to da će vlada biti prosti zbir različitih političkih entiteta, a ne njihova sinteza koja će obezbijediti kvalitet podesan i sposoban za reforme

 

MONITOR: Nakon više mjeseci pregovora i pred sam kraj zakonskog roka za njeno formiranje, mandatar Spajić ipak je pronašao formulu za buduću vladu.  Kako vidite model koji je predstavljen – manjinska vlada koju će u parlamentu podržati ZBCG, sa mogućnošću da krajem naredne godine uđe u izvršnu vlast?

VUKOVIĆ: Dugotrajnost procesa pregovaranja/dogovaranja ne bi morao da znači da buduća vlada neće biti stabilna, ali je tokom toga procesa na površini crnogorske političke mutljage bilo moguće jasno uočiti mnogo čega što ne najavljuje ni dugo trajanje nove vlade, niti njenu uspješnost.

Već sam javno, govoreći na temu buduće izvršne vlasti, koristio glagol ‘sklepati’, i čini mi se da se upravo to desilo – vlada je na kraju sklepana, a tek ćemo da vidimo hoće li ta sklepotina biti funkcionalna i koliko će moći da izdrži. Kad kažem sklepotina, imam u vidu to da će vlada biti prosti zbir različitih političkih entiteta, a ne njihova sinteza koja će obezbijediti kvalitet podesan i sposoban za reforme i institucionalno snaženje države, kako bi se ona mogla nositi sa mnoštvom problema koje je u nasleđe ostavila dugotrajna vlast Demokratske partije socijalista i njenih trabanata, ali i nesposobnih vlada formiranih nakon izbornog poraza ‘državotvoraca’.

MONITOR: Zapad, a posebno SAD,  ne gledaju blagonaklono novi model, a posebno to što će se na čelu parlamenta naći jedan od lidera ZBCG Andrija Mandić.  Koliko je ova vlada evropska, iako je tako i sporazumom za formiranje deklarisana?

VUKOVIĆ: Bolje bi bilo da mi govorimo o tome koliko su naše vlade crnogorske ili procrnogorske nego evropske, odnosno proevropske, pa da se iz toga izvode spoljnopolitičke vizije i politike. Možete vi galamiti koliko hoćete o evropskom putu, a činiti malo ili nimalo na stvaranju države koja će biti usklađena sa vlastitim ustavnim načelima, koja zvuče sasvim evropejski.

U vrijeme vještačke stabilnosti, kada su državno kormilo u rukama imale ‘državotvorne’ vlade, iz svih kancelarija je odjekivao umilni glas zaklinjanja da smo na evropskom putu, ali je taj glas bio pokrivalica za kriminalne i koruptivne prakse koje su državu koristile kao servis partijski organizovane tranzicione crnogorske buržoazije i njene posluge u institucijama i van njih.

Ne znam koliko će nova vlada biti suštinski „na evropskom putu“, ali sam sasvim siguran da će sve činiti da se u Briselu i Vašingtonu vjeruje da je iskreno posvećena, jer Crna Gora se klijentelistički već čvrsto vezala za te centre i bilo bi vrlo rizično iskušavati ih i provocirati, čak i kada bi za to postojala ozbiljna unutrašnjopolitička podrška. Treba, naravno, uvijek imati u vidu to da Evropska Unija danas nije ono što je bila prije, recimo, deceniju, da je dinamika međunarodnih odnosa drugačija i da nije zagarantovana nikakva izvjesnost.

MONITOR: Kako vidite to što u vladi ipak neće biti manjina, izuzev albanskih partija?

VUKOVIĆ: Vlada, po mome mišljenju, može biti promanjinska i bez ministara iz nacionalnih partija manjina. Suština je u programu vlade i političkoj praksi. Crnu Goru smo zamislili i ustavno definisali kao građansku, a ne nacionalnu državu, a lokalna tranziciona buržoazija i njene političke partije je protivustavno pretvaraju u metražnu robu koju kroje po nacionalnim šavovima. Moramo se opredijeliti hoćemo li Crnu Goru misliti i graditi kao savez nacionalnih kantona ili kao građansku republiku.

MONITOR: A to što je Sporazumom o njenom formiranju predviđeno da 20 posto pozicija po dubini pripadne ZBCG. Da li je prekršeno obećanje o meritokratiji i prije starta?

VUKOVIĆ: Postojeći, djelatni politički sistem u Crnoj Gori (pokazalo se) nije u stanju da funkcioniše u javnom interesu, pa su mu, zato, strane bilo kakve meritokratske prakse. U društvima gdje postoji meritokratija moć i društveni uspjeh su rezultat sposobnosti i individualnog napora. U takvim društvima se naglašava jednakost šansi, a u Crnoj Gori se i ranije, kao i sada, dešava nešto upravo obrnuto. Partitokratska društva, kakvo je sadašnja Crna Gora, smrtni su neprijatelji meritokratije, pa, prema tome, sva data obećanja s tim u vezi su – lažna.

Kako može biti meritokratije u državi, ako je nema u političkim partijama?

Nije problem da neka politička partija dobije 20 % pozicija po dubini – problem je koji će i kakvi ljudi biti postavljeni na tim ‘dubinama’ i hoće li oni raditi u opštem ili u interesu onih koji su ih ‘posadili’. Aktuelna stvarnost je pružila precizne odgovore u vezi s tim.  Dodatni problem je što ti kadrovi dolaze iz koalicije koja ima suštinski drugačije poglede od drugih koji tvore izvršnu vlast na neka pitanja crnogorske sadašnjosti i budućnosti.

MONITOR: Spajić je najavio da će nova vlada tražiti odgađanje popisa, koji posljednjih dana ponovo podiže nacionalne tenzije.  Da li je ovo vrijeme za popis, i zašto je on u Crnoj Gori razlog za prebrojavanje?

VUKOVIĆ: Da je sreće, popis je trebalo da bude davno završen i da sada znamo na čemu smo kada je riječ o podacima do kojih se jedino popisom može doći. No, Crna Gora živi u nekoj vrsti vanrednog stanja, a takva stanja otežavaju bilo kakve razumne rabote, pa i popis stanovništva, domaćinstava i stanova.

To vanredno stanje je izraz nedovršenosti Crne Gore kao društva i države. Propuštena je prilika da se u godinama nakon obnavljanja državne samostalnosti nađe zajednički imenitelj, vertikala oko koje je moguće okupiti sve ili makar ubjedljivu većinu građana/građanki i graditi armatura nezavisnih institucija na koje će se oslanjati moderno crnogorsko društvo . Umjesto toga, DPS i njegovi unutrašnji i vanjski saveznici su pokušali da konstruišu taj imenitelj i nametnu ga ostalima. Pošto nijesu bili sposobni i dovoljno snažni da u tome uspiju, njihov gubitak moći je izazvao novi predpolitički metež u kome se u liku svakog građanina i građanke želi prvo vidjeti lice etničkog brata i sestre. Tranzicionoj crnogorskoj buržoaziji svih etnija i njenim političkim odredima nacionalno je jedini čvrst izvor legitimiteta i ona ga se čvrsto drži. Njima je zbog toga važan popis, a ne kao činjenični predložak za analize i planiranje budućnosti društva i države.

MONITOR: Kako vidite posjetu patrijarha Porfirija i njegov govor o identitetu i jeziku pred popis?

VUKOVIĆ: Srpska prtavoslavna crkva i njen patrijarh se odlično snalaze u ovom crnogorskom predpolitičkom metežu. I oni legitimitet traže među braćom i sestrama po naciji, a ne po hrišćanskom liku i djelu. Umesto širenja jevanđeoskih poruka o ljubavi i praštanju, u šta bi, valjda, trebali da se razumiju, velikodostojnici SPC poučavaju o korijenima, identitetu, jeziku, i to na način dogmatski, na kome bi im mogli pozavidjeti najokoreliji boljševici.

MONITOR: Evropski parlament je u nedavnoj rezoluciji izrazio  zabrinutost zbog političke polarizacije u crnogorskom medijskom okruženju i manjka nezavisnosti javnog emitera. Kako to komentarišete?

VUKOVIĆ:  Evropski parlament u svojoj agendi ima obavezu da se sjekira zbog nas.  Ironiju i šalu na stranu, ali onima u Crnoj Gori koji upozoravaju na to da jednim važnim javnim resursom, kakva je RTCG, upravlja jedna neznavena i neodgovorna ekipa važno je da je to vidljivo i onima koji nijesu direktno zainteresovani za deprivatizaciju javnog informisanja i njegovog unapređivanja kao javnog, a ne grupnovlasničkog dobra.

MONITOR: Može li buduća vlast odblokirati evropski proces?

VUKOVIĆ : Ako se ta deblokada tiče ubrzavanja neophodnih reformi, bojim se da ćemo na to pričekati.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo