Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA NEMA USTANOVU ZA MALOLJETNE TEŽE PRESTUPNIKE: Zatvor otvorenih vrata

Objavljeno prije

na

Crna Gora je protekle sedmice svjedočila potrazi za šesnaestogodišnjim L.H., osumnjičenom za ubistvo i poznatom po bježanju policiji i zaštitarima, a nakon što je ponovo „odšetao“ iz Centra Ljubović

 

Sistem je još jednom zakazao.

Malodobni L. H. uhapšen je 6. juna, zbog sumnje da je ubio sedamdesetdvogodišnju staricu, čije beživotno tijelo je pronađeno prekriveno drvenim otpadom .Iz Uprave policije tvrde da im je odranije poznat i hapšen je zbog nekoliko desetina krađa.

On je više puta bježao iz Centra Ljubović, ali i iz policijskih prostorija. Javna ustanova Ljubović otvorenog je tipa i nema policijsko obezbjeđenje. Crna Gora nema ustanovu za smještaj maloljetnika – počinioca teških krivičnih djela,  iako je to zakonski definisano.

Ubistvo za koje se sumnjiči maloljetni I. H. Navodno je počinio nekoliko dana nakon što je pobjegao iz policijske stanice u Podgorici, gdje je priveden zbog sumnje za krađu. Zbog „teže povrede radne dužnosti“ će, kako tvrde u policiji, odgovarati službenik Uprave policije.

Šesnaestogodišnjaku je nakon hapšenja određe pritvor od 60 dana u istražnom zatvoru. Potom, ponovo biva premješten u Ljubović po nalogu podgoričkog Višeg suda. Viši sud je i pri izricanju privremene mjere smještanja u Centar Ljubović imao podatke e L. H. prije ubistva starice, bio lišen slobode i da je pobjegao iz pritvorskih prostorija u Podgorici. Ali, kažu upućeni pravnici, sudija je bio primoran da ga uputi u Ljubović jer Crna Gora nema takozvani „zatvor za maloljentike“.

Iz Centra  Ljubović takođe kažu da je maloljetni prestupnik i ranije bio njihov korisnik, da se samovoljno udaljavao iz ustanove, da njegovo smještanje nakon sumnji da je počinio krivično djelo teško ubistvo nije najbolje rješenje, “ali da je jedino raspoloživo u ovom momentu”. Nina Delević, direktorica Centra Ljubović smatra da je neophodno mijenjati Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

“Naročito u dijelu ‘vakuuma’ koji imamo u praksi, a koji se odnosi na period od isteka 60 dana pritvora, do pravosnažnog okončanja postupka, gdje se, uglavnom, počinioci najtežih krivičnih djela upućuju u Centar Ljubović koji je institucija nezavodskog tipa”, rekla je ona.

Mjeru upućivanja u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa, prema zakonu, sud može da odredi maloljetniku kojeg treba izdvojiti iz sredine u kojoj živi i za to vrijeme mu obezbijediti pomoć i konstantni nadzor stručnih osoba. Ta mjera može se izreći u trajanju od šest mjeseci do dvije godinu. Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kaže i da se maloljetniku prema kojem, pored izdvajanja iz sredine u kojoj živi, treba primijeniti pojačane mjere nadzora i posebne stručne programe vaspitavanja, sud može izreći mjeru upućivanja u ustanovu zavodskog tipa. Ta se mjera izriče u trajanju od šest mjeseci do tri godine. U oba slučaja, sud svaka tri mjeseca razmatra postoje li uslovi za prestanak izvršenja mjere ili za njenu zamjenu drugom vaspitnom mjerom.

Međutim, šesnaestogodišnji L.H. prošle sedmice ponovo je pobjegao iz Centra Ljubović. Delevićeva je saopštila da je prethodno pokušao bjekstvo, ali da su uspjeli da ga zaustave, dok je drugi put „imao više sreće“. Nakon što je L. H. smješten u Ljubović, ona je rekla i da su svjesni težine krivičnog djela koje mu se stavlja na teret i istorije njegovog boravka u toj ustanovi, tog maloljetnika stavili pod pojačan nadzor stručnih radnika i službe zaštitara, “u cilju zaštite njega samog, ali drugih korisnika”. Kazala je i da to nije prvi put da se u Ljubović smješta osumnjičeni počinilac krivičnog djela teško ubistvo, ali da je prvi put u pitanju stariji maloljetnik.

Ona tvrdi da od policije nijesu dobili traženu pomoć za dodatne mjere nadzora nad povratnikom L.H. Iz policije su saopštili da tragaju za L. H. ali i da policija nema obavezu da čuva Ljubović, ukoliko ne traže asistenciju. Takođe tvrde da su nedavno, po pozivu iz ustanove, otišli tamo jer im je prijavljeno da L. H. prijeti zaposlenima. Utvrđeno je, kažu, da nije prijetio da će ih ugroziti, već da će pobjeći, što tada nije učinio. Istakli su i da je maloljetnik smješten u Centar Ljubović odlukom Suda, a ne njihovom.

U međuvremenu, maloljetnik je priveden i određen mu je pritvor do 30 dana. Sve je izvjesnije da će ponovo, po isteku pritvora, do pravosnažnog okončanja sudskog postupka biti upućen u  Centar Ljubović. Resor Filipa Adžića se sjetio svojih obaveza sjeti tek kada je vidi natpise u medijima. Tako je Unutrašnja kontrola u Ministarstvu unutrašnjih poslova pokrenula istragu povodom policijskog postupanja u slučaju malodobnog L.H. nakon što su priču pročitali u dnevniku Vijesti.

Pravnik Vasilije Radulović, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO), ranije je rekao da Centar Ljubović nema kapaciteta za rad s teškim prestupnicima, ali da Crna Gora još nema vaspitno-popravni dom za maloljetnike, pa se u praksi zato dešava da se maloljetni učinioci najtežih krivičnih djela smještaju u tu ustanovu otvorenog tipa. Kazao je i da slučaj L. H. prikazuje manjkavosti krivičnog postupka prema maloljetnicima. “Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u velikoj mjeri usaglašen je s međunarodnim aktima, a takođe nudi i dobra zakonska rješenja. Međutim, kao takav, nažalost, neskladan je s crnogorskom realnošću, jer njegovu punu primjenu onemogućavaju, prije svega, infrastrukturni nedostaci, a zatim i kadrovski”, kazao je on.

Direktorica Nina Delević smatra da je zbog slučaja L. H. i eventualnih budućih situacija, neophodno raditi na izmjenama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, naročito u dijelu “vakuuma” koji se odnosi na perid od isteka 60 dana pritvora.

“Na primjer, u Hrvatskoj postoji više ustanova za maloljetnike sa određenim nivoom bezbjednosti, te u odnosu na težinu krivičnog djela sud određuje u koju će ga ustanovu i smjestiti”, rekla je ona.

Da su neophodne izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, ali u dijelu koji se tiče dobne granice za krivičnu odgovornost maloljetnika, poručeno je u maju sa Odbora za zdravstvo, socijalno staranje i rad. Prema važećim propisima, starosna granica kada maloljetnik može biti krivično odgovoran je 14 godina. Od dijela učesnika, ocijenjeno je da je krivično pravo, u odnosu na maloljetnike, izgubilo svoju preventivnu funkciju. Iz resora pravde ranije su rekli Vijestima da su u tom smislu dobijali određene inicijative, ali da još nije utvrđen i tekst izmjena zakona koji tretira tu oblast.

 

Ukor nije dobro rješenje

Maloljetni L. H. je  prije smještanja zbog sumnje za ubistvo, u   Centar Ljubović smještan rješenjem Centra za socijalni rad Podgorica, potom rješenjem Višeg suda, do pravosnažnog okončanja postupka zbog krivičnog djela teška krađa u pokušaju, za koje djelo je donijeta pravosnažna sudska odluka i izrečena je vaspitna mjera upozorenja i usmjeravanja “sudski ukor”.

Advokat Veselin Radulović kaže da izrečena mjera nije dala nikakvog efekta i da je to novi problem što se tiče kaznene politike sudova i tretiranja maloljetnih počinilaca krivičnih djela.

“Tim problemom, pravosuđe, konkretno i sud, moraju se pozabaviti i ovaj slučaj je to pokazao. Svi su znali šta će da se desi, da je L. H. i ranije vršio krivična djela, da je bio smještan u ustanovu, da se udaljavao samovoljno, tada se desilo najgore što je moglo, izvršio je najteže od krivičnih djela, i opet napustio ustanovu. Pitanje je šta može da uradi ako bude duže boravio na slobodi. Imamo puno problema što se tiče te ličnosti, radi se o maloljetniku koji je zapušten u svakom smislu, socijalnom, obrazovnom i vaspitnom… O tim pitanjima država mora ozbiljno da brine i da obezbijedi, prije svega, bezbjednost ljudi koji brinu ili mogu stupiti u kontakt sa tom osobom”, poručio je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo