Oslobađanje obrazovanja od politike, povratak dostojanstva profesiji, veća ulaganja u obrazovanje a ne socijalni budžet, neki su od zahtjeva koje su prosvjetni radnici iznijeli pred štrajk upozorenja. I pored lošeg materijalnog statusa oko14.000 radnika u prosvjeti, glavna tema štrajka nije povećanje plata.  Pojedini direktori škola zaposlenima govore da nemaju pravo na štrajk,  te da mogu ostati bez posla, čulo se na konferenciji za štampu Sindikata prosvjete

Školska godina počeće štrajkom upozorenja prosvjetnih ranika. Iz Sindikata prosvjete su najavili da će štrajk upozorenja, 4. septembra, trajati do sat, zaposleni će biti u zbornici i iščitaće svoje zahtjeve.

Odluka o štrajku upućena je premijeru Dritanu Abazoviću, ministrima finasija Aleksandru Damjanoviću i prosvjete Mijomiru Vojinoviću. Iz sindikata su  apelovali da  premijer i ministri uvaže njihove zahtjeve. Istakli su  da je prosvjeta godinama na margini, da je budžet socijalni, da je obrazovanje izgubilo povjerenje u društvu, a nastavnici izgubili dostojanstvo, te da je zakonska regulativa prevaziđena i da je nužna reforma u obrazovanju. Upozorili su da je i dalje na snazi političko zapošljavanje kadra u prosvjeti, bez obzira o kojoj se funkciji ili poslu radilo –  direktorskoj ili higijeničarke.

,,Tražimo da se pristupi izmjenama i dopunama određenih zakona koji se odnose na oblast obrazovanja. Želimo da oslobodimo obrazovni proces od politike. Trebaju da postoje kriterijumi prilikom zapošljavanja direktora, i ostalih radnika u prosvjeti. Ministar postavlja direktora, a on često nema kriterijume da zaposi radnike, već to onda rade ljudi koji nijesu stručni”, upozorio je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović. On je posebno  precizirao da se direktori i dalje zapošljavaju po partijskoj liniji: ,,Posljedice su da na funkcije ne dođu najsposobniji ljudi, već obično oni koji su bojažljivi, nijesu zaposleni po kriterijumu nego po nekim vezama i privilegijama”.

Plodovi takvog sistema su poznati. Pojedini direktori škola sada zaposlenima na najavu štrajka otvoreno govore da nemaju pravo na njega, te da mogu ostati bez posla, čulo se na konferenciji za štampu Sindikata prosvjete.

I pored lošeg materijalnog statusa oko14.000 radnika u prosvjeti, glavna tema ovog štrajka nije povećanje plata. Pored politike koja decenijama srozava obrazovanje, traže se reforme i poboljšanje alarmantnog stanja u ovoj oblasti koja je presudna za budućnost.

Ukazuje se na sve manje interesovanje mladih da se bave nastavničkim pozivom, uz sve prisutniji deficit kadra – nedostaju bilolozi, hemičari, profesori matematike, muzičkog, likovnog… Pozivaju Vladu da preduzme mjere kako bi  kroz stipendije i druge podsticaje prosvjetni poziv ponovo postao poželjan za mlade.

,,Zapošljavanje nestručnih kadrova dovodi do toga da mladi ljudi ne žele da se zapošljavaju u školama jer znaju da će da budu podložni pritiscima sa svih strana, ne dobijaju dobru platu, pravna sigurnost im je upitna”, navodi Božović.

Prosvjetni radnici odavno ne kriju da im nesigurnost najviše izazivaju roditelji čije prijave za sve i svašta često dobijaju, a desi se da pored verbalnog nasilja dođe i do fizičkog.
Jedan od zahtjeva je i zaštita prosvjetara od ,,nasilja i uznemiravanja na radu”. Zato, traže izmjenu Krivičnog zakona kako bi se našao  model da nastavnici dobiju status službenog lica, da oni koji atakuju na njih znaju da će biti krivično gonjeni.

Ističu i da budžet za prosvjetu mora prestati da bude socijalni samo za plate i krpljenje rupa u infrastrukturi. Upozoravaju na nedostatak škola u Podgorici, Tivtu, Budvi, ukazuju da je dobro  što Vlada planira da gradi škole, ali da ne mogu čekati po pet godina da se one završe.

Iz Ministarstva prosvjete kao da nijesu mnogo uznemireni razlozima za štrajk upozorenja.  Saopštili su da štrajk može da nanese ogromnu štetu školstvu. Poručili su da imaju plan kako da riješe probleme u prosvjeti, ponovili su da je njihov ovogodišnji budžet 25 odsto veći u odnosu na prošlogodišnji kao i da je za finansiranje i rekonstrukciju, adaptaciju postojeće infrastrukture u školstvu planirano skoro četiri miliona eura. Takođe su ukazali  da je pravo na štrajk garantovano Ustavom, ali i upozorili da se zakonski može ostvariti uz obavljanje minimuma procesa rada.

Oko zakonskog tumačenja minimuma procesa rada Sindikat i Ministarstvo se mimioilaze. Dok Ministarstvo upozorava da se mora poštovati minimum procesa rada, odnosno da se mora izvoditi nastava i da časovi treba da traju 45 minuta, iz Sindikata su poručili da se neće pridržavati toga ako nastavnici odluče da organizuju štrajk. Saopštili su da je problem što je Zakon o štrajku donešen 2015. godine i da je novi akt o minimumu procesa rada trebalo da se donese u roku od šest mjeseci nakon toga, što nije učinjeno. Raniji pregovori sa Ministarstvom o ovoj nepoznanici su stopirani. Iz Ministarstva tvrde  da nema potrebe da se donose nova pravna akta i po svome tumače da ako se desi generalni štrajk čas treba da traje 45 minuta. ,,Ovo je opstrukcija na pravo na štrajk koje je jedno od univerzalnih prava”, izjavio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković i najavio da će, ako se desi generalni štrajk, prosvjetni radnici imati pravo da utvrde minimum procesa rada prema svom nahođenju.

Loši rezultati naših đaka na PISA testiranju, podaci da na prijemnom za Medicinski fakultet padne 32 kanidata koji su dobitnici Luče, samo su neki signali da  u obrazovanju odavno ne ide kako treba i da su reforme neophodne. Umjesto promjena, aktuelna Vlada i ministar Vojinović javnosti su krajem prošle školske godine poslali poruku da se varanje isplati. Pod pritiskom roditelja, nastavnici u komisiji koji su kaznili prepisivače su smijenjeni, a maturanti koji su prepisivali nagrađeni su prolaznom, čak i visokim ocjenama za svoj ,,trud”.

Vladi taj skandal kao da nije bio dovoljan, pa je krajem jula lansirala ideju o pomjeranju školske godine. Premijer Abazović je tada na sjednici Vlade poručio da bi trebalo promijeniti datum zimskog raspusta, dok je ministar finansija Damjanović predložio da se i početak predstojeće školske godine pomjeri sa 4. na 11. septembar.

Obrazlažući svoj predlog, Damjanović je naveo da sa odlaganjem početka nastave ne bi samo produžili turističku sezonu, već bi se izbjegao i period kada su intenzivne vrućine, što bi se nadoknadilo tokom juna sledeće godine. Predlog je objeručke prihvatio ministar prosvjete Vojinović, obrazlažući da je prolongiranje raspusta u toku prošle godine donijelo  benefite državi. Izjavio je i da djeca neće biti oštećena, te da će uraditi sve što je u interesu države. Kako je u toku ,,rekordna” turistička sezona, naknadno se odustalo od ove ideje.

Iz Prosvjetne zajednice su kazali da je ovakav odnos prema obrazovanju neozbiljan i neodgovoran.

Sindikat prosvjete je nadležnima dao rok do 31. decembra da poboljšaju stanje u prosvjeti, a ako se to ne desi odlučiće koji su dalji koraci. Rekli su da imaju više opcija, među kojima je i generalni štrajk.

Protest i zbog prevoza

Udruženje Prosvjetni putnici najavilo je da će 2. septembra organizovati protest ispred Ministarstva prosvjete, jer nadležni još nijesu, i pored obećanja, donijeli odluku da se profesorima koji putuju do škola plaća prevoz.

Pravo na prevoz prosvjetnim radnicima je ukinuto 2005. godine. Do sada je bilo više razgovora sa predstavnicima Ministarstva prosvjete da se ovo pravo ponovo uvede. Za sada je sve ostalo na obećanjima.

Iz ovog udruženja su naveli podatke da bi oko 500-600 nastavnika ostvarilo pravo na prevoz. Tvrde i da njihove kolege u EU i regionu imaju pravo na plaćeni prevoz – u Srbiji imaju platnu karticu i mogu da putuju svim prevozima javnog saobraćaja, a u Hrvatskoj im se plaća prevoz prema pređenom kilometru, slično je i na Kosovu…

Da se godinama pregovara oko ovog prava istakli su i iz Sindikata prosvjete: ,,Tražimo da  makar jedan dio, s obzirom da naše plate nijesu visoke, bude plaćen. I to je jedan od zahtjeva da se prevoz prosvjetnim radnicima reguliše na bolji način”, izjavio je Božović.

Predrag NIKOLIĆ