Bivši trener Sutjeske Nenad Brnović tvrdi da je pištoljem ispraćen iz kluba, dok iz Uprave to demantuju. Policija u Nikšiću saslušava učesnike sastanka rukovodstva FK Sutjeska i smijenjenog stručnog štaba kojim je rukovodio Brnović. Za sada su u toku istražne radnje policijskih službenika

Trener Nenad Brnović, inače bivši fudbaler Partizana, na klupu Sutjeske došao je 12. avgusta prošle godine. Trenerski posao naslijedio je od Milije Savovića, kojeg je uprava smijenila zbog loših rezultata na početku sezone. Brnović je sa Sutjeskom potpisao dvogodišnji ugovor.

Za godinu dana je sa Sutjeskom osvojio Kup Crne Gore, a prvenstvo su završili sa istim brojem bodova kao prvoplasirana Budućnost, koja je osvojila šampionski titulu zbog boljeg učinka u međusobnim duelima. Međutim, nakon što su eliminisani od Santa Kolome iz Andore u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencije i nakon remija sa Arsenalom u domaćoj ligi, a šta su trebale biti „lake utakmice“ za Nikšićane, uprava kluba okrivila je Brnovića, stručni štab i igrače.

Predsjednik kluba Marko Mitrović i sportski direktor Igor Ćulafić, kako navodi Brnović, tražili su od njega da podnese ostavku što je on u početku  odbio.

„Povod mog obraćanja je, isključivo, nemio događaj koji se desio na sastanku uprave kluba i stručnog staba, na koji smo, uzgred rečeno, pozvani putem medija. Tom prilikom smo moji saradnici iz stručnog staba i ja verbalno, a zatim i fizički, napadnuti, sa ciljem da se na takav način prisilimo da podnesemo ostavke. Nakon našeg insistiranja da, na sportski i kulturan način, riješimo sve probleme i njihove zahtjeve, uslijedio je žestok atak, koji je rezultirao povlačenjem pištolja i njegovim repetiranjem od strane pripadnika obezbeđenja stadiona“, napisao je Brnović u saopštenju za medije.

Brnović tvrdi da su uspjeli da se bez težih posledica povuku sa sastanka, gdje su im na izlazu iz zgrade Opštine Nikšić zaprijetili „linčom od strane navijača“ i da im više „ne garantuju bezbjednost“. Brnović je zajedno sa kolegama iz stručnog štaba slučaj predao policiji i Disciplinskoj komisiji Fudbalskog saveza Crne Gore na dalji postupak, u nadi da će ih oni zaštititi.

„Moram da naglasim da je ovo događaj kakav nikad nisam doživio u fudbalskoj karijeri i nadam se da nijedan moj kolega ovako nešto u budućnosti neće doživjeti“, kazao je Brnović.

Uprava fudbalskog kluba Sutjeska, u nepotpisanom saopštenju, demantovala je cijelu izjavu bivšeg trenera Brnovića. Tvrde da je cijeli sastanak tekao u mirnom tonu i da nije bilo pištolja. Sumnjaju da je motiv obraćanja bivšeg fudbalera Partizana samo finansijske prirode.

„FK Sutjeska se neće mnogo baviti saopštenjem gospodina Nenada Brnovića već će, kao uzoran kolektiv, sve radnje prepustiti nadležnim organima Crne Gore. Obavještavamo javnost da su članovi Uprave našeg kluba već ranije dali izjave ovim povodom, i potpuno mirne savjesti čekamo epilog slučaja. Jer, ne postoje dvije istine. Istina je samo jedna, gospodine Brnoviću. Na kraju, možda vi, gospodine, budete još bolji fudbalski trener, pokazaće vrijeme i rezultati“, navodi se u demantu kluba.

Policija u Nikšiću saslušava učesnike sastanka rukovodstva FK Sutjeska i smijenjenog stručnog štaba kojim je rukovodio Nenad Brnović. Za sada su u toku samo istražne radnje policijskih službenika.

Oružje, sport i novac sumnjivog porijekla u Crnoj Gori često idu zajedno. Iako su sportski klubovi najčešće u državnom vlasništvu, oko jačih klubova uvijek se vrti ozbiljan kapital kontroverznih biznismena, ili ljudi povezanih sa vlastima. Sutjeskom su u odvojenim periodima upravljali Branislav Brano Mićunović i Miodrag Daka Davidović. Obojica su klub ostavili zbog „neisplativosti“. Drugi nikšićki klub „Čelik“ bio je u rukama Ranka Radulovića, čijoj grupi se trenutno sudi za više krivičnih djela, među kojima se tereti i za ubistva.

Nije to jedini primjer. Fudbalski klub Zeta dugo je vodio  Radojica Rajo Božović, poznatiji po tome što je u ratu komandovao paravojskama Željka Ražnatovića Arkana i Milorada Ulemeka Legije. On je dugo imao rivalitet sa podgoričkom Budućnošću, kojom je tada rukovodio gradonačelnik Miomir Mugoša, kojem se sada sudi za zloupotrebu službenog položaja. Budvanskim Mogrenom rukovodio je bivši budvanski gradonačelnik Rajko Kuljača, osuđen za kourpciju. Pljevaljski fudbalski klub Rudar dugo je bio pod kontrolom narko bosa Darka Šarića. Lista je poduža.

Korupcija, mafija i političke partije duboko su se uvukle u naš sport. Prema Zakonu o sportu svako može da osnuje sportski klub, ali zakon je prilično nejasan oko vlasničke strukture i transparentnosti organizacija. Većina stvari je prepuštena samoregulaciji kroz sportske saveze, dok se inspekcijiski nadzori sportskih klubova obavljaju na nivou statističke greške. Takvu pravnu regulativu dobro koriste političari i „prljav novac“  za svoje ciljeve. Mediji, kada je riječ o sportu, uglavnom pišu o rezultatima, a mnogo manje o onom iza kulisa i tokovima novca.

Bivši rukovodioc Uprave za sport Marko Begović uskoro izdaje knjigu koja će se baviti upravo ovom temom –  kako su države u postsocijalističkom regionu Zapadnog Balkana koristile sport kao sredstvo politike, i kako su sport u regionu oblikovali politika, istorija i kultura. On tvrdi da su u Crnoj Gori korupcija i nestručnost ključni razlozi za uništenje sporta. Za vrijeme svog mandata podnio je više krivičnih prijava zbog stvari koje je zatekao u klubovima, dok je pet sportskih saveza državi vratilo sva sredstva koja su im prethodno data za funkcionisanje. Njegove prijave se i dalje nalaze u fiokama.

„Sve kreće od zakona i pravne regulative. Naravno da i te zakone neko stručan mora da primjenjuje. Mi u državnim institucijama nemamo stručne ljude iz sporta koji bi znali da uvide gdje je problem, a mislim da političkim elitama to i ne odgovara“, rekao je Begović za Monitor.

On tvrdi da je i velika nepravda kako država dijeli novac sportskim savezima i klubovima.

„Recimo ja i vi sad otvorimo piljaru i država nam da novac da pokrije sve troškove otvaranja firme i nabavke robe. Mi tu robu prodamo i svu zaradu zadržimo za sebe. Tako bi svi mogli pokrenuti biznis. E tako funkcionišu trenutno naši klubovi“, pojasnio je Begović.

Čekajući bolju pravnu regulativu i stručne ljude, čekamo odluku nadležnih po prijavi Brnovića. Ako i ona ne završi u fioci.

Privatizacija ili deprofesionalizacija

Bivši rukovodioc Uprave za sport Marko Begović tvrdi da Crna Gora ima dva puta – deprofesionalizacija sportova ili potpuna profesionalizacija. Crna Gora se, smatra on, trenutno kreće nekim srednjim putem što neće moći zadugo.

Potpuna profesionalizacija bi značila da se klubovi privatizuju i funkcionišu kao kompanije – oslanjaju se na sebe, ostvaruju profit i dijele zaradu. Smatra da bi u tom slučaju bio potreban investitor, ali ne vidi da bi iko u ovakvoj klimi investirao u bilo koji naš klub. Drugi put je, smatra, mnogo bolji za crnogorski sport i mlade.

„Ovdje bi se sve svelo na promociju sporta i takmičarskog duha, dok bi svi klubovi bili svedeni na amaterske. Naravno došlo bi vrijeme da se profesionalizuju. Ovo je dugoročno, po mom mišljenju, mnogo bolje rješenje“, kaže Begović

Ivan ČAĐENOVIĆ