Povežite se sa nama

Izdvojeno

VELJKO USKOKOVIĆ, VATERPOLISTA: Disciplinovanost, preciznost, predanost

Objavljeno prije

na

Sa 16 godina je dio ekipe kadetske i juniorske  vatrepolo  reprezentacije  SFRJ,  tima  koji je osvojio i svjetski i evropski šampionat.  Sa dvadeset godina je seniorski reperezentaivac SFRJ na Evropskom prvenstvu u Atini. Za reprezentaciju SRJ igrao je do 2002. Tu rezentaciju napušta 2002, a  u  svojoj 37- oj godini, postaje kapiten reprezentacije crnogorske države. Pod njegovim vođstvom 2008. sa Evropskog prvenstva u Malagi stigla je zlatna medalja u Crnu Goru

 

Nerado govori za medije, ali na razgovor za  Monitor, ipak, pristaje. U prijatnoj hladovini kivija, u Radovićima, selu u blizini tivatskih  Plavih horizonata, sa Veljkom Uskokovićem, legendom crnogorskog i jugoslovenskog vaterpola  sjećamo  se njegovih  brojnih i velikih uspjeha.

Poput mnogih kotorskih dječaka, prva iskustva stekao je  u  vaterpolo klubu Primorac. Predano i disciplinovano trenira svakodnevno na otvorenom bazenu stotinjak metara od kuće u kojoj zivi. Zimi na treninge se odlazi u  Kupare, Podgoricu, Risan, Herceg Novi …Kotor tada nema zatvoreni bazen. Uporedo,  par godina trenira i džudo, ali vaterpolo, ipak postaje i ostaje prvi Veljkov izbor…

Sa 16 godina je dio ekipe kadetske i juniorske  vatrepolo  reprezentacije  SFRJ,  tima  koji je osvojio i svjetski i evropski šampionat. Pripreme u seniorskoj reprezentaciji  počeo je 1990.  a  godinu kasnije, tada 20 godišnji Veljko dobio  je šansu da igra za reprezentaciju Jugoslavije na Evropskom prvenstvu u Atini. I iskoristio je. Hrvatski i slovenački vaterpolisti desetak dana pred prvenstvo povukli su se iz repezentacije SFRJ. Veljko se našao među vaterpolo asovima Vitomira Padovana, Mirka Vičevića, Aleksandra  Šoštara, Igora Milanovića, Viktora Jelenića…predvođenih selektorom Nikolom Stamenićem. Ekipa Jugoslavije osvojila je te 1991. zlatnu evropsku medalju. A, Veljko Uskoković predstavio je svijetu svoj  talenat. Bio je drugi strijelac  i nezvanično najbolji igrač prvenstva. Iste godine proglašen je i najboljim sportistom Crne Gore.

Jugoslavija se raspada, a SRJ svijet izriče sankcije. Politički i istorijski trenutak nije išao na ruku Veljku i toj  generaciji mladih sportista. Nastup na Olimpijskim igrama  u Barceloni 1992. baš kao i na svim velikim takmičenjima narednim godinama 93′, 94′, 95′, spriječile su sankcije.

”Spremali smo se za Barcelonu skoro dva mjeseca,  i po mnogima,  bili smo favoriti. Olimpijada je počela, vaterpolo turnir je ‘kretao’ osmi dan i do zadnjeg momenta nadali smo se da ćemo ipak igrati.A onda su nas obavijestili  da nam je nastup zabranjen. Bio je to težak trenutak, možda i najteži u mojoj karijeri…”

Tek 1996, SRJ je dobila  pravo učešća na Olimpijadi koja se održala u Atlanti.” Godinu ranije vratili smo se na svjetsku scenu pobjedom na Univerzijadi, ali tada smo igrali univerzitetskom zastavom”, sjeća se Uskoković

Za reprezentaciju SRJ igrao je sve do 2002 , a od 1996 do 2001.. bio je i kapiten ekipe.Na 300 utakmica, koliko je odigrao za reprezentaciju, osvojio je oko 450 golova.  Tu reprezentaciju napušta 2001, a onda, na  na poziv tadašnjeg selektora Petra Porobića,  Veljko u svojoj  37- oj godini, postaje kapiten reprezentacije crnogorske države. Pod njegovim vodstvom 2008. sa Evropskog prvenstva u Malagi stigla je zlatna medalja u Crnu Goru.

”Malaga je bila velika priča. Uspjeh koji smo  sanjali, za koji sam strahovao da se neće brzo ponoviti.Bila je to neverovatna energija, između igrača i stručnog tima. Velika podrška publike koja je iza Crne Gore došla da nas bodri.Mnogo nam je to značilo.Zlato kao nagrada za sve protekle godine i neodigrane mečeve…”, kaže Uskoković. Rado se sjeća i dočeka na tivatskom aerodromu, mase ljudi koji su ih pozdravljali putem od Tivta do Kotora, dočeka u Kotoru. Veliki uspjeh koji je  cijela Crna Gora danima slavila.

Poslednje takmičenje za reprezentaciju bila su Olimpijske igre u Pekingu avgusta 2008 .Vaterpolisti Crne Gore završili su na četvrtom mjestu, ali taj je događaj  ostao urezan u sjećanju. Na svečanom defileu otvaranja Olimpijskih igara, među najboljim sportistima svijeta, a na čelu crnogorskih sportista, Veljko nosi crnogorsku zastavu. Za reprezentaciju  Crne Gore odigraće  60 utakmica i dati 56 golova, prije no što se, na revijalnoj utakmici između Crne Gore i SAD- a, u organizaciji Vatrepolo saveza Crne Gore, a povodom Dana državnosti i na godišnjicu uspjeha u Malagi, 2009  oprosti sa reprezentacijom.

Ostali su zapisani veliki datumi i priznanja koje je Veljko Uskoković u dresu reprezentacija ostvario. Zlatne, srebrne i bronzane medalje sa Evropskih i Svjetskih šampionata, učešća na Olimpijskim i Mediteranskim igrama, nastupi za reprezentaciju svijeta…

Ništa manje nije, ”ljevoruki bombarder sa srcem kao Lovčen”,  ostvario i  tokom svoje klupske karijere . Kotorski Primorac’ napušta 1993, odlazi u Italiju gdje dvije godine igra za tamošnje klubove. Po povratku  u Crnu Goru, igra za Budvansku rivijeru, a dvije godine kasnije za  Bečej. ”Bio je to zlatni period moje karijere”, opisuje Veljko period od 1997, do 2001, koji je odigrao za Bečej, sa kojim je 2000,  osvojio Kup evropskih šampiona.. Opet odlazi u Italiju. Od 2001, do 2006. igra za Kamolji i Salerno.Vraća se u Budvu 2006,  i nakon tri sezone igre ”kači kapicu o klin”.

Septembra 2009. godine  Veljko postaje član stručnog štaba Catara. Onda  dvije godine vodi mladu selekciju  Primorca, dječake  do 15 godina. U ovom periodu trenira i mlade pri Vaterpolo savezu Crne Gore.

”Živio sam i živim normalan obični život i trudim se da uvijek stojim čvrsto sa obje noge na zemlji. I u vrjeme  kad sam igrao i sada kada sam uskočio u trenerske vode.Uvijek maksimalno disciplinovan, precizan i posvećen” kaže vaterpolo  šampion. Njegovo ponašanje oličenje je njegovih riječi.

Ne krije ponos dok nam govori o supruzi Maji,  direktorici Pomorskog muzeja Crne Gore. ”Cio život bila je moja najveća podrška. Studije i posao kojim je oduvijek željela da se bavi onemogućio je vaterpolo jer smo se stalno selili.A, onda je došlo njenih pet minuta. Magistrirala je na studiju za restauraciju i konzervaciju papira i ostvarila svoje profesionalne snove”, priča Veljko. I  sinovi Mijat i Igor, danas studenti, donedavno bavili su se vaterpolom.

Na nagovor i uz podršku prijatelja,  Veljko Uskoković priprema knjigu. ”Mislim da o našem sportu ima vrlo malo pisanog traga”, kaže. Naći će se,  možda, na ovim stranicama, u javnosti manje poznati detalji iz života velikog vateropoliste. Poput sjećanja davnu 1991. godinu   kada mu je, dok je u restoranu sjedio sa svojom Majom, novinar Duško Davidović saopštio da će biti proglašen sportistom godine. ”Maja  apsulutno nije pratila sport i iznenadila se, da tako kažem, mojom popularnošću. Ili, zapis o tome kako su stručnjaci australijskog Kambera, proučavali njegov specifični i snažni šut, peli se na krovov bazena i snimali ga odozgo. ”Sve u pokušaju da odgovore zašto je moj šut toliko jači  i brži od njihovog…”

Lidija KOJAŠEVIĆ  SOLDO

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo