Povežite se sa nama

INTERVJU

DUŠKO VUKOVIĆ, NOVINAR: Principi su okvir kojim možete uramiti razne sadržaje

Objavljeno prije

na

Društvo, zajednica koja nema svoje “jedinstveno MI”, teško može iznjedriti stabilnu vladu, armiranu principima. Prije ćemo, bojim se, svjedočiti nekoj ‘sklepotini’ koja će odražavati pluralizam partitokratskih interesa, kao i interesa inostranih mentora

 

MONITOR:  Početkom sedmice uhapšen je dugogodišnji bivši direktor UP Veselin Veljović. Kako to komentarišete?

VUKOVIĆ: Kad god neko od uzdanica dugotrajuće DPS vlasti bude osumnjičen ili uhapšen, sjetim se Latif age, zvanog Karađoz, lika iz ‘Proklete avlije’ Ive Andrića. On je upravnik zatvora koji govori kako u njegovom zatvorskom vilajetu nema nevinog čovjeka, jer ili je kriv ili se makar očešao o krivca. Ove Karađozove riječi bi se mogle odnositi na svakoga ko je učestovao u gradnji i održavanju sistema vlasti koji je bio udešen tako da sve institucije čija je svrha postojanja služenje javnom interesu ,podredi dobrobiti kriminalizovane DPS buržoazije u nastajanju i njene raznovrsne posluge.

Veljović je, bez sumnje, jedan od važnih likova iz te opskurne družine i njegovo pritvaranje se može tumačiti kao prelomna tačka u kojoj će se vidjeti snaga ili slabost pravne države, koja je tek u povojima.

MONITOR: Nakon optužbi aktuelnog ministra policije Filipa Adžiča dijela političke scene te civilnog sektora, oglasio se bivši predsjednik Milo Đukanović s ocjenom da nova vlast ide ka totalitaraizmu i ukazao na to da su kritika i kritičari „snaga i činilac demokratskog razvoja“. Kako to vidite?

 VUKOVIĆ: Bivši predsjednik države i partije koja se lažno predstavlja kao demokratska i socijalistička nije, na žalost, sebi osigurao kredibilitet i autoritet da kritički govori o bilo čemu što se tiče odnosa u crnogorskom društvu. To, naravno, ne znači da je on izgubio pravo na kritički govor, ali njegova zalaganja i odbrane će, bojati se, kompromitovati ono za šta se zalaže i one u čiju zaštitu ustaje, jer njegov lik i djelo su u dubokom nesaglasju sa vrijednostima koje treba da krase demokratska i pravedna društva.

MONITOR: Ipak, koliko se odnos prema kritičarima promijenio nakon pada DPS u avgustu 2020?

VUKOVIĆ: Ja ne znam vlast koja voli kritiku i kritičare, tako da ne primjećujem neke promjene u posljednjih par godina. Postoji razlika u smislu da je DPS vlast bila u stanju da kritičarima nanese ozbiljnu štetu i prikrije, manje ili više vješto, svoje učešće u tim rabotama, dok novi vlastodršci, srećom, takvih moći nemaju.

Naravno, i kada je kritika vlasti u pitanju, treba odvajati “žito od kukolja”. Kritika, kada govorimo o javnim poslovima i politikama, po mome mišljenu, podrazumijeva otvorenost za raspravu, ukrštanje argumenata i njen cilj  bi trebao da bude rješavanje problema i unapređivanje cjeline društva i života ljudi. Novinarstvo bi trebalo da podstiče takvu vrstu kritike i obezbjeđuje za nju što više prostora.

MONITOR: Ove sedmice završen je prvi krug pregovora najvjerovatnijeg mandatara Milojka Spajića sa potencijalnim partnerima, radi formiranja buduće vlade. Kakvu ćemo vladu dobiti i može li ona donijeti stabilnost o kojoj se toliko govorilo?

VUKOVIĆ: Nezahvalno je prognozirati ishode političkih procesa čak i kada ste u poziciji insajdera, a pogotovo kada taj proces posmatrate sa strane i nijeste u prilici da vidite šta se sve dešava u ‘crnoj kutiji’, koliki je uopšte manevarski prostor domaćih aktera, imajući u vidu činjenicu nepotpunog suvereniteta Crne Gore, i da li se uticaj inostranih mentora zaustavlja na savjetodavnoj liniji ili je uveliko prekoračuje.

MONITOR: Mislite li da će deset principa koje je Spajić ponudio kao osnovu za formiranje vlade biti presudni za njen konačan sastav, ili će je nešto drugo odrediti?

VUKOVIĆ: Principi? Hm? Principi su okvir kojim, po potrebi, možete uramiti razne sadržaje.

Meni je blisko razmišljanje mladog političkog teoretičara Feđe Pavlovića, koji je nedavno kazao da “u ‘postđukanovićevsko’ doba ulazimo kao duboko polarizovano društvo, koje sve više liči na konfederaciju otuđenih skupina čije su vođe svjesno pocijepale onu tkaninu zajedničkog identiteta koja nas čini jedinstvenom cjelinom i koja crnogorskoj državnosti daje smisao i svrhu”. Takvo društvo, zajednica koja nema svoje “jedinstveno MI”, teško može iznjedriti stabilnu vladu, armiranu principima. Prije ćemo, bojim se, svjedočiti nekoj ‘sklepotini’ koja će odražavati pluralizam partitokratskih interesa, kao i interesa inostranih mentora.

MONITOR: Kako vidite to što na pregovore o formiranju Vlade Spajić nije zvao jedino DPS i URU?

VUKOVIĆ: Distanciranje u odnosu na DPS je ideološko-politički motivisano, to je razumljivo, dok je ono prema URA, čini mi se, posljedica lične netrpeljivosti, koja je pred izbore dodatno osnažena.

MONITOR: Kako komentarišete situaciju oko ponovnog izbora Borisa Raonića na čelo RTCG, te postupak koji je potom pokrenut?

VUKOVIĆ: Ima jedan sjajan aforizam Aleksandra Baljka, koji glasi: “Biraćemo ih dok im ne dosadi”. Prijatelji i poslovni partneri Borisa Raonića u Savjetu RTCG su odlučili da se drže uputstava iz citiranog aforizma. Izabrali su ga prvi put nezakonito, jer je on baš volio da bude direktor nacionalnog javnog medijskog servisa, a onda su, uprkos sudskoj odluci, procijenili da njemu direktorovanje nije dosadilo i da su, kao prijatelji, dužni da ga ponovo izaberu.

MONITOR: Najnoviji non paper EK bavi se i tim slučajem, ali ukazuje i da” Crna Gora, što se tiče slobode medija i slobode izražavanja, još nije usvojila medijski zakonodavni paket”. Takođe, podsjeća se da se još čeka na rešavanje ozbiljnih slučajeva napada na novinare. Kako vidite te ocjene EK?

VUKOVIĆ: Neusvajanje seta medijskih zakona, ali i brojnih drugih važnih, pokazuje da je postdepeesovska  parlamentarna većina sposobna za politikantske muljaže ali ne i za ozbiljne reformske zahvate. Važno je, naravno, procijeniti čija je krivica za to veća a čija manja, ali su svi zajedno pokazali da od drveća svojih partikulizama ne vide šumu zajedničkog interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo