Kao uslov ulaska u Vladu albanske stranke traže zabranu kladionica. Tu vijest neće blagonaklono primiti vlasnici kladionica i njihovi lobiji koji su tokom prošle godine zaradili 108 miliona eura, 57 odsto više nego na kraju 2021. Dio tog novca ide na agresivno reklamiranje, a na meti su posebno mladi. Rezultat je povećanje zavisnika od kockanja

U centru Podgorice, na 40 stepeni, preko predizbornog plakata sa kojeg se smiješio jedan od partijskih lidera lijepi se novi za kladionicu koja umjesto političkog nudi brzu zaradu i kockarski raj. Kladionicama i kockarnicama tokom cijele godine je ,,predizborno” vrijeme pa svoje usluge agresivno reklamiraju preko interneta, TV-a, bilborda, autobusa…

I bez reklame, kladionice i kockarnice su jedni od najupečatljivijih objekata koji šljašte u skoro svakoj ulici u Podgorici i ostalim crnogorskim gradovima. Prema podacima Uprave za igre na sreću u Crnoj Gori rade 823 kladionice. Najviše ih je u Podgorici, čak 325. Nema kvarta u kojem ne postoji ,,triling” kladionica, banka i apoteka. ,,Zadužujemo se u banci, pa se vadimo u kladionici, a onda do apoteke po ljekove. Sreća da je sve blizu – vrata do vrata”, šali se jedan od redovnih posjetilaca kladionice.

Ni u ostalim gradovima nije bolje stanje u Nikšiću posluje 85 kladionica, Bijelom Polju 69, Baru 68, u Budvi radi 67 kladionica, a u Kotoru i Herceg Novom po 40. U Ulcinju 29, Tivtu 27, na Cetinju ih ima 21, a u Danilovgradu, koji ima 6.800 stanovnika, čak 20. Mojkovac i Kolašin su isti po broju kladionica – ima ih po 17,  u Plavu ih ima 15, Rožajama 11, na Žabljaku sedam, u Gusinju šest, a u Andrijevici četiri. U Tuzima radi devet kladionica, U Petnjici dvije, a Šavniku i Zeti samo po jedna.

Ovaj broj se odnosi samo na kladionice, jer prema statistici Uprave za inspekcijske poslove tokom prošle godine u Crnoj Gori je zvanično bilo 1.079 objekata u kojima se priređuju igre na sreću.

Istraživanje Evropskog Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga (ESPAD) iz 2019. godine koje je obuhvatilo omladinu uzrasta od 15 do 18 godina iz 35 država, pokazalo je da imamo i da ćemo itekako imati problem sa kockom. Crna Gora se našla na trećem mjestu u Evropi po stopi učenika s kockarskim iskustvom i na istom mjestu po procentu adolescenata koji se klade onlajn, dok smo na prvom mjestu Evropi po broju studenata koji prekomjerno kockaju – njih je čak 35 odsto.

Prema podacima iz JU Kakaricka gora, koje je nedavno u svom istraživanju objavio CIN CG, navodi se da je broj klijenata s teškim problemima s kockom koji se liječe u ovoj ustanovi porastao u posljednjih osam godina. ,,Ranije je taj broj od ukupnih korisnika bio dva odsto, a danas je oko 20 odsto”, kazala je socijalna radnica Aida Kerović.

Da ovolika dostupnost i reklamiranje brze zarade postaje pošast koja uništava pojedince i cijele porodice sjetili su se i političari. Čelnik Albanskog foruma i prvi čovjek opštine Tuzi Nik Đeljošaj kao uslov za ulazak u novu Vladu traži zabranu kladionica u Crnoj Gori. Vijdećemo šta će od ovog uslova biti u aktuelnim pregovorima oko formiranja vlade.

Iz Uprave za igre na sreću je najavljeno da će Državna lutrija biti ponovo organizovana do kraja ove godine. Lutrijske igre u Crnoj Gori se ne priređuju od kraja 2016. godine, kada je Lutriji Crne Gore istekla koncesija. Lutrija je kao državna kompanija osnovana 1960. godine, a 1997. je transformisana u akcionarsko preduzeće gdje je država zadržala upravljanje. Državni paket akcija prodat je 2005. godine. Od 2017. godine kompanija ima samo automat klubove i Televiziju 7 u svom vlasništvu i većinu godina je poslovala sa gubitkom. Većinski vlasnik je biznismen Sava Grbović, koji je povezan sa kontraverznim biznismenom Branislavom Mićunovićem.

Kada su poslanici u Skupštini oduzimali Lutriju od pomenutih biznismena moglo se čuti da još uvijek nije vrijeme za totalnu zabranu kockanja.

Predstavnici albanskih partija navode primjer Albanije. Tamo je početkom 2019. stupio na snagu zakon kojim je zatvoreno 4.300 kladionica. Zabrana kockanja ne odnosi se samo na kafiće s kladionicama, već i na online klađenje i kockarnice, koje su se, kao i kod nas, nalazile i u blizini škola. Kladionice su dozvoljene samo u hotelima sa pet zvjezdica, i to van urbanih područja. Vlasnici kockarnica i kriminalni klanovi vršili su žestok pritisak da se ovaj zakon ne usvoji.

Pored albanskih partija, protiv kladionica su i Demokrate. Oni su u martu podnijeli amandmane na predlog zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja kojima je propisana je zabrana terminala za klađenje i kocku u ugostiteljskim objektima.

Zahvaljujući neustavnom pravilniku koji je usvojio ministar finansija 2016. godine, privilegovana kockarska mafija instalirala je na stotine terminala za klađenje po ugostiteljskim i trgovinskim objektima, čak i u dječjim igraonicama, urušavajući osnovne vrijednosti, izvlačeći višemilionske profite i nanoseći enormnu štetu državnom budžetu, saopštile su  Demokrate. Naveli su i da je ,,zahvaljujući ovoj nečasnoj praksi, došlo do ekonomskog iskorišćavanja djece, jer je izigrana norma zakona o igrama na sreću kojim je propisano da kladionice moraju biti najmanje 250 metara udaljene od škola, kao norma o zabrani ulaska djece u kladionice, što ne važi za ugostiteljske objekte”.

Zakonske izmjene i dopune ne pomažu mnogo u praksi, bar za sada. Kladionice su i dalje nedovoljno udaljene od škola. Pa tako OŠ Milorad Musa Burzan u svom neposrednom okruženju ima šest različitih objekata sa igrama na sreću, slično je i sa djelom srednjih škola u Podgorici.

Prošle godine se najavljivalo da će novim zakonom o igrama na sreću i nagradnim igrama najmanja udaljenost kockarnice i kladionice od škole biti od dotadašnjih 250 smanjena na 200 metara, ali do toga nije došlo. Najavljeno je i da će mjerenje razdaljine utvrđivati katastar, a ne priređivač. Nadležni se još uvijek prepucavaju ko treba da mjeri razdaljinu od obrazovnih ustanova.

,,Kada govorimo o klađenju i kockanju u Crnoj Gori, svjedoci smo da je vrlo dostupno, vrlo vidjljivo i upečatljivo, što se pogotovo odnosi na spoljni izgled kladionica, kockarnica, ali i online reklama i bilborda kojih svakodnevno možemo da vidimo na desetine. Zakonska regulativa koja postoji ne sprovodi se u praksi, već postoji samo u pisanoj formi, kako bi se na nju mogli pozivati”, kaže za Monitor Marija Mijović iz NVO Juventas.

Ona smatra da se ništa nije poboljšalo kada su izmjene zakona u pitanju, što potvrđuje i primjer  škole Musa Burzan. ,,Kada govorimo o online prostoru i klađenju tim putem, ne postoji nikakva regulativa koju jedna maloljetna osoba ne može lako zaobići, uzevši u obzir da su djeca danas informatički mnogo pismenija nego što je nekada bio slučaj”.

Iako je kockanje zakonom zabranjeno osobama mlađim od 18 godina, u pojedinim kladionicama maloljetnici nesmetano popunjavali tikete.

,,Do skoro su roditelji slali djecu da im uplaćuju tikete, muka im je bila da poslije napornog pregledanja kvota uplaćuju. Sada je to rjeđe, ako neko poznaje nekog, ali zato sada djeca zamole starije da im uplate tiket ako su baš rigorozni u kladionicama”, priča jedan od redovnih posjetilaca.

Da bi zabrana rada kladionica mogla biti jedno od dobrih rješenja, ali da smo još uvijek daleko od toga smatra Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji. ,,Ima prostora da se djeluje i po sadašnjem zakonu da se provjeri blizina škola.  Sigurni smo da nije ispoštovan zakonski minimum udaljenosti od škola. I da se provjerava kako djeca ulaze u kladionice, a nerijetko odrasli u njihovo ime ulaze i plaćaju tikete, Ima prostora za postovanje zakona i za kampanje za podizanje svijesti o štetnosti kockanja, posebno za maloljetnike”, kaže za Monitor Mihailović.

Oni koji se protive zabrani rada kladionica navode da je u kladionicama zapošljeno 1.800 radnika. Posebno se naglašava opasnost da kriminalci nakon zabrane u potpunosti preuzmu ovaj biznis što bi državi stvorilo još veće probleme.

Na kraju prošle godine, devet kompanija koje upravljaju kladionicama na teritoriji Crne Gore ukupno su prihodovale 108 miliona eura. To je 39,1 milion ili skoro 57 odsto više nego na kraju 2021. godine kada je bio 68,89 miliona.

Najveći udio na tržištu Crne Gore ima kompanija Vezuv, kladionice Volkano,  sa prihodima od 46,03 miliona eura odnosno učešćem od 42,62 odsto, te profitom od 20,8 miliona eura. Vlada je u avgustu 2021. optužila Raška Konjevića da je dok je bio ministar finansija 2016. omogućio enormnu zaradu kladionicama a najviše svom kumu vlasniku ove kompanije enormnu zaradu. Osnivač kompanije Vezuv je Žarko Mitrović, a ovlašćeni zastupnik Željko Mitrović.

Vezuv-Volkano ima 248 zaposlenih, dok u kompaniji Lob radi 310 radnika. Ova kompanija je imala profit od 7,21 milion eura. MNA Gaming – Admiral Bet: u kojoj je zaposleno 463, imala je profit od  405.235 eura,  Sporting Group – Sbbet profit 2,75 miliona, 301 zaposleni, Meridian Bet profit 3,22 miliona / 116 zaposlenih, Čibri – Zlatnik profit 1,11 miliona, 99 zaposlenih.

Tokom protekle godine u gubitku su bile tri kompanije koje priređuju igre na sreću –  Arua – MaxBet gubitak 689.905, 122 zaposlena, Multimat – Olimp gubitak 41.471 euro 103 zaposlena i Sport Bet gubitak 28.281 euro,  37 zaposlenih.

,,Stav NVO Juventas je da ne treba primjenjivati rigidne politike i potpuno staviti zabranu na ovakvu vrstu objekata, jer smo mišljenja da bi to dovelo do pogoršanja trenutnog stanja kada je klađenje u pitanju. To bi dovelo do kriminalizacije kockanja, a neminovno i do toga da se ljudi koji zaista jesu u problemu teže obraćaju za pomoć”, kaže Mijović.

Ona smatra da je rješenje ,,imati zakonsku regulativu koja se poštuje u praksi, regulisanje spoljnog izgleda objekata za klađenje (manje upadljiviji, manje blještavi) i svakako poštovanje udaljenosti objekata za kladjenje u odnosu na obrazovne institucije, kao i dopstupnost za maloljetna lica”.

Dok čekamo da li će političari odlučiti da se kladionice ugase ili bar da postatanu manje vidljive i dostupne, i dalje na svakom koraku gledamo glorifikaciju kocke. Kladionice se po ulicama gradova i sa malih i velikih ekrana navode kao primjeri brze i lake zarade, i iste takve sreće.

Predrag NIKOLIĆ