Medijski izvještaji o neformalnim pregovorima o budućoj vladi, za sada više izgledaju kao ogledalo apetita političkih struktura, pa i ogledalo medijske scene,  nego što se iz njih može dobiti precizna informacija o tome dokle se sa tim “neformalnim” pregovorima došlo, i kako izgleda platforma za kreiranje buduće vlade

Dok se čeka da Državna izborna komisija (DIK) proglasi konačne rezultate izbora, nakon čega bi se konstituisao parlament i započeli zvanični pregovori o formiranju 44. crnogorske vlade, mediji uveliko izvještavaju o neformalnim pregovorima koji se vode oko formiranja buduće vlade. Čitajući, međutim, medijske izvještaje, oni više izgledaju kao ogledalo apetita pojedinih političkih struktura, i ogledalo medijske scene, nego što se iz njih može dobiti precizna informacija o tome dokle se sa tim “neformalnim” pregovorima došlo, i kako izgleda platforma za kreiranje buduće vlade.

Za sada je izvjesno tek da su u nešto intenzivnijoj komunikaciji oko formiranja vlade –  Pokret Evropa sad (PES) , koji je osvojio najveći broj mandata na vanrednim parlamentarnim izborima – 24, Demokrate (sedam mandata ) i predstavnici manjinskih partija  –  Bošnjačka stranka, Albanski forum, Albanska Alijansa. Demokratska partija  i Hrvatska građanska incijativa (HGI) koji skupa imaju 10 mandata.  Ukupno, ove partije imaju  prostu većinu u parlamentu – 41 poslanika. Hoće li se na tome stati, nije izvjesno, pošto se lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, koji se vidi kao budući mandatar, nije o sastavu buduće vlade izjašnjavao, nakon što je odmah nakon izbora saopštio da u buduću vladu ne želi Građanski pokret URA Dritana Abazovića, zbog afere Do Kvon. U sedmici pred izbore Abazović je pokrenuo aferu Do Kvon, te otvorio sumnje da je lider PES Spajić imao neprimjerene konekcije sa  poznatim svjetskim bjeguncem, Do Kvonom čije izručenje traže Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države (SAD) zbog prevare teške desetine milijardi dolara na tržištu kriptovaluta,  a koji je u Crnoj Gori uhapšen u martu ove godine. Takođe, iz tehničke vlade podgrijane su sumnje da je Do Kvon, odnosno “kripto zajednica” finansirala kampanju Spajića. Procjene su da je zbog te afere Pokret Evropa sad ostvario slabiji rezultat od očekivanog na junskim izborima.

Spajić je nakon izbora saopštio da su njegovoj partiji Demokrate i partije manje brojnih naroda “prioritetni partneri”, te da su otvoreni za razgovor sa koalicijom Za budućnost Crne Gore.  Takođe, saopštio je da neće pregovarati sa Demokratskom partijom socijalista.

Milan Knežević, lider koalicije Za budućnost Crne Gore, izjavio  je prije nekoliko dana da oni do sada uopšte nijesu učestvovali u pregovorima oko vlade. “Imao sam jedino razgovor sa Spajićem, nedugo nakon što su se završili parlamentarni izbori, ali ne mogu reći da su to bili pregovori već više sagledavanje neke opšte situacije, mogućnosti ili perspektiva eventualne saradnje, ili nesaradnje”,  kazao je  Knežević. On tvrdi da o neformalnim razgovorima o formiranju vlade čita iz medija, pa je na taj način saznao i za nezvanične informacije da lider Demokrata Aleksa Bečić inicira sastanak Demokrata, Pokreta Evropa sad, GP URA i SNP-a, a da su navodno spremni i da njegovoj koaliciji ponude mjesto šefa parlamenta i još neke pozicije u vlasti

I on je odlučio da pritisne  one koji utiču na izgled buduće vlade, pa je poručio Spajiću  da ukoliko ne budu u vlasti neće biti konstruktivna opozicija: “Ukoliko nas nema u vladi, mi smo opozicija, ali nismo konstruktivna opozicija, nego smo opozicija koja će učiniti sve da tu Vladu đavoliše što prije”.

Koalicija Za budućnost Crne Gore je na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila je 13 mandata. Kao i nakon avgustovskih izbora 2020. godine, kada je pao Đukanovićev DPS, sa međunarodnih adresa stigle su i sada direktne poruke da ih admiistracija SAD ne vidi kao partnere. U avgustu 2020. formirana je ekspertska vlada, a nakon što je izgubila povjerenje, bivši DF je ostao van manjinske vlade, iako je preuzeo brojna mjesta „po dubini“.

Pregovora PES i URA, takođe, nije bilo, iako su neki mediji  izvještavalli da se lider Demokrata Aleksa Bečić ponudio da organizuje sastanak Demokrata, PES, URA i Socijalističke narodne partije, koja je čestvovala u manjinskoj, a danas tehničkoj vladi Abazovića . Do tog sastanka nije došlo, niti je mugućnost takvog sastanka komentarisana od strane lidera i funkcionera Spajićevog Pokreta Evropa sad.  Iako je u medijima objavljeno da bi Spajić mogao promijeniti mišljenje o ulasku URE u buduću vladu ukoliko Abazović promijeni stav o aferi Do Kvon, to niko iz PES nije potvrdio. Čini se, da takvi navodi više ukazuju na  želje  predsjednika  tehničke Vlade Abazovića da nastavi da učestvuje u novoj vlasti.

Objava o navodnoj želi Bečića da organizuje sastanak PES, URA  i SNP, uslijedila je nakon što je objavljeno da Bošnjačka stranka Ervina Ibrahimovića traži brojne resore u budućoj vladi, što su neki mediji predstavili kao ucjenjivačku poziciju te partije koja je ostvarila veliki rast na prethodnim izborima.  Bošnjačka stranka je demantovala navode da traži veći broj resora. „ Netačna je informacija da je Bošnjačka stranka proširila svoje zahtjeve, i tražila dodatne resore i pozicije za ulazak u novu vladu”, kazao je portparol te stranke Adel Omeragić.

Mediji bliski koaliciji ZBCG Milana Kneževića, tvrde da su „da bi zamaskirali svoju poziciju, Demokrate prethodnih dana preko jednog broja medija spinovali priču kako žele razgovore i sa koalicijom Za budućnost Crne Gore, ali je postalo jasno da je to bio klasičan spin kako bi disciplinovali aktere manjinskih stranaka da ih plaše sa ulaskom u vladu dijela bivšeg DF-a, kako bi za sebe zagrabili što više funkcija”.  Oni tvrde da već postoji dogovor o budućoj vladi, po kom će u opoziciji ostati ZBCG, DPS I URA, “dok je status SNP-a i dalje  ni na nebi ni na zemlji”.

Vlastoljublje je jedino što je u kontuniitetu više nego očigledno. A zbog njega, Crna Gora je „ni na nebu ni na zemlji“.

SDP-u presudio Leposavić?

Predsjednik liste Pravda za sve Vladimir Leposavić povukao je sve žalbe koje je ta partija prethodno uputila Ustavnom sudu. On je to učinio, kako je i sam potvrdio, zbog mogućnosti da Socijaldemokratska partija (SDP) na ponovljenim izborima ostvari parlamentarni status.

DIK je, u međuvremenu,  odbio prigovor Socijaldemokratske partije (SDP) kao neblagovremen, nakon što se ta partija žalila tražeći ponavljanje izbora na jednom biračkom mjestu u Kolašinu, za koje je Leposavić povukao ustavnu žalbu. Očekuje će da će SDP nakon praznika uputiti žalbu Ustavnom sudu istim povodom.

Na ponovljenim izborima na Cetinju SDP nije uspjela da dobije mjesto u državnom parlamentu, ali je znatno povećala broj glasova.  Na ponovljenom glasanju na biračkom mjestu Lovćenski partizanski odred II na Cetinju, prema rezultatima koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT), SDP je dobio  375 glasova, dok im je za prelazak cenzusa nedostajao 42 glasa.

Kako SDP ne bi obezbijedila prelazak cenzusa na ponovljenim izborima na drugim mjestima, Leposavić je povukao sve žalbe.

” Budući da bi pomenuta partija ovakvim radnjama izvjesno ostvarila parlamentarni status na sledećim ponovljenim izborima, koje je inicirao Narodni pokret Pravda za sve, odlučili smo da u najkraćem roku promijenimo strategiju i ne dozvolimo da naša borba za vladavinu prava i jednakost svih pred zakonom bude zloupotrebljena za potpuno suprotne političke ciljeve”, navodi se u saopštenju Leposavića. On je optužio SDP i “političke pomagače” za izborni inžinjering.

Generalni sekretar Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović poručio je da je na Cetinju bio inženjering, ali sa Pokretom Evropa sad i Vladimirom Leposavićem u glavnim ulogama.  “Da više niko ne sumnja da li Leposavić i PES imaju isti osjećaj za pravdu”. On je reagovao nakon što su iz PES pohvalili potez Leposavića.

Milena PEROVIĆ