Povežite se sa nama

Izdvojeno

PANDORA PAPIRI I DRUGE TAJNE PORODICE ĐUKANOVIĆ: Šta zna Interpol

Objavljeno prije

na

Šta će istrazi o tajnim Đukanovićevim poslovima, razotkrivenim u okviru globalne istrage Pandora papiri donijeti saradnja sa međunarodnim institucijama, od Interpola do pravosudnih organa Velike Britanije i Švajcarske, ostaje da se vidi. Sigurno je tek jedno- to je  jedini put koji bi te Đukanovićeve tajne poslove  mogao razotkriti

 

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je preko Interpola informacije o transakcijama bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i njegovog sina Blaža, u okviru istrage Pandora papiri, objavile su Vijesti ove sedmice.

Tužilaštvo je  uputilo i zamolnice pravosudnim organima Velike Britanije i Švajcarske, a kako su saopštili iz tužilaštva, kojim rukovodi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, od Interpola su zatraženi podaci od poslovnih banaka.

Da se u istragu o otkrićima o Đukanovićevom tajnom poslovanju,  moraju uključiti “nezavisni finansijski eksperti i tražiti međunarodna pomoć bez koje se klupko Đukanovićevih poslova ne može uspješno raspetljati”, ukazivali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)  odmah nakon što su objelodanjeni nalazi velike, globalne  istrage Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara  (ICFJ) nazvane Pandorini papiri,  3. oktobra 2021. godine, čiji je MANS bio dio.  U to vrijeme Specijalnim državnim tužilaštvom rukovodio je i Milivoje Katnić, po mnogima jedan od čuvara Đukanovićevog režima. Katnić je pred kraj 2021. godine povodom ove istrage saslušao izvršnu direktoricu MANS-a  Vanju Ćalović Marković, Blaža Đukanovića, dok je bivši predsjednik države poslao pisano izjašnjenje. Kada je tačno zatražena inostrana pomoć nije najjasnije iz saopštenja novog specijalnog tužilaštva na čelu sa Novovićem.

Pandora papire čini oko 12 miliona dokumenata o poslovnim tajnama 35 aktuelnih i bivših svjetskih lidera. Dokumenta  razotkrivaju sakrivena bogatstva, izbjegavanje poreza, ali i pranje novca nekih od najmoćnijih ljudi na svijetu.  Nazivani  su –  “finansijski zemljotres“.

Podaci do kojih je MANS došao u okviru te globalne istrage pokazuju da su  bivši predsjednik Crne Gore i njegov sin  formirali kompleksnu mrežu trustova i kompanija na offshore destinacijama, da su poslovnu dokumentaciju čuvali  u Švajcarskoj, da su iznajmljivani fiktivni direktori i vlasnici kompanija, londonski i panamski advokati, te da su kćerke firme otvarane u Londonu, ali i u Crnoj Gori, objasnio je za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

„Iz dokumentacije, u koju smo imali uvid,  očigledno je da su predsjednik Crne Gore i njegov sin uložili ozbiljan trud i vjerovatno značajna sredstva kako bi u poslovima na Britanskim Djevičanskim Ostrvima, ali i u Londonu, pa i u Crnoj Gori, ostali sakriveni iza komplikovane mreže kompanija koja se prostire na dva kontinenta i pet zemalja“, prokomentarisao je Milovac.

MANS je otkrio da su Milo Đukanović i njegov sin Blažo  2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju svojom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.  Sin bivšeg predsjednika države je  formirao i dvije skrivene kompanije s ćerkama firmama u Londonu i Crnoj Gori.

U dokumentaciji vodeće advokatske kancelarije u Panami Alcogal, MANS je pronašao ovjerene kopije ugovora o uspostavljanju trastova koje su Đukanovići  sklopili 21. juna 2012. sa kompanijom CM Skye 2 (PTC) Limited registrovanom na Britanskim Djevičanskim ostrvima.  Trastovi su uspostavljeni na period od 80 godina, a kompanija koja njima upravlja bila je ovlašćena da za račun Đukanovića može da kupuje i prodaje nekretnine i firme, otvara nove kompanije i žiro-račune, daje i uzima kredite i obavlja razne druge poslove. Nakon gubitka vlasti DPS, u avgustu 2020, ta firma  pokrenula je postupak dobrovoljne likvidacije i ubrzo je ugašena.

„Nakon 30 godina sistematskog iscrpljivanja resursa ove zemlje kroz porodične, kumovske, ortačke, kriminalne i slične dogovore, nakon nebrojeno mnogo afera i gomile dokaza koji se nalaze u tužilaštvu a svjedoče o korupciji i kriminalu, nakon činjenice da od dolaska na vlast devedesetih, Đukanovićev brat ima cijelu jednu banku i nekretnine površine jednog prosječnog grada, a da mu sin već ima kompanije nakačene na državne resurse i dobija milionske državne ugovore, crnogorska javnost je  suočena sa informacijom da je predsjednik Crne Gore, hiljadama kilometara daleko od zemlje, sklopio tajni ugovor o zaštiti svoje imovine. Koje imovine? Sigurno ne one koju je zvanično prijavio ASK-u koja je na nivou crnogorskog prosjeka i nikako ne oslikava životni stil koji vodi predsjednik Đukanović”, prokomentarisao je Milovac.

Đukanovići nijesu negirali da su osnovali trastove, ali su tvrdili da nijesu preko njih imali nikakvih poslovnih transakcija.

Đukanović je saopštio da je 2012 godine, kad nije obavljao državne poslove, osnovao Viktoria trast, koji je nakon što se iste godine “neplanirano vratio na funkciju premijera“,  prenio na sina Blaža.

Blažo Đukanović je potvrdio da je vlasnik kompanija Victoria Bridge Finance Ltd i Resilton Investments Ltd skrivenih na Britanskim Devičanskim ostrvima. On nije odgovorio na  pitanje o vlasništvu nad očevim trastom, a tvrdi da se ni svoga ne sjeća.

„Sjećam se da je bilo priče o njemu kao djelu moguće poslovne strukture dok sam živio u Velikoj Britaniji, ali se ne sjećam da li je uspostavljen. Ako jeste, ja nijesam imao nikakve veze s njim i sigurno je davno ugašen”, rekao je mlađi Đukanović.

Iz dokumentacije se vidi da je u novembru 2014. godine, dok je Milo Đukanović bio na polovini premijerskog mandata, on i dalje bio jedini vlasnik Viktorija trasta, a njegov sin Kejpkastel trasta, navodi MANS.

“ Sa Đukanovićem nemamo iskustvo da govori istinu kada su u pitanju njegovi poslovi koje prvo skriva od javnosti, pa onda kada bude suočen sa konkretnim papirima, kaže da tu nije bilo ništa, da to nikada nije profunkcionisalo. Ostaje činjenica da Đukanović nije demantovao niti jednu jedinu rečenicu iz istraživanja koje je MANS objavio”. prokomentarisao je za Monitor odbranu Đukanovića Dejan Milovac.

Šta će istrazi o tajnim Đukanovićevim poslovima donijeti saradnja sa međunarodnim institucijama, od Interpola preko pravosudnih organa Velike Britanije i Švajcarske, ostaje da se vidi. Sigurno je tek jedno, da je to jedini put koji bi Đukanovićevu tajnu iz Panama papira mogao razotkriti.

 

Svjetske istrage koje su pokrenuli Pandora papiri

Od kada su objavljeni, 3. oktobra 2021,  širom svijeta otvorene su istrage povezane sa otkrićima Pandora papira.  Pandora papiri doveli su i do pada vlada i smjene političkih funkcionera.

Evropski parlament je  odmah u oktobru usvojio rezoluciju kojom se zemlje članice pozivaju da ojačaju registre stvarnog vlasništva ili da se suoče sa kaznama ako zaostaju u primjeni postojeće regulative protiv pranja novca.

Jedna od istraga sprovedena je u Indiji. Tamošnji  Fajnenšel ekspres pisao je krajem prošle godine da je Finansijsko obaveštajna jedinica indijske vlade do sada poslala 160 zahtjeva svojim kolegama u 33 druge zemlje i teritorije u vezi sa Indijcima navedenim u Pandorinim dokumentima — i da je dobila 125 odgovora. List navodi da informacije koje je primila ta jedinica uključuju detalje o računima u stranim bankama; ulaganja ofšor entiteta; i identitete pojedinaca koji kontrolišu offshore trustove.

U Latinskoj Americi došlo je i do poliitčke odgovornosti. U Čileu su poslanici opozvali tadašnjeg predsednika Sebastijana Pinjeru. Odvojena istraga  tužilaštva je u toku. Čileanska poreska vlast  pokrenula je 18 revizija i 33 revizije usklađenosti.

U Ekvadoru,  tužilaštvo  istražuje veze predsednika Giljerma Lasa sa američkim trustom. U Hondurasu, birači su odbili Nasrija Asfuru, kandidata vladajuće stranke za predsjednika, nakon što su procurela dokumenta razotkrila njegove interese u tajnim kompanijama u Panami.

Francuske vlasti istražuju Andreja Babiša, bivšeg premijera Češke Republike, zbog sumnje za  pranje novca u vezi sa imovinskim ugovorom vrijednim 22 miliona dolara otkrivenim u istrazi Pandora papira.  ICIJ i medijski partneri otkrili su da je Babis, milijarder biznismen i političar, koristio mrežu fiktivnih kompanija u ofšor jurisdikcijama da tajno kupi imanje od 9,4 hektara u blizini Kana.

Njegova partija izgubila je na parlamentarnim izborima nakon objavljivanja Pandora papira.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za fromiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo